DHMZ upozorava: Nema kraja toplinskom valu, temperature blizu 40 °C ostaju još danima

Temperature koje su posljednjih dana u Hrvatskoj dosezale gotovo 40 stupnjeva neće uskoro popustiti. Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, za središnji Dnevnik HTV-a otkrila je da trenutačne prognoze ne donose dobre vijesti, naznaka ozbiljnijeg zahladnjenja nema ni u sljedećih deset dana, a upozorenja na toplinski val ostat će na snazi i tijekom idućeg tjedna.

Najkritičnije je na Jadranu, u unutrašnjosti Dalmacije i zagrebačkoj regiji, gdje je na snazi crveno upozorenje. U Kninu je u hladu izmjereno čak 39,7 stupnjeva, a temperature na suncu bile su i najmanje pet stupnjeva više.

– Deset dana unaprijed ne vidi se neka naznaka ekstremnog pada temperature. Vrućine se vrlo vjerojatno nastavljaju tijekom cijelog idućeg tjedna, upozorila je Petra Mikuš Jurković.

Gotovo 40 stupnjeva u hladu: Na suncu je još i gore

Meteorolozi podsjećaju da se službene temperature mjere u meteorološkim kućicama, dva metra iznad tla i u hladu, što znači da su stvarne temperature na suncu znatno više.

– Temperature koje su na suncu barem su pet stupnjeva više, zbog čega je iznimno važno izbjegavati dugotrajan boravak na otvorenom, osobito između 11 i 17 sati, boraviti u hladu i piti puno tekućine, upozorila je Mikuš Jurković.

Posebno je zabrinjavajuće što će idućih dana rasti i noćne temperature, zbog čega će organizam imati sve manje vremena za oporavak od toplinskog stresa.

Crveni alarm širi se Hrvatskom: Najgore tek dolazi

Državni hidrometeorološki zavod izdao je crveno upozorenje za cijeli Jadran, unutrašnjost Dalmacije i zagrebačku regiju, dok je u ostatku zemlje na snazi narančasti alarm.

– Vrlo velika opasnost od toplinskog vala odnosi se i na maksimalne i na minimalne temperature. Važno je koliko se organizam može oporaviti tijekom noći, istaknula je.

Prema prognozama, tijekom vikenda temperature bi ponegdje mogle biti još i od jedan do dva stupnja više nego dosad.

Ovaj toplinski val razlikuje se od lipanjskog: Evo zašto

Iako je Hrvatska i prijašnjih godina bilježila dugotrajne toplinske valove, sadašnji ima jednu posebnost.

– Lipanjski toplinski val pratio je znatno vlažniji zrak i izraženija sparina. Ovaj karakterizira izrazito suha atmosfera, objasnila je Mikuš Jurković.

Podaci pokazuju da je ovo ljeto među najtoplijima u povijesti mjerenja. U Dubrovniku je dosadašnji dio ljeta već najtopliji otkako postoje mjerenja, a Rijeka i Gospić zabilježili su drugo najtoplije ljeto.

– Svi ostali gradovi nalaze se među deset najtoplijih ljeta, što potvrđuje nastavak trenda iznadprosječno toplih godina, naglasila je.

Kada stiže kraj vrućinama? Meteorolozi nemaju dobre vijesti

Pitanje koje ovih dana najviše zanima građane jest kada će toplinski val završiti. No prognoze zasad ne donose optimizam.

– Nemam baš dobre vijesti. Ne vidi se prodor hladnijeg i nestabilnog zraka, a upozorenja će vrlo vjerojatno ostati na snazi tijekom cijelog idućeg tjedna, rekla je zamjenica ravnatelja DHMZ-a.

Dodala je da će idućeg tjedna stići malo više vlage, zbog čega postoji mala mogućnost lokalnih pljuskova, uglavnom u gorskim krajevima.

Prijete li Hrvatskoj nova nevremena?

Mnogi se pitaju hoće li ekstremne vrućine završiti snažnim grmljavinskim nevremenom, kao što je posljednjih godina često bio slučaj.

– Toplinski val može završiti vrlo burno, naglim prodorom hladnog zraka, ali može i postupno oslabjeti. Trenutačno nemamo naznake za ozbiljnije nevrijeme, objasnila je Mikuš Jurković.

Meteorolozi zasad očekuju samo lokalne i kratkotrajne popodnevne pljuskove.

Može li umjetna inteligencija predvidjeti ekstremne vremenske pojave?

Sve važniju ulogu u meteorologiji ima umjetna inteligencija, no stručnjaci upozoravaju da ni ona još nije svemoćna. – piše HRT.

– Umjetna inteligencija ubrzava obradu goleme količine podataka, ali i dalje ima velikih problema s ekstremnim pojavama, posebno s lokalnim grmljavinskim nevremenima, rekla je Mikuš Jurković.

Dodala je da meteorološki modeli koji se temelje na fizici i dalje ostaju ključni, kao i iskustvo meteorologa.

– Budućnost je u kombinaciji umjetne inteligencije i stručnjaka. Netko ipak mora preuzeti odgovornost i donijeti konačnu odluku, zaključila je Petra Mikuš Jurković.