Ivan Krželj, najmlađi načelnik u Hrvatskoj: Želim zaustaviti trend iseljavanja i vratiti mlade ljude u Zadvarje

Načelnik Općine Zadvarje, 23-godišnji Ivan Krželj
najmlađi je načelnik u Hrvatskoj. Ovaj student elektrotehnike na
splitskom FESB-u pobijedio je na izborima krajem ožujka koji su održani
nakon što u prosincu prošle godine nije prihvaćen proračun.
Za politiku se, kaže, odlučio kako bi oživio mjesto i spriječio
iseljavanje mladih ljudi, a potrudit će se i da posao načelnika uskladi s obvezama na fakultetu.

– Već sada vidim da će biti teško, jer kada dođem na fakultet svi uče,
a ja još nisam ni počeo. Bit će problema, ali pri kraju sam pa i da
produžim koju godinu neće biti ništa strašno. Kolege me isto pitaju kako
ću sve to uspjeti, ali trudit ću se – kaže Krželj.

I prošle godine su ga, dodaje, nagovarali da se kandidira na
izborima, ali nije htio zbog obaveza na fakultetu. Ove godine se
predomislio i dobio povjerenje svojih sumještana.

“Mislim da zaista nešto mogu napraviti…”

– Najbliži prijatelji s kojima sam cijeli život odlaze iz Zadvarja
jer smatraju da tu nema ništa. Kažu da na mladima svijet ostaje i to je
osnovni razlog zbog kojeg sam se uključio u politiku. Mislim da zaista
nešto mogu napraviti i tako zaustaviti trend iseljavanja – kaže mladi
načelnik, a Toni Popović, 28-godišnji predsjednik Općinskog vijeća,
dodaje:

– Svjesni smo da garnitura koja je bila do sada neće ništa učiniti da
bi nam bilo bolje, a znamo da imamo mlade ljude koji imaju i znanja i
volje pokrenuti neke stvari. Osjećamo odgovornost da napravimo nešto
bolje, jer ako to ne pokušamo, nemamo se pravo ni žaliti. Ljudi u
Zadvarju nas znaju, znaju da je svatko od nas uspješan u poslu kojeg
radi i mislim da su to ljudi prepoznali.

Njihova mladost, uvjereni su, može im biti samo prednost.

– Svi naši politički oponenti su umirovljenici i smatram da su
ponudili ono što su imali, a na nama je da radimo dalje. Želimo
surađivati sa svima, uskoro ćemo glasati o proračunu i bio bih najsretniji da se prihvati jednoglasno. S komunikacijskim tehnologijama
ne stoje baš dobro, a mi to znamo, engleski jezik ne govore najbolje,
dok pola ljudi s naše liste tečno govori engleski. Iskustvo
ne dolazi s godinama već s aktivnošću. Nadam se da će nas podržati i da
nam neće podmetati noge – tvrdi Krželj.

Besplatni internet, LED rasvjeta, tematske staze…

Iako su na pozicijama tek desetak dana već su se javili na nekoliko
raspisanih natječaja za sufinanciranje projekata. Traže sredstva za
gospodarsku zonu, besplatan internet u centru mjesta, a planiraju
klasičnu javnu rasvjetu zamijeniti LED rasvjetom. Puno očekuju i od
projekta uređenja tematskih staza kojeg rade u suradnji sa susjednim
općinama i Rerom. 

– To je projekt kojeg je još bivša vlast napravila, ali ne znam zašto nisu bili ažurniji. Do 31. kolovoza
moramo završiti sve radove, do kraja rujna moramo sve platiti, a do 15.
listopada poslati završno izvješće. Neke su općine došle do kraja, a mi
idući tjedan tek moramo provesti javnu nabavu. Iz iskustva znam da je
bolje propasti nego odustati od EU projekta, jer onda ostajete u bazi da
ste oni koji dobivaju sredstva, a odustajete. Odustajanje nam nije
opcija. Problem je što su neki novci već došli, a upitno je njihovo pravdanje računima – kaže Popović.

– Računa nema, postoje samo dva računa za putne troškove do Splita, a
Općina je dobila 200.000 kuna. Ti se novci moraju utrošiti za ono za što
su namijenjeni – dodaje Krželj. 

U Općini su uz njega zaposlene još dvije pravnice, a ako bude potrebe
planira zaposliti još jednog komunalnog redara. Raspisat će natječaj,
ali će voditi računa da primi onu osobu koja je u najtežoj financijskoj
situaciji. Za ovu godinu planiraju prihode između 2 i 2,5 milijuna kuna,
a oko 1,3 milijuna im je potrebno da bi pokrili osnovne troškove.
Ostalo namjeravaju uložiti u projekte od kojih će, vjeruju, svi imati
koristi.

– Velika nam je želja robno-stočni sajam podignuti na višu razinu.
Ljeti na njega u Zadvarje dođe i do tisuću gostiju, bude autobusa da se
jedva prolazi kroz mjesto. Tu je i uređenje javnog wc-a koji je tu od
1906. godine, a moramo urediti i zelenu tržnicu. Iako oni koji dolaze na
naš sajam kažu da je on premija u odnosu na druge, mi moramo pokušati
biti još bolji. Plan nam je otvaranje još jednog sajamskog dana. Poslao
sam dopis Ministarstvu poljoprivrede da nam daju da organiziramo sajam
auta i autohtonih proizvoda, ali moramo pripaziti da ne bi ugrozili sajam utorkom – priča Krželj.

Dodatni sajamski dan

Osim pozitivnog utjecaja na gospodarstvo dodatni sajamski dan,
dopunjava Popović, imat će pozitivan utjecaj i na kvalitetu života u
mjestu.

– Dosta ljudi ljeti dolazi vidjeti Gubavicu koji je jedan od najvećih
vodopada u ovom dijelu Europe, a uz organiziranje kulturnih
manifestacija smo na dobrom putu da oživimo mjesto. Moramo gledati i na
moguću adaptaciju prirodnih i povijesnih ljepota. Imamo srednjovjekovnu
tvrđavu, imamo hidroelektranu koja je tu od 1912. godine. Zadvarje je
imalo javnu rasvjetu i struju prije Splita, imamo malu i veliku
Gubavicu, vojne bunkere, u kanjonu imamo malu centralu koju možemo iskoristiti kao turistički
potencijal. Vraćajući ljude, vratit ćemo i pozitivniji demografski
trend. Trebali bi adaptirati malu dvoranu i adaptirati prostorije DVD-a
da budu prikladnije za druženje – napominje Popović.

Ne vjeruju da će u tri godine uspjeti aktivirati gospodarsku zonu i
tako osigurati nova radna mjesta, no sigurni su da će stvoriti temelje
za napredak. 

– Imamo potraživanja za zemljišta u zoni, ali smo investitorima
trebali omogućiti infrastrukturu, a to nismo napravili. Sada sam ja kriv
za to jer sam preuzeo dužnost. Kada vidim koji su problemi najsretniji
bih bio da je nema, ali nje mora biti jer inače ništa neće biti od
ostanka mladih u Zadvarju. U zonu je do sada uloženo 6 milijuna kuna, a
nije ništa napravljeno. Oni će reći napravili smo kanalizaciju, ali to
nije ni blizu završen posao. Treba staviti pročišćivače, katalizatore, a
sve to košta masne pare koje Općina nema, ali uz kvalitetne projekte
sve bi se sve to moglo napraviti. Naša zona ima takav položaj da je s
jedne strane okružuje Park prirode Biokovo, s druge strane Cetina, pa ćemo vidjeti na koje se europske i naše natječaje za sufinanciranje možemo javiti – zaključuje Krželj.

POSLJEDNJE DODANO: