Planiranom decentralizacijom Splita profitirat će istočni (pri)gradski kvartovi

Na posljednjoj sjednici splitskog Gradskog vijeća nije bilo točke dnevnog reda koja je trebala govoriti o nekoj vrsti “lokalne decentralizacije”, no već do idućeg okupljanja gradskih vijećnika, tematika dodjele sredstava gradskim kotarima iz zajedničke blagajne moglo bi se naći “na tapetu”.

Uvode se naime neke novine, promjene koje bi mogle dovesti do smanjenja sredstava za četvrti u središtu Splita, a nešto više novca rubnim gradskim područjima. No sve je to, kako smo doznali u razgovoru s nekolicinom upoznatih s problematikom, pokušaj da se preciznije dodjeljuje novac u više-manje istim okvirima (u ukupnom iznosu) iz gradskog budžeta.

Pravednije, kaže nam Filip Butorović, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje u Banovini.

– Naglašavam kako su u pitanju tek Nacrti prijedloga, o kojem tek treba odlučiti gradonačelnik i konačno Gradsko vijeće. Dakle, radna verzija o kojoj je već raspravljala radna grupa u kojoj su bili neki gradski vijećnici, predstavnici kotareva,…, i koja će se vjerojatno još mijenjati. Jedan od tri akta je Odluka o mjesnoj samoupravi. Uočeno je naime kako sredstva koja se dodjeljuju kotarevima nisu pravedno raspoređena. Do sada su bila po dva kriterija – postotak komunalne naplate i brojnost stanovnika određenog kotara – dok bi ubuduće trebala biti još dva, površina te komunalna opremljenost. Pomoću tih koeficijenata bi se određivala alokacija sredstava kojom bi ubuduće više dobili kotarevi sa slabije razvijenom komunalnom infrastrukturom, mahom prigradska istočna naselja. – procjenjuje pročelnik Butorović.

Posebni računi za Gradske kotare i Mjesne odbore

Doznajemo i kako bi kotarevi te mjesni odbori (ukupno ih na području grada Splita ima 34: sedam mjesnih odbora i 27 gradskih kotareva) ubuduće trebali dijeliti “sudbinu” gradske blagajne. Njima će naime ići “ne manje od jedan posto vlastitih prihoda Grada”. Dakle vlastitih prihoda, a to recimo znači između četiri i pet milijuna kuna godišnje, što se dijeli na 34 različita dijela. Ako bude rastao proračun, tako će rasti i ta sredstva (koja su doduše predviđena za sitne komunalne zahvate poput uređenja parkova, postavljenje klupa, koševa, rukohvata, popravak stepenica, sadnja stabala,…) na raspolaganju gradskim kotarevima.

Novost bi trebala biti i uvođenje posebnog računa za GK i MO, koji će se morati registrirati i dobiti svoj OIB. Do sada su naime imali svoje podračune, ali u okviru grada, pa bi se u slučaju nekih samostalnih prihoda ti novci prvo vraćali u gradsku blagajnu. Ako se postojeći nacrt prijedloga prihvati, ubuduće bi sredstva koja sami zarade ostajali na računima kotareva…

– Osijek, Rijeka i Zagreb su već išli u tom pravcu. Ako gradski vijećnici nakon rasprave usvoje prijedlog, kotarevima se daje veća važnost te će gradske službe imati više kontakta s građanima i stanjem na terenu. – dodaje Filip Butorović.

Manje nova za Sućidar

Zanimao nas je i stav Damira Ćosića Rode, gradskog vijećnika te ujedno predsjednik GK Sućidar u kojem ima oko 13 tisuća stanovnika. Roda je ujedno u radnoj skupini, a kazao nam je i određene primjedbe.

– Sućidar bi ovim prijedlogom ostao s oko 30 posto manje sredstava, ali ionako 80 posto novaca ide u sitne komunalne zahvate. Od preostalih 20 posto, a to će biti oko 20 tisuća kuna, imamo pravo deset donirati udrugama, mjesnim zajednicama, jednokratna pomoć građanima i to ne u novcu, dok se ostalih deset tisuća potroši na proslave ili dane kotara. Za našu proslavu “Ponosni na Oluju” potrošimo šest-sedam puta više od tog iznosa, ali ostatak nađemo od sponzora, donacijama,… Možda da se kotarevima daju na upravljanje prostori u gradskom vlasništvu, da se iznajmljuju pa ta sredstva neka idu kotarevima. Ma, najradije bi tih 80 posto ostavio gradu, da ti novci idu komunalnim službama, a da mi u kotarevima volontiramo. Ionako najviše za svoj kotar napravim jer sam uporan, dosadan pa ih gnjavim, ali razumijem da nisu svi u mirovini, nemaju toliko vremena. Na Sućidru se sad gradi parkiralište, a idem u borbu za izgradnju sportske dvorane, imamo i zemljište… – iskoristio je prigodu pa temu o decentralizaciji Damir Ćosić okrenuo i na projekte u svom kotaru.