Prema europskoj direktivi i našem zakonu o
gospodarenju otpadom, do 2025. trebali bismo reciklirati 55 posto, a do 2035.
65 posto ukupnog otpada. Prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska ga
trenutačno razvrstava manje od 30 posto. Pitanjima vezanim za otpad bavi se i
naš ovomjesečni HRejting.
Razvrstavaju li, ako ne zašto ne, što najviše, koje su
prepreke neka su od pitanja postavljenih u istraživanju, prenosi HRT.
Točno 40,7 posto ispitanika izjasnilo se da u
potpunosti razvrstava, 23,8 djelomično, 32,6 posto da ne razvrstavaju uopće.
No, naravno, nije ista situacija u svim krajevima zemlje.
Najsavjesniji su na sjevernom dijelu Jadrana, 57 posto
ih kaže da razvrstava u potpunosti, slijedi sjeverozapadna Hrvatska s 55,1
posto, Zagreb i okolica 43,6 posto. Najmanje u potpunosti razvrstavaju
Dalmatinci, svega 25,1 posto.
Pitali smo građane zašto ne razvrstavaju otpad. Kao
glavni razlog naveli su da nemaju uvjete u domaćinstvu, desetak posto prstom je
uperilo u lokalnu vlast koja nije stvorila uvjete za razvrstavanje, a 3,2 posto
je priznalo da su jednostavno lijeni.
Što građani najviše odvajaju, a što najmanje?
Ispitivanje je dalo očekivane rezultate. Stvorili smo naviku odvajati papir,
plastiku, metalnu ambalažu i limenke, međutim oko ulja od kuhanja i lijekova se
ipak znatno rjeđe potrudimo.
Više od 50 posto Dalmatinaca, oko 50 posto stanovnika
središnje i gorske Hrvatske, gotovo 50 posto stanovnika Zagreba i okolice, kao
i Slavonije, Baranje i Srijema smatra da gradovi i općine nisu spremni za
gospodarenje s otpadom. Sjever Hrvatske, kako kopneni tako i morski, svojim
lokalnim upravama dao je bolju ocjenu, onih koji smatraju da gradovi i općine
nisu spremni je na Sjevernom Jadranu 38,3 posto, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
27,5.
Učestalost odvoza otpada, tema o kojoj se često
raspreda, naročito u Zagrebu u zadnje vrijeme, naišla je ipak na manje kritike.
Diljem zemlje mahom je oko 30 posto onih koji smatraju da bi se otpad trebao
češće odvoziti.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1400 ispitanika
od 17. do 19. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 2,95%, a razina
pouzdanosti 95%.
Bivši ministar zaštite okoliša, Slaven Dobrović smatra
da je razlog što se u Dalmaciji najmanje odvaja otpad to što se ne čini
dovoljno.
– Mislim da je 50 do 100 puta veća stopa recikliranja
u Međimurju, Osijeku u odnosu na neke gradove na jugu. To je posljedica
činjenja i nečinjenja. Ako sjedite kao čelnik lokalne samouprave, kao i vaš
komunalac koji ne čini ništa nego odlaže smeće na jednu hrpu kao što se to
činilo prije 30 godina – od te tranzicije nema ništa jer ju on mora provesti,
kazao je.