Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo je godišnju Nagradu Viktor Kovačić za životno djelo arhitektu Nikoli Bašiću koji je zaslužan za zadarske Morske orgulje i Pozdrav Suncu. Arhitekt Petar Kozina obrazložio je razloge zbog kojih su odabrali baš Nikolu Bašića.

-Nagrada za životno djelo u svim profesijama ukazuje na vrijednost cjelokupnog opusa pojedinca koji je prima, ali i na važnost tog opusa za zajednicu koja mu je dodjeljuje. S druge strane, za primatelje ona ima posebnu emotivnu vrijednost – oni je primaju u zreloj profesionalnoj i životnoj dobi, u trenutku kad se pogled okreće unatrag, povlači crta pod učinjeno i naviješta smiraj.

Dobitnik ovogodišnje Nagrade ”Viktor Kovačić” za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata – kolega, akademik i arhitekt Nikola Bašić – u tom dijelu odudara od gore rečenoga. Poznavajući njegovu životnu i kreativnu energiju, elan i strast kojom pristupa poslu, možda još uvijek nije došao taj trenutak jer je pred njim bez sumnje još puno novih izazova.

Ipak, takve nagrade uvijek su i poruka, i osim o primatelju jednako govore i o onome tko ih dodjeljuje. A o kojoj je poruci riječ?

Kolega Nikola Bašić izuzetan je arhitekt čije područje interesa pokriva kompletno područje arhitektonske struke, pa i izvan nje – od urbanističkih vizija (Zablaće, Splitorina) do scenografskih rješenja (Pozornica za Papu), od povijesnih ambijenata (tvrđava sv. Nikole i Šibenski eskalatori) do nautičkih scenarija (projekt 1244), od komercijalnih tema (Trgovinski centar Zadar, D-Resort Mandalina) do umjetničkih urbanih instalacija (Morske orgulje i Pozdrav Suncu), od stambeno-poslovnih zgrada (TIZ, Bili brig) do memorijalne arhitekture i land arta gigantskih dimenzija (Kornatski križevi), od sakralnih (Ražine, Okit, Udbina, Bili brig) do prometnih građevina (Trajektna luka Zadar).

Pri tome je impresivna, neshvatljivo velika količina izvanredno kvalitetnih, realiziranih djela. Tim više što je sve to ostvareno u uredu koji namjerno nikad nije prelazio brojku od deset ljudi. Razlog za uspjeh vjerojatno leži u iznimnom talentu, inteligenciji i posvećenosti kojima je jednako pokrivao sve faze arhitektonskog posla od virtuoznih inicijalnih ručnih skica, komuniciranja s investitorima i javnosti, rješavanja inženjerskih detalja, do vođenja, pa i organiziranja gradilišta.

Bašić predstavlja primjer arhitekta na tragu modernističkih vremena koji samouvjereno nudi rješenja koja se postavljaju u društvu, i to u velikom mjerilu. U vrijeme kad se postavlja pitanje o relevantnosti arhitektonske profesije uopće, koja se raslojila u rasponu od hermetičnih individualnih autorskih izraza do korporativnih obrazaca funkcioniranja, Bašić na renesansni način pokriva sve uloge, od projektanta u uredu i gradilištu do javnog intelektualca, od lica iz križaljki i kvizova do profesora na fakultetu. Rijetka je, možda i jedinstvena njegova pozicija ”akademika iz d. o. o.-a” koji dolazi iz ljutoga, tržišnog, a ne akademskoga, sveučilišnog okruženja.

Njegov odnos prema matičnoj zajednici također je poseban. Ima primjera kad su Arhitekt i Grad neraskidivo vezani jedan uz drugoga i nemoguće je zamisliti jednoga bez drugoga. Padaju nam na um Gaudí i Barcelona, Palladio i Vicenza. Vjerujemo da nije preuzetno tvrditi da je takav odnos između Bašića i Zadra.

Morske orgulje i Pozdrav Suncu postali su novi simboli grada kao da su oduvijek tu, na identitetskoj razini ravni crkvi svetog Donata; trajektna luka Gaženica prenijela je težište i unijela novi urbani pol u sasvim novi dio grada, a Športski centar Višnjik zaživio je kao mjesto stvarnog susreta građana izvan turističkih ruta. Trgovinski centar Zadar, stambeno-poslovni kompleks TIZ, blok 9 na Bilom brigu i niz drugih projekata i urbanističkih planova oblikovali su lice suvremenog Zadra. Vizionarski projekt Vrata Zadra tek čeka na svoju realizaciju.

Odnos prema vlastitoj sredini i kulturi suština je Bašićeva rada. Mladi arhitekti i studenti arhitekture mogu proučavati tlocrt ”Bašićeva stana” na Bilom brigu, presjek zatvorenog plivališta na Višnjiku, spiralnu prostornu dinamiku crkve na Okitu, programiranje Ravnica u Zadru, organičnost hotela Nai na Dugom otoku, uživati u ”siromaškom” betonu u Mandalini, inspirirati se hedonističkom i ludičkom crtom Orgulja i Sunca, ali ključ čitanja Bašićeva opusa leži u fanatičnoj usredotočenosti na vlastitu, lokalnu kulturu te opsesivnoj potrazi za autentičnošću koja proizlazi upravo iz te lokalne kulture i tvrdoglavom inzistiranju na pripadnosti njoj.

U vremenu kad je ”rad na sebi” postala sveprisutna krilatica u društvu, Bašić nas svojim djelovanjem neumorno poziva da se kao zajednica preispitamo u odnosu prema vlastitoj kulturi i prostoru. I istovremeno nudi mnoštvo primjera kako to raditi. Kad sudar mora i kopna svojom imaginacijom transformira u artikulirani zvuk ili kad ”siromaški” beton ”na kašune” pretvara u luksuznu turističku robu, kvalitete toposa i pripadne kulture kojima se inspirira nadrastaju vlastiti značaj i poprimaju univerzalne vrijednosti.

Pozivamo vas na predstavljanje projekta „Prozor u svijet umjetnosti“ (Povijesna i kulturna baština splitsko-dalmatinske županije) unutar kojeg će biti otvoren Likovni natječaj – Prozor u svijet umjetnosti 2023.

Predstavljanje projekta organizira Sveučilište u Splitu zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom u utorak, 21. ožujka 2023. godine u 12 sati u prostorijama Sveučilišne galerije, Ruđera Boškovića 31, Split.

Natječaj za najbolji likovni rad raspisuje se po prvi put, a pravo sudjelovanja imaju učenici i studenti u sljedećim kategorijama:

· svi učenici od petog do osmog razreda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije;

· svi učenici srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije

· svi studenti Sveučilišta u Splitu, kao i svi studenti s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Tema natječaja je „Kulturna baština Splitsko-dalmatinske županije“.

Natječaj će biti raspisan 3. travnja 2023., a svi radovi moraju biti dostavljeni do 3. svibnja 2023. godine osobno ili poštom na adresu: Sveučilište u Splitu, Ruđera Boškovića 31, Split s napomenom „za Likovni natječaj – Prozor u svijet umjetnosti 2023.“

Prosudbeno povjerenstvo od pet članova odabrat će tri najbolja rada prema kategorijama.

Odluka Povjerenstva i nagrađeni radovi bit će objavljeni na stranicama Sveučililšta u Splitu u mjesecu svibnju.

Nagrađeni učenici i njihovi mentori dobit će zahvalnicu Sveučilišta u Splitu, a studenti i učenici dobivaju i novčane nagrade:

· prva nagrada u kategoriji najbolji učenički rad od 5. do 8. razreda (osnovne škole) u iznosu od 200 eura;

· prva nagrada u kategoriji najbolji učenički rad za srednje škole u iznosu od 300 eura;

· prva nagrada u kategoriji najbolji studentski rad u iznosu od 500 eura.

Drugo i treće mjesto po pojedinoj kategoriji dobit će zahvalnicu i prigodni dar Sveučilišta u Splitu.

Nakon završetka natječaja u Sveučilišnoj galeriji bit će upriličena izložba do kraja godine, a izdat će se i publikacija izložbe. Svi radovi moći će se pogledati i u virtualnoj galeriji na stranicama Sveučilišne galerije.

Diva hrvatske glazbene scene Danijela Martinović, predstavlja poseban spot za pjesmu 'Vjerujem ljudima'. Iako je pjesma objavljena prije nekoliko mjeseci, realizacija spota zbog iznimne je priče potrajala duže.

- Pjesmu sam snimila prije nekoliko mjeseci i već na prvo slušanje zazvučala mi je kao oda ljudima, oda dobrog koje živi u srcu svakog čovjeka. Tako sam došla do malog izazova jer naprosto nisam znala kako spotom prenijeti tu poruku. Na kraju smo za goste u spotu odabrali stvarne ljude koji svojim životom potvrđuju kako je neophodno vjerovati ljudima - ispričala je Danijela.

Dio spota su i fotografije i uspomene koje su mjesecima Danijelini obožavatelji slali na njezin poziv:

- Znači dobila sam na stotine naših zajedničkih fotografija od 90-ih godina do danas! Mislim da sam uspjela veliki dio njih staviti u spot i nadam se da će se svi uspjeti pronaći u spotu i još jedno hvala svima jer ste i vi dio ove priče vjerujem ljudima!

Posebni ljudi u Danijelinoj priči 'Vjerujem ljudima' su:

- Ivan Brezovečki, vatrogasac – svakodnevni heroj čije stvarne priče s terena zvuče kao scenarij hollywoodskog filma. Spašavanje života i pomaganje drugome njegov je zadatak i kako kaže, najljepša nagrada.                                                           

- Marija Butković  - osnivačica udruge 'Zajedno brišemo ožiljke' – kao jedna od najpoznatijih hrvatskih vizažistica Marija je svoje znanje iskoristila kako bi ženama koje se suoče s dijagnozom karcinoma te kemoterapijom ponudila mogućnost repigmentacije obrva, kao i nakon djelomične ili potpune mastektomije - 3D repigmentiranje areole i bradavice. Tretman je to, kaže Marija, koji ženama jako olakšava da prebrode sve faze liječenja i vrati im samopouzdanje nakon izlječenja.

- Marko Babić, arhitekt i autor knjige 'Putovanje zvano igra' - Nakon dijagnoze teške bolesti Marko je svojim duhom i pozitivnošću osvojio široke mase. Počevši od inspirativne izjave Kobea Bryanta o tome da djecu moramo voditi primjerom jer jedino tako mogu naučiti od nas – Marko je odlučio preuzeti taj koncept i voditi primjerom. No s obzirom da su njegove djevojčice još uvijek premale, shvatio je da je pisanje najprirodniji medij za ostavljanje traga. Tako je počeo pisati knjigu, a onda i objavio na Instagramu „Nisam više bolestan“ post. Ni u najluđim snovima nije mogao zamisliti čime će to rezultirati. Od toga da želi pokazati primjerom svojim djevojčicama, došao je u situaciju da primjerom pokazuje puno široj publici.

- Kristina Panić - jedna je od mnogobrojnih ljudi uključenih u akciju 'Brda ljubavi' koja pomaže potrebitima na području Krnjaka. Organiziraju akcije za bolesne, socijalno ugrožene ili samo usamljene građane koji žive u okolici Karlovca.

- Josip Zima - s 19 godina pao je s balkona i ostao prikovan za kolica. Smisao je našao u sportu te predstavljao Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Pekingu.

- Leilani Prasnikar - kćer voditeljice Emine Pršić, ujedno Danijeline prijateljice, u spotu je kao predstavnica sve djece. Djeca obećavaju i daju puno. Dolaze na svijet širom otvorena srca, vjeruju bez puno pitanja.

Na dan kada se diljem svijeta obilježava Svjetski dan pripovijedanja, a ujedno se slavi i dolazak proljeća, čini se idealno nagovijestiti još dobrih vijesti i podsjetiti sve na sutrašnji start 16. izdanja Pričigina – našeg najdražeg festivala pričanja priča! 

Nakon što su prethodna dva izdanja festivala bila održana u rujnu (2021. i 2022.), iz organizacije su ove godine odlučili Pričigin vratiti na pripadajuće datume u ožujku i nastaviti pandemijom prekinutu tradiciju. Tradicionalno, Pričigin ostaje vjeran i prostoru amfiteatra splitskog Doma mladih (MKC-a) kroz koji je, tijekom godina, prošlo na tisuće vjernih posjetitelja, pažljivih slušatelja i iskonskih zaljubljenika u priču i pripovijedanje.

Ono što je novost, jest da je ovogodišnje izdanje test za novo, hrabro rukovodstvo – Maju Vrančić (izvršnu direktoricu festivala) i Patriciju Horvat (umjetničku direktoricu). Njima su pričiginsku palicu s povjerenjem predali tandem Petar Filipić – Renato Baretić koji su godinama uspješno gradili festival, a njihovo povjerenje valja opravdati. Po svemu sudeći to će i biti tako, jer ovogodišnji program donosi brojne sjajne teme i izvanredne goste. Prvu večer festivala publika će tako imati priliku čuti hrvatske spisateljice i spisatelje koji na temu ''Više nego jučer, manje nego sutra'', a svoje priče o inflaciji pričat će Sanja Baković, Lidija Deduš, Siniša Pavić, Andrija Škare, Davor Špišić i Marina Vujčić, uz uvijek izvrsnu moderaciju Patricije Horvat. Nakon inflacijskih priča, slijedi iznimno iščekivana autorska večer Amire Medunjanin – ''Sevdah kao priča u pjesmi'' – uz moderaciju Borisa Dežulovića. Već u trenutku objave ovogodišnjeg programa interes je bio doista ogroman, i nitko ne sumnja da će se u Domu mladih prvu večer tražiti mjesto više. Program počinje u 19 sati i traje do 22 sata, nakon čega je za prijatelje Pričigina predviđen Pričiginski party uz DJ-a Duplu u klubu Kocka. 

Kako ispred organizatora poručuje Viktoria Šižgorić Zorić, producentica festivala i voditeljica odnosa s javnošću, sve je spremno da otpočne još jedna fešta od priče i pripovijedanja. – Pričigin ide dalje i to nam je svima najvažnije. Program je kao i uvijek izvrstan i šarolik, tako da vjerujemo da će svatko pronaći nešto za sebe. Naš festival ima doista poseban odnos sa svojom publikom i vjerujemo da nema potrebe posebno naglašavati i pozivati ljude da dođu, jer svi znamo da će doći i da će nam biti predivno kao i svih ovih godina. Mi jedva čekamo sutrašnje otvorenje i da nas sve ponese ta ogromna ljubav i neopisivo pozitivna energija koja nas svaki put uvjeri da je Pričigin ovom gradu neophodan i da sav naš trud ima smisla zbog ljudi koji nas prate godinama, koje ni kiša, ni bura, ni snijeg ni oluja, nikada nisu spriječili da dođu u Dom mladih i podijele s nama predivne trenutke. 

Također, moramo zahvaliti svim našim pokroviteljima (Turistička zajednica grada Splita, Grad Split, Ministarstvo kulture i obrazovanja), partnerima (Fotoklib Split, Udruga Kurs, Multimedijalni kulturni centar Split, Gradska knjižnica Marka marulića i Radio Kampus), sponzorima (Pixera, Hotel Slavija, Para di Šoto, Konoba Viđakovi dvori, Fikus, Elekta-C, KUK Co, Atlantic grupa, Feniks, Akvedut d.o.o., Karla, Revicon) i medijskim sponzorima (T-portal, HRT Radio Split, Nacional i Radio Nacional) koji su prepoznali važnost našeg festivala i bez čije podrške ne bismo mogli niti sanjati o realizaciji programa na ovaj razini. 

Posebno želimo naglasiti da je ulaz na sve programe festivala BESPLATAN, te da svi koji nisu u mogućnosti pratiti festival s nama u amfiteatru Doma mladih, imaju mogućnost pratiti Pričigin uživo putem LIVE STREAM-a na našem službenom youtube kanalu.