Grabar-Kitarović: Energetika ključna za rast, razvoj i političku stabilnost

 Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u srijedu da je energetika područje ključno za gospodarski rast, društveni razvoj i za političku stabilnost te da u idućem razdoblju treba pokazati više spremnosti i odlučnosti u stvaranju nove i dobro osmišljene, ambiciozne energetske politike.

“U razdoblju
koje je pred nama moramo pokazati više spremnosti i odlučnosti u
stvaranju nove i dobro osmišljene ambiciozne energetske politike.
Politike koja će prije svega dati odgovore na izazove pred nama, uvažiti
realnosti sve bržih i intenzivnijih promjena te u cijelosti
valorizirati naše razvojne potencijale”, kazala je Grabar Kitarović na
konferenciji “Nova hrvatska energetska strategija” u organizaciji
Jutarnjeg lista.

Navela je pet smjernica kakva bi energetska strategija trebala biti. 

Prvo, hrvatska energetska politika morala bi dinamičnije i
konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske
politike. “Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti za razdoblje
do 2050. godine”, kazala je predsjednica, napominjući da postojeći
dokumenti nisu aktualni, ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude
rješenja za aktualne, odnosno postojeće, a kamoli za predvidljive buduće
probleme. 

Drugo, strategija bi morala uvažiti promjene koje donosi velika
tranzicija energetskog sektora od ugljičnog prema nisko-ugljičnom. Ti
procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, potiču tehnološki razvoj i
industrijalizaciju. Dobro osmišljena i ambiciozna energetska politika
prepoznat će ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj ne samo
energetike nego i gospodarstva u cjelini, rekla je Grabar-Kitarović.   

Kao treće je navela da ta strategija mora predvidjeti ključne
energetske projekte u koje će se investirati, a njome se moraju dokinuti
i lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije, sustavno
razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije
te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva.

Četvrto, strategija bi, kako je kazala, morala prepoznati i važnost
povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom, prema
Srbiji i Bosni i Hercegovini te prema sjeveroistoku, odnosno Mađarskoj i
Ukrajini.

Za energetsku sigurnost Hrvatske i Srednje Europe, kako je navela, od
posebnog je interesa izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda i
povezivanje s plinovodnim sustavom TAP.

“U tom kontekstu vjerujem kako će nova hrvatska energetska strategija
predvidjeti za Hrvatsku najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG
terminala”, kazala je.

Kao petu smjernicu navela je da bi strategija morala prepoznati kako
nam članstvo u EU omogućava bolje iskorištenje geostrateškog položaja. U
tom smislu važno je geostrateški položaj države staviti u funkciju kako
vlastitog tako i energetskog razvoja EU, izjavila je te dodala da to od
početka mandata zagovara kroz Inicijativu triju mora.

Inicijativa triju mora

“Inicijativa triju mora, koju zastupam zajedno s predsjednikom
Poljske Andrzejom Dudom, s jedne strane respektira činjenicu da je
energetska infrastruktura u Europi uglavnom izgrađena u smjeru
istok-zapad. No, s druge strane, Inicijativa upućuje na potrebu
izgradnje i uvezivanje energetske infrastrukture u smjeru sjever-jug za
koju se u cilju sigurnosti i diverzifikacije opskrbe energentima između
ostalog zauzima i Višegradska skupina”, izjavila je predsjednica.

Podsjetila je i na događaje tijekom zima 2006. i 2009., kada su
građanima i gospodarstvima pojedinih europskih država uvedene redukcije
plina radi odnosa u međunarodnom okruženju. Inicijativa triju mora, kako
je rekla, zagovara energetske projekte koji bi takve događaje i
prijetnje gospodarskoj i političkoj stabinosti država dokinuli zauvijek.

Inicijativa u kontekstu europske politike energetske sigurnosti
respektira i važnost diverzifikacije opskrbe energijom i rizike
prevelike ovisnosti pojedinih država o uvozu energije iz jednog dobavnog
pravca. Stoga Inicijativa nudi dodatne kapacitete za ukapljeni plin u
Poljskoj i u Hrvatskoj.  Njihovim povezivanjem zauvijek bi se dokinula
neizvjesnost i nesigurnost na prostoru od Baltika do Jadrana i Crnoga
mora i za kompletan srednjeeuorpski prostor, poručila
je Grabar-Kitarović.

Nedostaju kriteriji, procedure za borbu protiv korupcije

Istaknula je i da bi se realiziralo navedene ciljeve i odgovorilo na
sva postavljena pitanja, da se mora riješiti probleme s kojim smo
suočeni već dulje vrijeme – probleme zakočenosti sustava i nemogućnosti
donošenja odluka te je napomenula da je borba protiv korupcije bila
nužna i da ju je potrebno i dalje provoditi.

No, kaže kako pritom nedostaju jasno postavljeni kriteriji,
procedure, pravila ponašanja pa i postavljeni ciljevi i strategije na
svim razinama.

“Takav prazan prostor prepušten je spekulacijama, izrazito naglašenom
neargumentiranom i populističkom nastupu interesnih skupina. To je
stvorilo klimu u društvu koja nas koči u donošenju odluka i dovodi do
opetovanog propuštanja pozitivnih prilika za Republiku Hrvatsku. Taj se
krug opstrukcije mora prekinuti kako bi se svi u državi, od dužnosnika
do namještenika, prestali bojati raditi svoj posao i donositi odluke o
svojim svakodnevnim zadaćama i aktivnostima. O ovome ovisi i
pravovremeno donošenje i provođenje nove hrvatske energetske strategije i
svih relevantnih povezanih projekata”, navodi predsjednica.  

Dobrović najavio zaokret u dosadašnjoj energetskoj politici

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović rekao je kako
Vlada i Ministarstvo kreću u promjenu i zaokret u dosadašnjoj
energetskoj politici.

“Sigurnost opskrbe, cjenovna pristupačnost i konkurentnost, dobra
perspektiva za izazove novog doba je ono što energetski sustav treba
imati. To su novi izazovi i stoga planiramo razvoj sigurnog, dostupnog i
ekološki održivog energetksog ustsva Hrvatske”, kazao je.

Istaknuo je kako Hrvatska treba biti fokusirana na svoje ciljeve
koji će se definirati strateškim dokumentima, a to su niskougljična
strategija i energetska strategija.

Smatra kako Hrvatska treba koristiti svoje brojne prednosti,
ispraviti pojedine greške i krenuti hrabro putem razvoja neiskorišenih
potencijala koji su joj na raspolaganju.

Naveo je pritom obnovljive izvore energije (OIE), ne samo vjetar, već
i energiju sunca. Također je kazao kako je važno jačanje kapaciteta za
prihvat i uravnoteženje OIE, financijski zdrav i uređen sustav
poticanja, ključni energetski projekti poput LNG terminala na
Krku, Jadransko-jonskog plinovoda, zaštite i korištenja rijeke Save
poznat kao Zagreb na Savi.

“Pred nama je veliki posao, a naš krajnji cilj je osigurati neovisan,
pouzdan, ekonomski uravnotežen i ekološki održiv energetski sustav
Republike Hrvatske”, poručio je Dobrović.