Novi splitski poteštat na Obali kneza Branimira, na broju 17, točno za 70 dana provest će svoj prvi radni. Iako brojni Splićani adresu Gradske uprave uopće ne znaju, većina ovdje o politici zna sve. Politika se ovdje ipak živi iz dana u dan. Političara na svakom koraku, destruktivne politike na svakom koraku.
Malo se govori o razvoju jer Split barem ruši trendove. Gradonačelnik završi na lomači kritika nakon nekoliko mjeseci, nijedan nije dočekao ni drugi mandat, a problemi su dosegnuli toliko dno da zapravo i jedan mandat nije dovoljno za dolazak do te željene ‘pozitivne nule’.
Ne čudi, stoga, ni prava paleta imena koji svi redom žele ‘ugasiti dvadeset i kusur godina iste prošlosti’. Brojka će se prvi danom novog tjedna popesti na 11 kandidata. Od pjevača i liječnika, poduzetnika i informatičara, znanstvenika i profesora. Split kao sinonim za grad slučaj. Slučaj, izborni slučaj.
Jubilarna kandidatura za prvog čovjeka grada stigla je kao koalicija, a Jakov Prkić je čovjek koji će pretendirati za Banovinu kao poznato ime na splitskoj političko sceni.
Zašto ste se odlučili okušati u ovoj utrci za gradonačelnika? Ujedno ste i deseti kandidat za poteštata…
– Udružile su se tri stranke Pametno, Možemo i Nova ljevica za ove lokalne izbore. Dogovorom svih strana odabran sam za kandidata za gradonačelnika. Stekao sam iskustva s procesima i procedurama u lokalnoj samoupravi kroz osam godina vijećničkog mandata, prije toga sam godinama bio i na čelu gradskog kotara pa poprilično dobro poznajem situaciju i s te strane.
I prva ste koalicija…
– Da, prva smo i kako stvari stoje bit ćemo i jedina koalicija u Splitu. Imamo slične ideje i vode nas isti motivi. Zajedništvo je ono što nas čini različitim od ostalih lista i kandidata i to je naša snaga. Bili smo spremni ostaviti po strani osobne interese kako bi udruženi bili jači i prepoznatljiviji.
Jel vam to iskustvo u Gradskom vijeću presudno?
– Iskustvo u Gradskom vijeću nije presudno, ali je vrlo korisno i važno. Poznavanje procesa i procedura u lokalnoj samoupravi ne može se naučiti preko noći. Javna uprava nije d.o.o. niti će ikada i biti. Mnogi se varaju kada upravljanje lokalnom upravom uspoređuju s upravljanjem poduzećem.
Koliko se može napraviti s tih 150 tisuća kuna kotarskog proračuna. Vi mi to možete reći iz prve ruke, kao bivši predsjednik kotara Lokve?
– Kotarska sredstva bi morala biti veća, a osim toga Grad treba dopustiti veću autonomiju kotarevima. Uključivanje naših sugrađana u procese donošenja odluka, provođenja i nadzora istih najlakše je izvedivo na razini kotara. Svi gradski kotarevi i mjesni odbori koji pokazuju inicijativu i nude dobre prijedloge rješenja raznih problema uz uključivanje stanovnika trebali bi imati i veću potporu Grada. Smisao mjesne samouprave je između ostalog da pruži kvalitetan društveni život stanovnicima na svom području. Društveni život u kotarevima je davno zamro i treba ga vratiti u život..
Dakle, i vi, kao i vaši protukandidati želite veću autonomiju kotareva kao i izdašnija sredstva?
– Naravno. Trebalo bi poticati kompetetivnost među kotarevima i tako motivirati naše sugrađane na osobni angažman. Participativnost građana na svim razinama je ključna. Svaki naš sugrađanin treba biti svjestan da se može i mora uključiti u donošenje odluka. U tom smislu znanja i iskustva se se najbolje stječu na razini lokalne samouprave.
Važno će biti uključiti građane u izbore. Nije nepoznanica da već nekoliko izbornih procesa imamo jako malu izlaznost na glasanje…
– Istina. Mala izlaznost odgovara kandidatima koji imaju disciplinirana biračka tijela. Znamo da su to HDZ i HGS u našem gradu. Ako bude sreće, pa izlaznost u gradu Splitu bude barem 55%, dogodit će se radikalne stvari.
HDZ i HGS su bili četiri godine u koaliciji, protukandidati kažu da Split stagnira 12 godina. A vi?
– Po meni Split gotovo pa stagnira od Mediteranskih igara. A zadnjih dvadesetak godina napredan nije ni blizu očekivanog. Za tu koaliciju HDZ-HGS najodgovorniji su sami akteri tog dogovora. Puno su vremena gubili na svađe, i trgovanja „ispod banka“ i tu su se brzo potrošili. Da živimo u uistinu demokratskom društvu sadržaj koalicijskog dogovora bio bi javan jer u takvim sporazumima trebaju stajati zajednički ciljevi obiju strana. Ovdje je očito riječ samo o trgovini u dogovorenim omjerima.
I tako već tri mandata uvijek je tu Željko Kerum…
– Da. Prvo gradonačelnik, onda prikriveni partner SDP-a, a sada i otvoreni partner HDZ-a. S tim da je s HDZ-om u županiji punih 12 godina. Eto, on tih 12 godina upravlja gradom i županijom. On to radi sa strane. Nije ni gradonačelnik ni župan, ali ima gotovo jednak utjecaj pa se tako i ponaša.
Velika je raznolikost kandidata. Od doktora, aktivista pa do profesora...
– Dobro je da ima izbora jer to pokazuje da su mnogi željni promjena i da žele aktivno sudjelovati. Liste imaju kandidate za gradonačelnika jer su tako lakše vidljive i lakše njihove poruke stižu do birača. To je glavni razlog velikog broja kandidata. Šteta je što nije došlo do ujedinjenja više lista, jer bi zajedno bili puno jači.
Puno se puta govorilo da bi treće opcije uspjele da su se ujedinile…
– Ja bih volio da su se treće opcije ujedinile, ali očito ne ide lako. Mi smo sve napravili da ne izađemo sami na izbore i nadam se kako će vrijeme pokazati da je ovo bio dobar potez.
Dosta ste aktivni, nosite transparente po gradu. Napisali ste da nećete namještati javne natječaje. Zbilja nećete?
– Treba stati na kraj namještanju natječaja. Mi trebamo najbolje među nama na svim ključnim pozicijama – bez obzira na stranačku pripadnost. U bilo kojem gradskom poduzeću ili instituciji trebamo najbolje pojedince. Mnogi kvalitetni i sposobni su nažalost otišli iz Splita. Transparentnim natječajima osigurali bismo ili barem ublažili odlazak najboljih iz naše sredine.
Puno se pisalo o Žnjanu i problemima na Žnjanu, ali čini se da sad vidimo ono ‘svjetlo na kraju tunela’. Ipak, puno je tu posrtanja bilo. Kako ste vi doživjeli tu situaciju na Žnjanu?
– Prvo treba reći jasno i glasno: svi objekti na Žnjanu bili su bespravno izgrađeni objekti. Svi oni imali su rješenja o uklanjanju i trebali su se ukloniti. Ide sporo, ali treba imati razumijevanja jer procedura je spora. Svi bi mi htjeli da je ide brže, ali treba ustrajati i treba konačno taj Žnjan privesti svrsi. Već 23 godine od kad je nasut za dolazak Pape stoji zapušten.
Možda da papa ponovno dođe u Hrvatsku?
– (smijeh). Pa…, onda bi nam trebao ponovno jedan prostor bez ičega da svi ti silni ljudi mogu stati.
Gorući problem je i Karepovac i odvajanje otpada u Splitu. Pa ni 4 posto Splićani ne odvajaju svoje smeće…
– Gospodarenje otpadom je naj, naj, naj, naj, najveći komunalni problem. Većeg problema nema. To je ekološki, zdravstveni, ekonomski i socijalni problem. Odnos prema okolišu direktno pokazuje razinu razvijenost društva. Nažalost nisu svi toga svjesni. Moramo znati da za 5,6 godina nećemo imati gdje baciti jednu vrećicu smeća. Jako je važno odvajati i smanjiti količinu otpada koja završi na Karepovcu i produžiti mu životni vijek jer kako stvari stoje Županije neće dovršiti RCČO u Lećevici još godinama, a čini se kako se nitko od županijskih čelnika ne uzbuđuje previše oko toga. Sortirnica i kompostana su nezaobilazni u boljem gospodarenju otpadom. Ako ne postanemo svjesni ozbiljnosti problema, ubrzo ćemo morati plaćati ogroman novac da se naše smeće vozi negdje drugdje. Molim i apeliram na sve naše sugrađane, odvajajte otpad u za to namijenjene spremnike. Tako činite dobro generacijama koje dolaze iza nas.
Manjka li odlagališta i kontejnera za razvrstavanje po gradu?
– Mislim da ih ima dovoljno ali trebamo raditi na tome da gradimo polupodzemne kontejnere kakvi su, primjerice, u Omišu. Još jednom ponavljam kako je odvajanje u svakom domu, na kućnom pragu, uvjet bez kojega se ne može.
Jedan od problema je svakako i Marjan. Zelen – na pola, vlasništvo – ne znamo?
– Marjan je ogroman problem, nadam se kako će pomalo sve doći na svoje. Šuma i dalje propada unatoč izvedenoj „sanaciji“. Javna ustanova bi mogla i morala svoj posao puno bolje raditi. Dugogodišnja nebriga nas je dovela u ovu situaciju. Najvažnije bi bilo jednom zauvijek spriječiti građenje na Marjanu. Kad se to dogodi, za Marjan će doći bolji dani.
A što ćemo s prometom i parkirnim mjestima?
– Naš je cilj da javni promet bolje funkcionira i da na rubovima grada imamo „park and ride“ rješenja. Ljubljana je dobar primjer. Proširili su pješačke zone, poboljšali javni gradski prijevoz i tako makli gužve i automobile dalje od centra. Moramo manje koristiti automobile. Ovo je relativno mali grad gdje udaljenosti s kraja na kraj grada nisu veće od 5-6 kilometara. Kvalitetan, pouzdan i jeftin javni gradski prijevoz najbolja je alternativa drugom ili trećem automobilu u kući. A više kretanja pješke i biciklima bi nam donijelo i zdravstveni benefit.
I vas često vidimo na bicikli?
– Imam obični i bicikl na struju, a zadnje vrijeme najčešće koristim sustav javnih bicikala. Ljeti se češće vozim mopedom, a automobil rijetko koristim. Problem je što imamo malo biciklističkih staza i svakako bi trebalo širiti mrežu. Nije lako biti biciklist u Splitu jer je prometna kultura nažalost na vrlo niskim razinama. Vožnja biciklom zahtijeva poseban oprez.
Kako bi vi ocijenili mandat Andre Krstulovića Opare?
– Na početku sam bio optimist. Uistinu je izgledalo kao da ćemo konačno krenuti naprijed. Ali puno se energije utrošilo u nesretnoj koaliciji. Ni danas mi nije jasno zašto je gradonačelnik pristao na to i zašto nije išao na nove izbore.
Oparina era završava, i dalje je tu Kerum, ali nema više ni Petra Škorića koji je bio nekakav most u toj koaliciji…
– Petar Škorić je bio važna karika u komunikaciji s Kerumom. Rado je odlazio kod njega na druženja u Rogoznicu. Tu je Škorić, nije on nestao, i dalje je važan dio splitskog HDZ-a.
Koji bi vas rezultat zadovoljio?
– Ulazak u drugi krug i što više mjesta u Gradskom vijeću. Puno je važnije za Split, od samog gradonačelnika, da ima barem 25 poštenih i savjesnih vijećnika. Gradonačelnik odlučuje do milijun kuna, a predstavničko tijelo donosi sve ključne odluke. Svjesni i savjesni vijećnici koji shvaćaju važnost svoje uloge su najvažniji.
Kad smo već kod osoba. Puno se pisalo i o raspadanju Pametnog, razlazu s bračnim parom Puljak. Što je to pošlo po krivu?
– Svima nam je žao što je tako završilo. Nismo se nadali da će do toga doći, ali se ipak dogodilo. Da se više uvažavalo mišljenje većine članova najvećeg ogranka i danas bismo bili zajedno.
Oni vam zamjeraju što i dalje koriste to ‘Pametno’ u imenu…
– Ne znam zašto nam zamjeraju, pa oni su se olako odrekli imena i sada se zovu Centar. Mi nismo bili za promjenu.
Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?
– Općenito su svi u Hrvatskoj izgubili vjeru u politiku. Ali, nema predaje. Politikom se moraju baviti najbolji među nama. Ne kažem da sam ja najbolji, ali ako ću motivirati nekog boljeg da se politički angažira, bit ću presretan.
Kako mlade obitelji ostaviti u Splitu i približiti Split mladima?
– Stambene politike su jako važne. Mladi sele iz Splita jer su stanovi i najam stanova preskupi. Mnogi mladi nemaju kreditnu sposobnost za kupnju stana. Gradski stanovi za dugotrajan najam su dobro rješenje. O tome ćemo detaljnije idućih dana.
Koronavirus je godinu i više dana s nama. I ovi izbori će, kako stvari stoje, biti posebni…
– Kako sada stvari stoje, još ćemo neko vrijeme čekati na popuštanje mjera. To će se odraziti na kampanju i na izbore. Izbori će sigurno biti neuobičajeni zbog utjecaja pandemije.
Što kažete o tome kako je Andrej Plenković i njegova Vlada upravljala i upravlja ovom situacijom?
– Svi smo bili zgroženi kad je Covid uzeo prve živote. Sada brojimo preko 5 tisuća smrtnih slučajeva i sve smo ravnodušniji. Ljudski su životi najvažniji i moramo sve učiniti da ih spasimo. Bolest je ozbiljna. Već sada gotovo da nema nikoga u Hrvatskoj koji nije izgubio nekoga od rodbine, prijatelja ili poznanika u pandemiji. Premijer nam je u lipnju prošle godine uoči parlamentarnih izbora poručio da smo pobijedili koronavirus. Nadam se da isto neće reći i pred lokalne izbore.
Govorimo o ljetu, ali turizam je grana koja drži cijelu Dalmaciju. Kako pomoći malim ljudima, iznajmljivačima, poduzetnicima…
– Turizam nam je glavna gospodarska grana, a to nije dobro. Nije dobro držati sva jaja u istoj košari, a sada postajemo svjesni toga. Turizam nije dobar kao osnova, već samo kao nadogradnja ostalim privrednim granama.
Što bi bili ono prvo što bi napravili da postanete gradonačelnik?
– Prvo bih obišao mjesne odbore i probao riješiti barem dio njihovih problema. Zalažem se za politiku malih, ali ustrajnih koraka koji će s vremenom rasti. Postoje naizgled male stvari koje našim sugrađanima puno znače. Smetaju ih arhitektonske barijere, oštećeni pločnici i kolnici, željeli bi više zelenila, više mjesta za ugodan boravak na otvorenom. Sve se to može postići s malo više htijenja i bez prevelikih novčanih sredstava.