HNB izvještava o povećanju imovine bankovnog sustava

Na današnjoj sjednici, Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) analizirao je stanje bankovnog sustava na kraju trećeg tromjesečja 2023. godine, s naglaskom na pozitivnim trendovima. Prema priopćenju HNB-a, ukupna imovina bankovnog sustava povećala se za 3 posto tijekom prva tri tromjesečja 2023., dosegnuvši iznos od 78,2 milijarde eura krajem rujna, prenosi HRT.

Jedan od ključnih pokazatelja je poboljšanje kvalitete kredita, pri čemu je ukupan iznos neprihodonosnih kredita (NPL) smanjen. Smanjenje ukupnog iznosa neprihodnih kredita signalizira smanjenje broja kredita na kojima dužnici ne ispunjavaju dogovorene uvjete plaćanja. Pad udjela NPL-a u ukupnim kreditima s 3 na 2,7 posto pokazuje smanjenje postotka rizičnih kredita u ukupnom portfelju banaka, što može ukazivati na smanjenje rizika od neplaćanja. Dodatno, smanjenje udjela kredita s povećanim kreditnim rizikom u fazi 2, sa 14,2 na 13,4 posto, implicira da je nova kreditna aktivnost doprinijela smanjenju rizičnih kredita. Ova poboljšanja ukazuju na uspješne mjere banaka, možda bolje selekcije klijenata ili poboljšanja u ekonomskom okruženju koja podržava pravovremenu otplatu kredita.

Iako se stopa ukupnog kapitala smanjila s 24,8 na 23,3 posto, Savjet naglašava da su pokazatelji kapitaliziranosti i dalje visoki. Smanjenje je rezultat isplate dividendi iz zadržane dobiti i blagog povećanja izloženosti kreditnom riziku. Indikatori kratkoročne i strukturne likvidnosti ostali su na visokim razinama, s koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) od 235,4 posto i omjerom neto stabilnih izvora financiranja (NSFR) od 173,9 posto.

Što to znači?

1. Smanjenje stope ukupnog kapitala: Stopa ukupnog kapitala smanjena je s 24,8 na 23,3 posto. To ukazuje na smanjenje omjera kapitala u odnosu na ukupna sredstva banaka. Ipak, prema izvještaju Savjeta HNB-a, i dalje je riječ o visokim razinama kapitaliziranosti.
2. Isplata dividendi iz zadržane dobiti: Smanjenje stope ukupnog kapitala djelomično je rezultat isplate dividendi iz zadržane dobiti. Banke često dijele dio svoje dobiti dionicama vlasnicima u obliku dividendi.
3. Blago povećanje izloženosti kreditnom riziku: Ovo ukazuje na to da su banke blago povećale izloženost kreditnom riziku, što znači da su možda dodijelile više kredita ili povećale svoje investicije koje su povezane s kreditnim rizikom.
4. Indikatori likvidnosti:
   • Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR): S 235,4 posto, ovaj pokazatelj ukazuje na visoku razinu likvidnosti u bankovnom sustavu. LCR mjeri sposobnost banaka da podmiruju svoje obveze u kratkoročnom razdoblju.
   • Omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR): S 173,9 posto, ovaj pokazatelj ukazuje na stabilnost izvora financiranja banaka u srednjem i dugoročnom razdoblju. Veći omjer obično sugerira stabilnost i sposobnost banaka da pokriju svoje dugoročne obveze.

Sveukupno, iako se stopa ukupnog kapitala smanjila, banke su i dalje dobro kapitalizirane, a visoki pokazatelji likvidnosti i stabilnosti sugeriraju da su sposobne izvršavati svoje financijske obveze.

Dobit banaka u Hrvatskoj tijekom prvih devet mjeseci 2023. iznosila je 1,1 milijardu eura.