Gradsko vijeće prihvatilo je rebalans Proračuna za aktualnu godinu, i to glasovima SDP-ovih Davora Matijevića i Damira Barbira. Nekako i očekivano jer su socijaldemokratima prihvaćeni svi amandmani koje su predložili, a bilo ih je ukupno osam. Barbir je predložio povećanje visine naknade za korisnike osobne invalidnine Zavoda za socijalni rad s 20 na 60 eura, asfaltiranje parkinga u Ulici Dinka Šimunića na Trsteniku od 38,5 tisuća eura kao i formiranje okretišta za minibus u Ulici Ante Starčevića u Žrnovnici, sanacija i asfaltiranje Ulice Put Duboke Garme u Slatinama te prometnu signalizaciju kraj škole u Žrnovnici. Matijević je imao još tri amandmana, tako su uvršteni u rebalans Proračuna povećanje satnice asistentima u nastavi s 23 na 40 kuna, a za asistente u Centru za autizam na 45 kuna. Subvencionirat će se i zamjene prozora stanarima stare gradske jezgre u fondu od 100 tisuća eura, a povećala se i potpora za radnike u DES-u.
Osigurala su se sredstva i za izradu projektne-tehničke dokumentacije za multi-funkcionalni centar u Slatinama od 42 tisuće eura na prijedlog Viktora Zelića iz Centra, kao i subvencioniranje brodske linije Split – Slatina za dodatnih 50 tisuća eura kao ideja Igora Skoke iz vladajućih.
HDZ nije bio te sreće. Jakša Balov obrazložio je prijedlog o regresu za umirovljenike koji su korisnici kartice “Moj zlatni Split”. Trebalo se odvojiti 247 tisuća eura za jednokratnu isplatu iznosa od 70e ura za sve umirovljenike, ali je Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Splita rekao kako im nisu najsretnija rješenja za jednokratnom pomoći nego nečim dugoročnim.
A ovako je krenulo u raspravi koja se odužila na sat i pol…
Odbor za proračun i financije većinom je glasova prihvatio prijedlog izmjena i dopuna Proračuna, u startu je kazao Željko Domazet, a uvodno je izlaganje imala pročelnica po ovlaštenju Upravnog odjela za ekonomske poslove Olenka Dadić.
– Izmjene i dopune su najviše promjena doživjele u planiranim projektima prema tajmingu koji će se događati do 2025. godine. U odnosu na Proračun povećali smo za 1,3 milijuna eura. Iznos je to i rezultat više različitih promjena u prihodnom i rashodnom dijelu. Smanjili su se primitici od zaduživanja u 2023., a određeni rashodi su se povećali i to najviše kroz materijalne rashode za zaposlene s obzirom na potpisane kolektivne ugovore kako za Gradsku upravu tako i za korisnike poput vrtića i ustanova u kulturi.
Jakša Balov ispred Kluba zastupnika HDZ-a imao je niz upita, krenuo je s gradskim zemljištima, o pokretanju natječaja za prodaju…
– Je li nam potrebno zaduživanje od 11,5 milijuna eura kada imamo u prvih nekoliko mjeseci prihod od otprilike 13 milijuna eura s kojim je Gradonačelnik izašao u javnost, a po rebalansu vidimo još dodatnih skoro 12 milijuna eura od poreza? – pitao je Balov.
Igor Skoko (Centar) komentirao je kako je proračun dobro planiran od početka, vidljivo je to po malom broju promjena.
Lidija Bekavac (HGS) ipak ne misli tako. Rekla je da nema renesanse, razvoja ni izgradnje, ali će ostati zaduženja i kredit ove vlasti za generacije koje dolaze idućih 25 godina.
– Politički je ovo dokument, kao svaki proračun. Bilo je planirano 238 milijuna eura i 779 tisuća, rađena je simbolična promjena pa je novi Proračun 240 milijuna i 105 tisuća eura. To je 0,56 posto. Kad ja kažem samo te brojeve, svi bi imali dojam da se ništa bitno nije dogodilo. Međutim, jest! Ovakav Proračun, i tko bude za njega glasao, taj će dignuti ruku za kredit jer je ono sastavni dio Proračuna. Ovo je nemoć gradonačelnika Puljka. Stvarno je dosadno slušati kako su svi krivi, HDZ najviše. Proračun se radio kozmetički, uljepšao se za javnost, ali ne nudi ništa osim omče kredita nama, našoj djeci i unucima. Predškolske ustanove, ustanove u kulturi zapravo uopće nisu uvršteni osim porasta plaća za zaposlene. Rebalans se radio samo radi kredita kod Europske investicijske banke.
Rebalans, očito je to bilo već u tijeku rasprave, imati potrebnu većinu od 16 vijećnika jer je Davor Matijević najavio kako će Rebalans podržati.
– U kojoj je fazi odlagalište otpada, zbog čega se smanjuju sredstva? Koje je sporove grad Split izgubio? Zašto su smanjena sredstva za početnike poduzetnike? Zbog čega nema povećanja sredstava u odsjeku za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu? Nema ni novca za bazene u Splitu… – redao je pitanja Marijan Čelan iz HDZ-a.
Pročelnica Službe za razvoj grada Antonija Eremut Erceg odgovorila je na “svoj” dio pitanja…
– Najveći dio prihoda se odnosi na projekt uvođenja inteligentnog transportnog sustava jer ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava je do kraja 2023. godine, i da bismo pokrenuli sve nabave, a ostala je još jedna. Ugovorili smo izvođenje radova i opremanje po principu “design and built”. Taj projekt fizički ne može biti završen do kraja 2023. godine i u razgovoru s Ministarstvom smo dogovorili faziranje tako da će dio troškova biti prebačen za iduću godinu. Do kraja godine se planira uspostaviti i opremiti kontrolna soba i izvršiti radovi na usklađivanju semafora, a ostale aktivnosti ćemo fazirati. To je razlog zbog kojeg se smanjio udio sredstava EU.
Što se poduzetništva tiče, na ukupnoj razini je umanjeno za 20 tisuća eura, ali nismo ukinili podršku nego smo raspodijelili na još dvije stavke. Tako nam to otvara više fleksibilnosti za generalan natječaj koji će biti otvoren za poduzetnike.
Maja Đerek, pročelnica Upravnog odjela za gradsku imovinu rekla je kako su neke pravomoćne presude stavljene u arhivu, a bez da su plaćene.
– Kamate su tekle godinama, a ja sam odlučila spriječiti štetu za grad i postupali smo. Radilo se samo tu od oko 2 milijuna kuna. Ne može utjecati na pravomoćne presude. Tako je, kad sam ja došla, dobivena pravomoćna presuda, preko 6 milijuna kuna smo izgubili sa zateznim kamatama. Povećali smo sredstva baš zbog toga, a rekla sam samo dva slučaja.
Grad Split je osiguravao zrak, rekla je, a ne svoju imovinu.
– Nisu bili pokriveni svi rizici ni popisana sva imovina. Mi smo pri kraju u utvrđivanju popisa gradske imovine i želimo to osigurati na način koji to spada. U ugovoru je bilo 200 tisuća kuna, a povećali smo stavku zbog iznosa imovine – objasnila je Đerek.
Među ostalim se uključio i gradonačelnik Ivica Puljak koji je tek kratko kazao kako su iz uprave počeli razgovore s građanima koji imaju u suvlasništvo parcelu kraj pumpe na Plokitama, tamo bi gradili podzemni parking s gore igralištem i malim parkom.