Hoće li noćnim klubovima u centru Splita konačno odzvoniti? Dorčić otkrila što Grad planira, ali postoji velika prepreka

Problem noćnih klubova u središtu Splita ponovno je bio pred gradskim vijećnicima, ali prijedlog Centra o ograničavanju točenja alkohola nije dobio potrebnu većinu. Na jučerašnjem nastavku tematske sjednice usvojena su četiri HDZ-ova zaključka, među kojima i pokretanje zakonskih promjena kojima bi se ograničilo ili zabranilo izdavanje minimalnih tehničkih uvjeta za nove noćne klubove u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama.

Zamjenica splitskog gradonačelnika Matea Dorčić u raspravi je poručila kako rješavanje tog problema zahtijeva više koraka, od uvažavanja privatnog vlasništva i postojećih ugovora o zakupu do promjene zakonskog okvira. Kao mogući model istaknula je uvođenje suglasnosti lokalne samouprave za otvaranje noćnih klubova na određenom području.

– Ti su prostori u privatnom vlasništvu. Nakon toga dolaze ugovori o zakupu koje su ugostitelji i tvrtke sklapali s vlasnicima, a zatim minimalni tehnički uvjeti, za koje je potrebno ispuniti niz parametara. Tu možda postoji prostor za izmjenu zakona. Zašto ne uključiti jedinice lokalne samouprave u proceduru, da daju suglasnost može li na nekom području biti noćni klub ili ne?, kazala je Dorčić.

Kao usporedbu navela je zakonsko uređivanje kratkoročnog najma stanova, odnosno uvođenje suglasnosti suvlasnika i prijelaznog razdoblja za postojeće iznajmljivače. Smatra da bi se sličan pristup mogao razmotriti i za noćne klubove, uz jasno propisane uvjete i rokove prilagodbe.

– Bez namjere da nekome suštinski oduzimamo stečeno pravo, postoji mogućnost da se takvo što regulira, istaknula je.

Upozorila je i da premještanje klubova iz središta grada samo po sebi ne jamči rješenje. Otvaranje kluba u nekom drugom dijelu Splita, u privatnom prostoru koji za to ima potencijal, moglo bi otvoriti ista pitanja za tamošnje stanovnike.

Prema njezinim riječima, problem nije vezan isključivo uz ono što se događa u klubovima, nego i uz okupljanje velikog broja ljudi na ulicama nakon izlaska.

– Sva ta godišnja izvješća policije pokazuju da nije suštinski problem ulazak u klub, nego boravak ispred klubova, kada naši sugrađani osjećaju posljedice te količine ljudi, rekla je Dorčić.

Ocijenila je da je ograničavanje dostupnosti alkohola tijekom noći već pridonijelo smanjenju dijela problema, jer gosti nakon izlaska iz klubova imaju manje mogućnosti nastaviti kupovati alkohol. To, smatra, pokazuje da zakonski mehanizmi mogu imati učinka.

Govoreći o minimalnim tehničkim uvjetima, upozorila je da ih ne treba poistovjećivati s dozvolom za rad. Navela je i da, dok je radila u nadležnom županijskom odjelu, za klub spomenut u raspravi (prostor nekadašnje Jazzbine, sada klub X) nisu zaprimili zahtjev za ukidanje tih uvjeta.

Posebno se osvrnula na pitanje ugovora o zakupu i mogućnosti postupanja nakon njihova isteka, naglasivši da Grad ne raspolaže evidencijom privatnih ugovornih odnosa.

– Kako ćemo mi znati kada privatnoj tvrtki ističe zakup? To nije nešto što se vodi u Gradu. Kroz plan upravljanja destinacijom i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti treba tražiti model. Htjela bih demistificirati da se to ne može riješiti jednim potezom pera, poručila je.

Uz plan upravljanja destinacijom i izmjene GUP-a, najavila je zalaganje za zakonsko rješenje kojim bi lokalna samouprava dobila ulogu u odlučivanju o otvaranju novih klubova. Za postojeće bi se, prema modelu koji predlaže, moglo razmotriti prijelazno razdoblje za pribavljanje potrebne suglasnosti.

Usvojeni zaključci na gradskom vijeću obuhvaćaju i potrebu dodatne zaštite stanovnika stare gradske jezgre, reguliranje organiziranih obilazaka barova, poznatih kao „pub crawl”, te izmještanje party brodova na prikladniju lokaciju. Prijedlog Centra i amandman podržalo je pet vijećnika, dok su HDZ-ovi zaključci prihvaćeni većinom prisutnih vijećnika.