Article

//www.dalmacijanews.hr/files/607b4d756f52dfa1388b4568/80
Foto: DalmacijaNews

[INTERVJU] Darije Duje Jakaša (HNS): 'U Splitu se 30 godina nije napravilo ništa veliko osim Zapadne obale, a i ona je napravljena kako bi se potkrijepila jedna privatna investicija!'

Lokalni izbori u Splitu ovog svibnja mogli bi biti daleko zanimljiviji i neizvjesniji nego ikad prije.

Split godinama ljubomorno promatra gradove s obale. Europski novac oni sisaju za različite projekte dok 'grad pod Marjanom' stanice do takvih ideja trati krpanjem rupa po cesti asfaltom od zlata, ako je suditi po cijeni i vremenu realizacije. Cijena kakve strategije tako je često preskup pokušaj grabeži vladajućih ili tek nastojanje za zaposlenjem nekog svoga. Godinama isto, godinama isti ljudi, godinama iste fraze. 

Split nema vizije. Vizije koja još dublje prema dnu padne sa svakim novim izbornim procesom jer umjesto 'stajanja na balun' i aktivacije od nule, ovdje je kandidat za neku čelnu funkciju postalo zanimanje. Jer em je četverogodišnji mandat prekratak za nešto posve konkretno, taj zaokret za godine stagnacije, em je i svaki dobar prijedlog zakočen nekim sitnim interesima.

U gradu u kojem je i kakav ustaški grafit prilika za lijepljenje etiketa, Split je postao i primjer kako proizvesti najbolje i najgore. Postavlja trend, volimo to kazati.

Trend će se postaviti, sve je očitije, i sredinom svibnja jer bi izbori za splitskog poteštata trebali biti povijesni. Što po broju kandidata, što po dozi cirkusa koja je već prisutna. Malo kada se stoga govori o ozbiljnim temama jer politika u Splitu je davno izgubila epitet ozbiljne. Povratak korijenima garantira Darije Duje Jakaša, čovjek koji svoje životne znanje u građevini i na još mnogo područja želi staviti na služenje narodu.


U svojim 'iskusnim godinama' odlučili ste se za jednu nezahvalnu funkciju splitskog gradonačelnika. Sigurno će i prijatelji pitati pa što vam sve ovo treba…

- Pokrenulo me to što sam odlučio riješiti parkiranje u Kragićevoj ulici, parkiranje za sjeverni dio Varoša. Postoji zemlja, postoji mjesto u GUP-u kao dio gradskog projekta i način na koji se to može riješiti. Ako grad ovaj  problem nije riješio od 1978. godine, onda, vjerujte mi, neće nikada. Košarkaško, malonogometno igralište će ondje ostati, kao i zelenilo, a garaža ide pod zemlju. Oko 600 parkirnih mjesta moglo bi se  napraviti u nekoliko etaža.

Sličan je problem i na Marjanu. Ljudi se parkiraju, doslovce, u dvorišta pa je rješenje podzemno/nadzemno parkiralište kod Marjanskih vrata na 5,6 etaža. Ovo neukusno parkiranje između grana i na šetnici treba promijeniti parkingom koji bi bio reguliran i strogo naplaćivan kako bi se napravio red, ali tako vratilo i to investiranje.

 

Odmah smo počeli konkretno, s problemom kakav je parking i parkirna mjesta, ali vratimo se malo na Split općenito. Kažu vaši protukandidati, većinom su se složili, kako Split stagnira 12 godina…

- Nije se nešto veliko napravilo posljednjih 30 godina. Napravljena je tek Zapadna obala kako bi se potkrijepila jedna privatna investicija. Svaka investicija nosi nekakvu koncesiju i uzima ulagače, u ovom slučaju grad Split, ali nevjerojatno je da u Splitu za niti jedan veliki projekt nismo povukli sredstva iz Europske unije.

 

Turizam je glavna grana Splita i cijele Dalmacije, ali trebamo li se napokon okrenuti nečemu drugome kako bi turizam bio 'jedna od grana'?

- Naravno, ali nama se turizam dogodio jer je to netko htio. Jesu to Nijemci, Englezi ili Amerikanci, ali netko je ustvrdio . Turizam može biti i IT industrija, automobilska industrija. Pitanje je koliko imamo mašte, volje i znanja da to sve napravimo. Svjetla točka u Splitu je Sveučilište koje je među 50 najboljih u Europi i 100 u svijetu. Tendencija otvaranja novih studija, posebno na engleskom jeziku, dovodi puno mladih k nama pa je i to vid turizma. Dakle, ako smo pametni i to prepoznamo, turizam mora biti cjelogodišnji. Ne isključivo samo vezan za more.

Spominjemo mlade ljude, ali kako im u Splitu poboljšati životni standard i dodatno pomoći da ostanu u gradu?

- Najveći problem je pratiti mlade ljude, u smislu da im se pruži pomoć - kako financijska tako i investicijska. Nevjerojatno je da u Splitu diplomira svake godine 300 inženjera, a vi ne znate kasnije što ćete s njima i da oni nemaju malo veći inkubator u kojem će se razvijati nekoliko godina uz subvencije. Iz takve količine mladih ljudi razvit će se, sigurno, i neka firma, ali vi morate napraviti prvi korak u tom cilju.

 

Ali… Imamo probleme i sa stanogradnjom i mladim obiteljima koje se odlučuju 'kupiti kvadrate', primjerice, u Solinu, Klisu i drugim takvim mjestima u blizini…

- Poticajna stanogradnja je projekt HNS-a i to je naš forte. Drago mi je što je zaživio u tolikoj mjeri i što sada, na području cijele Hrvatske, ima takvih više od 10 tisuća stanova. Navijamo da, tko god bio na vlasti, ta poticajna stanogradnja ide dalje jer je to osnova i preduvjet da bi mladi ljudi ostali na našem području.

 

Ipak, u Splitu ta stanogradnja pada 'na malim izazovima' poput prometnica, kanalizacije, elektroenergetske mreže…

- Split je nevjerojatan, uvijek to ponavljam. Sličan je primjer s Lećevicom koja nije izgrađena jer postoji moćnik koji je to zabranio. Zabranio je razvoj Splita barem za petinu. Svi se prave da to nije istina, a istina je. Isto tako, kod nas se projekti rješavaju parcijalno što je suludo. Iz jednog poteza riješi se stanogradnja, željeznica, autobusni kolodvor i druge stvari.

 

U posljednje vrijeme se puno govorilo o Žnjanu i uređenju Žnjana. Kako vama sve to skupa izgleda?

- Žnjan nije završen, otkup zemljišta za 100 metara ceste stoji desetljećima. Ta cesta koja je i napravljena, i kanalizacija, nije u cijelosti riješena. Jasno da je tu zemlja jako skupa i da će se sve prodati što se tamo napravi, ali je nezamislivo da grad ne naredi da se stavi veći profil ceste, da se struja kablira i drugo. Sve to košta, i neka košta. Ali ako je kvadratni metar zemlje tisuću eura, onda ima i mjesta za 200 eura komunale.

Rekli ste da vam je Marjan omiljeno mjesto za 'odmoriti dušu', ali i Marjan je bio s bremenom problema. Od potkornjaka, sječe, raznih zavrzlama glede vlasništva i upravljanja…

- Marjan je područje koje Splićani desetljećima ljube, ali ako ne riješite problem i pravila igre, problem je i dalje velik. Treba samo malo dobre volje.

 

I odvajanje otpada je jedan od gorućih problema. Ako je gledati brojke svega smo na par posto odvajanja otpada. Ovisi li to samo o svijesti građana?

- Svakako ovisi, ali prvo ovisi o 'Čistoći'. Tri mjeseca je bila mogućnost kupnje kante za kompost, a sad već pola godine ih nemate nigdje. Ako želimo prijeći na mogućnost odvajanja otpada, onda treba stvoriti osnovne uvjete. Ne može jedna kanta koštati 700 ili tisuću kuna. To je prijevara. Ako odvajam papir, plastiku, kompost i mješoviti otpad, mi moramo dobiti četiri kante koje ne smiju koštati više od 400, 500 kuna. Sve ostalo je prijevara. 

 

Kandidati su jednoglasno kazali, u svakom razgovoru nedjeljom, da žele veću autonomiju kotareva i više sredstava. Vjerujem da ćete i vi nastaviti s tom tezom…

- Kotarevima treba milijun, do milijun i pol kuna. Sve zavisno o važnosti, projektima i potrebama. To je za osnovne potrebe. Ne treba raditi natječaj za dvije rupe na cesti, smiješno je da za obične drvene klupe treba natječaj. Grad treba samo nadgledati upravljanje novcem.

Andro Krstulović Opara ima mandat na izmaku. Kako biste ga vi ocijenili?

- On je pokušao uvesti red, ali nije imao sluha ni od svoje stranke ni od suparničkih stranaka. Kada je uveo red na Žnjanu, a morao se uvesti, trebao se Žnjan dovesti do kraja jer su mu podmetali nogu gdje se god stiglo. Jedna greška, ipak, na kraju mi je najviše zasmetala. Htio se napraviti Ured za prostorno uređenje na način da je to firma, ali to nije moguće. Javna ustanova prima novac grada i onda mora služiti gradu. Ne može to biti firma koja će, kao raditi za grad, a kasnije to prodavati.


Podmetali su mu nogu, kažete. Mislite li tu i na Željka Keruma?

- Željko Kerum zna dobro posao. Njegov postulat je da ako nešto ne zaradiš, to nešto ne možeš ni trošiti. Slažem se s tim, ali ne slažem se s načinom na koji se to radi. Sve mora biti javno i transparentno. Mi nismo ničija 'prćija' i puno se stvari mora kultivirati.


On je i otvoreno kazao da se javni natječaji namještaju.

- Svi se namještaju, ali ovaj Zakon o javnoj nabavi je 'do boli' zakomplicirao nešto što se zove javni natječaj. Kad vi nešto investirate, ili kad se radi o javnim novcima, ako znate ulazak i izlazak, svaki ozbiljniji analitičar shvati ima li tu manjka ili viška novca. Kad bi to bilo javno, onda bi se puno toga znalo. Grad je čak smanjio kvote za dijelove bez nabave, ali to mi je nejasno. Može li se nešto snimiti za 20 tisuća kuna? Ja mislim da ne. Dakle, sve je napravljeno da se ništa ne napravi.

Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?

- Definitivno. Ne samo u politiku nego i u ljudske vrijednosti. Vrlo jasno je to na primjeru kampanje. Ja ne mogu doći u sučeljavanja, a ne da bih se mogao s njima nositi, nego bi ih devastirao. Nevjerojatno je da imate niz kandidata koji su najamni kandidati. Ako je u startu postavljeno na ne demokratski način, kako će onda biti poslije.

 

Čekajte, na koga mislite?

- Na niz kandidata. Nije mi jasno odakle sredstva ljudima koji nemaju stranku iza sebe. To je nemoguća misija. Oni imaju mecenu. Ne možete vi osnovati stranku jučer, a danas imati 8 posto podrške. To su kupljene ankete. Ne vjerujem u njih.

 

Tko vam je najoštriji, najveći protivnik?

- Nećemo se lagati. U ovoj kampanji se ističu Vice Mihanović i Željko Kerum. Split je uvijek bio dovoljno lud i lucidan da nađe treću opciju. Ja smatram dam sam ja treća opcija i da će većina kandidata, poput Branke Ramljak, Ivice Puljka i drugih, podržati nas u borbi za ovaj grad. Mi nismo ni desno ni lijevo, mi smo liberalna opcija koja gleda samo naprijed.

 

Kažete treća opcija, a je li možda bilo želje i volje za ujedinjavanjem trećih opcija? Jeste razgovarali s nekima?

- Jesmo. Nas podržavaju manjine. Mi smo bili uvijek otvoreni. Nosimo stigmu prošlosti HNS-a, ali u HNS je stigla nova grupa ljudi koji su od mene mlađi i 30 godina. Jasno je da jedna stranka ne može voditi grad i da ćemo se svi uhvatiti za jedan štap. Ja samo vjerujem da će tu pobijediti ideje i dobro grada.


hr Sun Apr 18 2021 08:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f40185bdaf72d2f748b4717/80
Foto: Unsplash

Na "probnoj svadbi" u Zagrebu 130 uzvanika bez maski i distance

Organizatori se nadaju da će sve proći dobro i da je i ovo 'put povratka' na slično onome prije pandemije.
S oko 130 uzvanika koji se bez maski i distance zabavljaju, jedu, piju i plešu uz živu glazbu, u subotu navečer u jednom zagrebačkom restoranu održana je 'probna svadba', kako bi se utvrdilo je li takva događanja  šire zarazu, što će se znati za sedam dana kada će svi uzvanici biti testirani.

Svadbu u restoranu Golf klubu Riverside, kao i poslovni domjenak-večeru dva dana ranije, organizirala je Nezavisna udruga ugostitelja, uz podršku Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ-a kao pilot projekt, kojim se pokušava i otvoriti mogućnost za otvaranje ugostiteljstva i ostalih industrija, uz poštivanje određenih uvjeta koje će definirati Stožer CZ.

Za razliku od domjenka prije dva dana, čiji su sudionici bili ranije cijepljeni protiv covida s dvije doze, na večerašnjoj 'probnoj svadbi' su bili uzvanici (poznanici organizatora, ugostitelji i drugi) iz različitih skupina tj. oni koji su dva puta cijepljeni, oni koji su testirani dan ranije PCR testom te oni koji su unutar šest mjeseci preboljeli covid.

"Očekujemo kako će testovi za sedam dana pokazati da nema prijenosa zaraze i da rezultate testiranja objavi Stožer civilne zaštite, a ako će sve biti u redu vjerujemo da bi se i mjere za ugostiteljstvo, event i glazbenu industriju mogle popustiti", kazala je predsjednica Nezavisne uduge ugostitelja Žakline Troskot.

Goste na svadbi zabavljao je bend Prava stvar, koji po riječima frontmena Dalibora Medvedca, postoji i svira 20 godina, a sada nisu nastupali od rujna 2020., i otkazano im je u oko godinu i više dana pandemije oko 50 svadbenih i drugih događanja. Zbog toga su im prihodi pali za oko 80 posto, i u pitanje došla egzistencija njihovih obitelji jer neki od njih i nemaju druge poslove.

Organizatori se nadaju da će sve proći dobro i da je i ovo 'put povratka' na slično onome prije pandemije.

Gosti su rekli da su uzbuđeni i sretni što su na tom događanju i što se mogu zabaviti nakon dugo vremena na takvom mjestu.
hr Sat May 15 2021 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e82cce529111cc7b88b4571/80
Foto: Twitter Vlade RH

Markotić: Vjerujem da će doći do ublažavanja mjera

Na pitanje prijeti li nam na jesen četvrti val epidemije, procjenjuje kako je to moguće.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike "Dr. Fran Mihaljević" rekla je u subotu kako vjeruje da će doći do ublažavanja epidemioloških mjera i da će se vjerojatno ići na mogućnost okupljanja većeg broja ljudi, istaknuvši pritom važnost cjepljenja što većeg broja ljudi.

Broj novozaraženih ovaj tjedan pada po stopi od gotovo 40 posto, počeo je padati i broj hospitaliziranih i najtežih slučajeva na respiratoru, ali kliničke slike oboljelih su još dosta teške, rekla je dr. Markotić gostujući u večerašnjem Dnevniku Hrvatske televizije (HTV).

Vjeruje da će doći do ublažavanja mjera, kazala je, dodavši da će se vjerojatno ići na mogućnost okupljanja većeg broja ljudi.

"Trebamo biti oprezni da ne pokvarimo ovaj dobar trend, ali vjerujem da ćemo polako ići s popuštanjem", istaknula je Markotić.

Rekla je i kako je četvrti val epidemije na jesen moguć, napomenuvši da, nažalost, u bolnici završavaju još uvijek i oni mlađe i srednje dobi, između 50 i 60 godina.

Upitana očekuje li da će Hrvatska uspjeti ostvariti plan od 55 posto cijepljenih do kraja lipnja,  Markotić ocjenjuje da je izvrstan trend i u cijepljenju i u padu. "Svi se iskreno nadamo da ćemo uspjeti taj broj dostići. Ovisi i o zdravstvenom sustavu koji pokušava dati svoj maksimum u brzini cijepljenja", naglasila je

Svi se trebaju cijepiti čim prije mogu

Komentirala je i potrebu dodatne kampanja za cijepljenje, usmjerene prema onima koji su sada neodlučni ili čekaju jesen da se cijepe.

"Već sada je jasno da cjepivo štiti do 6 mjeseci, sigurno će to biti i do godine dana. Čekati jesen znači izlagati i sebe i one oko sebe riziku od obolijevanja, pa taman to bio i blaži oblik bolesti. Čak i nakon blažih imamo ozbiljne nuspojave, a da ne govorimo o mogućnosti povratka u normalan život. Pred nama je turistička sezona, ne bi se smjela ponoviti prošla godina, da ta turistička sezona završi 15. kolovoza, kada smo bili na vrhuncu. O nama ovisi kako ćemo proći ove godine", kazala je Markotić , zaključivši: "Svi se trebaju cijepiti čim prije mogu".

Na pitanje hoće li nakon 1. lipnja doći do ukidanja nekih mjera, rekla je kako to nije u njezinoj nadležnosti, ali ići će se vjerojatno na mogućnost okupljanja većeg broja ljudi. "Vidjet ćemo koliko će biti mogućnosti okupljanja u zatvorenom. Trebamo biti doista jako oprezni da ne pokvarimo ovaj dobar trend", kazala je.

Markotić je sigurna da će oni koji su cijepljeni opuštenije provesti nadolazeće ljeto.

Napominje da istraživanja pokazuju kako je visoka zaštićenost nakon cijepljenja, mali postotak ljudi nakon toga bude inficiran, najčešće s blažim oblicima bolesti, a iznimno rijetko s težim oblicima, i to je onda obično vezano za neke kronične bolesti i imunosupresiju.

Na pitanje prijeti li nam na jesen četvrti val epidemije, procjenjuje kako je to moguće.

"Sigurno će sa sezonom zime i pojavom drugih respiratornih infekcija biti i povećan broj Covida. Može se očekivati ove godine da će se pojaviti i gripa, ali ako se svi na vrijeme cijepimo, a vidimo da je odobrenje došlo za Pfizerovo cjepivo i za djecu od 12 do 15 godina, to sve ohrabruje da će se sve veći broj populacije u Hrvatskoj i izvan Hrvatske cijepiti, što garantira sigurno bolju situaciju", rekla je.

Na pitanje kada očekuje da će pandemija završiti Markotić kaže kako svi kojima je to struka očekuju da bi do idućeg proljeća mogli staviti pod kontrolu ovu bolest, naravno pod uvjetom da se veliki postotak svijeta cijepi.
hr Sat May 15 2021 21:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f01986edaf72d65278b4569/80
Foto: Canva

Evo što sve trebate znati prije nego izađete na lokalne izbore

Listići dolaze u četiri boje, a glasači sa sobom trebaju ponijeti važeće osobne dokumente i kemijske olovke. Nošenje maski je obavezno
Na lokalnim izborima u nedjelju 16. svibnja biramo gradonačelnike, općinske načelnike, župane i njihove zamjenike te članove općinskih i gradskih vijeća i županijskih skupština, a sve pod strogim epidemiološkim mjerama. U Gradu Zagrebu biraju se i članovi vijeća gradskih četvrti te članovi vijeća mjesnih odbora. Drugi krug izbora u onim sredinama gdje kandidati ne prijeđu 50 posto održat će se za dva tjedna, 30. svibnja na Dan državnosti.

Birači prije dolaska na biralište moraju izmjeriti temperaturu, ako je veća od 37,2 °C i/ili ako imaju respiratorne ili druge simptome covida-19, moraju se javiti svom liječniku. Nošenje maski obvezno je za sve koji ulaze na biračko mjesto, ali i na otvorenom ako se čeka u redu gdje se ne može držati razmak od dva metra, piše Jutarnji list.

Na ulazu u prostor treba dezinficirati ruke i držati razmak od dva metra. Birač nakratko skida masku samo pri identifikaciji. Preporučuje se nošenje svoje kemijske olovke, ali nije obvezno. Kad birač ne može doći na biračko mjesto zbog teže bolesti, nemoći, invaliditeta ili je u samoizolaciji, njemu članovi biračkih odbora dolaze ispred vrata. Svi pritom nose maske, članovi biračkih odbora i rukavice, te nazuvke na cipelama ako moraju ipak ući u dom birača. Oni koji su zaraženi covidom-19 glasaju uz pomoć druge povjerljive osobe koja će prema njihovoj ovlasti ispuniti listić, a sve se obavlja ispred ulaznih vrata doma birača.

U petak je 7214 osoba bilo zaraženo koronavirusom, a 22.530 osoba bilo je u samoizolaciji.

Glasanje

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina te punoljetni građani drugih država članica EU koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj, a koji su se registrirali prethodno. Glasati se može samo u mjestu prebivališta u Hrvatskoj, ne kao na parlamentarnim izborima u drugom mjestu u Hrvatskoj ili inozemstvu. Pripadnici manjina imaju pravo birati zamjenike gradonačelnika, načelnika i župana. Ako netko nije upisan u popis birača, moći će dobiti potvrdu za glasanje nadležnog ureda državne uprave na sam dan izbora. Ako se birač zatekne na biračkom mjestu u 19 sati, omogućit će mu se glasovanje i nakon toga. Ako je birač zaražen ili u samoizolaciji, može o tome obavijesti nadležno lokalno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije izbora, ili birački odbor na dan izbora do 12 sati te zatražiti glasanje od kuće.

Što ponijeti na biralište?

Osobnu iskaznicu, putovnicu, vozačku dozvolu ili drugu javnu ispravu s fotografijom, na osnovi koje se može nedvojbeno utvrditi identitet birača. Osobne iskaznice koje su istekle nakon 11. ožujka 2020., kad je proglašena epidemija, vrijede sve do šest mjeseci nakon što se proglasi kraj epidemije te se s njima može glasati na nedjeljnim izborima. Preporučuje se da birači ponesu svoju kemijsku olovku, ali nije obvezno, no nošenje maski za lice je obvezno. Ako nemate svoju masku, dobit ćete je na ulazu na biračko mjesto.

Izborna šutnja

Izborna šutnja na lokalnim izborima počela je u subotu 15. svibnja u ponoć, a završava u nedjelju 16. svibnja u 19 sati nakon zatvaranja birališta. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Pripadnici manjina

Birači pripadnici nacionalnih manjina glasaju za iste liste i kandidate kao i svi ostali, ali imaju pravo birati i zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, u onim jedinicama u kojima pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje pet posto.

Pravo glasa imaju samo birači pripadnici manjina koji imaju prebivalište u toj jedinici.

Isto vrijedi i za pripadnike hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva, piše Jutarnji list.
hr Sat May 15 2021 19:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6051da476f52dfd5078b457d/80
Foto: DalmacijaNews

Karin: Broj novozaraženih se smanjuje, ali još nismo mirni

Karin je istaknula kako je 52 novooboljelih u subotu u Splitsko-dalmatinskoj županiji nešto više od sedam posto ukupno testiranih osoba
Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin u subotu je rekla da se broj novozaraženih koronavirusom procentualno smanjuje, ali da još uvijek ne mogu biti mirni.

Karin je istaknula kako je 52 novooboljelih u subotu u Splitsko-dalmatinskoj županiji nešto više od sedam posto ukupno testiranih osoba te da se broj novooboljelih procentualno smanjuje.

"Vjerujemo kako je to smanjenje novooboljelih zbog povećanja procijepljenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali nas niti ove brojke ne zadovoljavaju i još nismo mirni," poručila je.
hr Sat May 15 2021 16:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .