Rusija, Ukrajina i europske vlade nisu uspjeli postići nikakav napredak prema rješavanju krize u Ukrajini u petak u razgovorima za koje je Kremlj rekao da su bili “puni nesporazuma i nesuglasja”, javljaju agencije iz Milana.
Daljni razgovori zakazani su kasnije u petak, ali se od njih ne očekuje postizanje sporazuma za jačanje nesigurnog prekida vatre u istočnoj Ukrajini.
– Dosad ne vidim da je ikakav dogovor postignut – rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon što su se najvažniji čelnici EU-a sastali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom na rubu summita EU-Azija (ASEM) u Milanu.
– Nastavit ćemo razgovarati. Postoji napredak u nekim pojedinostima, no glavno pitanje je stalno kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine – rekla je Merkel.
Putin i Porošenko sastali su se i po drugi put u petak s francuskim kolegom Francoisom Hollandeom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel tražeći izlaz iz ukrajinske krize.
Prvim razgovorima četvorci su se pridružili premijeri Italije Matteo Renzi i Velike Britanije David Cameron, nakon čega je Porošenko rekao “Nažalost, nisam optimističan”, a Putin je sa smiješkom ustvrdio da su razgovori “bili dobri i pozitivni”.
Putinove riječi odudaraju od izjave njegova glasnogovornika Dmitrija Peskova da su “razgovori bili zbilja teški, puni nesporazuma, nesuglasja, no svejedno idu dalje”.
Mala su očekivanja da bi se moglo odmah dogovoriti jačanje prekida vatre na istoku Ukrajine i završiti ukrajinsko-ruski plinski spor, piše Reuters. Podsjeća da je Zapad Rusiji nametnuo sankcije zbog njezine aneksije ukrajinskog poluotoka Krima u ožujku i pomaganja proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini.
Rusija odbacuje optužbe da oružjem i ljudstvom pomaže pobunjenike i tvrdi da je njezino pravo braniti interese rusofonog stanovništva u regiji.
Pošto je Putin u govoru iznio sumnje u suverenitet Ukrajine, Merkel ga je pred okupljenim liderima ukorila podsjetivši na Budimpeštanski sporazum iz 1994., kojim je Rusija priznala suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uključivo Krima.
Loši odnosi s Ukrajinom razlog su što je Rusija u lipnju prekinula isporuke plina Ukrajini koja nije podmirila milijarde dolara duga. Europljani stoga strahuju od ponavljanja scenarija iz 2008., a Putin je u četvrtak upozorio da bi se to lako moglo dogoditi bude li Ukrajina da podmiri vlastite potrebe iz tranzitnog plinovoda krala plin namijenjen Europi.
Rusija je najveći europski dobavljač plina i pokriva gotovo trećinu europskih potreba, a polovica ruskog plina za Europu stiže u tranzitu preko Ukrajine.
Rusko-ukrajinski plinski nesporazum treći je po redu zadnjih godina, no napetosti su ovaj puta daleko veće zbog Krima i ruske potpore ukrajinskim separatistima.
Putin je u subotu, uoči tjedna intenzivnih razgovora o ukrajinskoj krizi, naredio povlačenje ruskih vojnika, no NATO je u četvrtak objavio da ta naredba nije provedena.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je rusko-ukrajinsko-europski sastanak idući tjedan u Bruxellesu kada će se pokušati riješiti plinski spor.