Obilježavanje
Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je potaknuto
1990. kada je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna
ljudi diljem svijeta, što je dalo veliki doprinos održavanju
Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru
1992. godine.
U
Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990.
godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i
prirode. Dan planete Zemlje danas se održava u više od 150 zemalja
diljem svijeta. Namjera
ovog dana je stanovništvu ukazati na probleme ekosustava, na razna
zagađenja
okoliša i poboljšanje kvalitete življenja.
Zagađenje okoliša, efekt staklenika, kisele kiše…
Razvojem
suvremene
tehnologije, korištenjem fosilnih goriva, plastičnih masa,
pesticida…svakodnevno
ugrožavamo naš planet. Velike količine plinova kao što su
ugljikovi , dišikovi i sumporovi
oksidi, freoni…godinama
se skupljaju u našoj atmosferi. Šume i zelene površine kojih je
nažalost sve manje su jedina pluća Zemlje koja asimiliraju ugljikov
dioksid koristeći ga u procesu fotosinteze. Nažalost, velike količine
ugljikovog dioksida ostaju zarobljene u atmosferi ili se otapaju u
morima. Otapanjem milijuna molekula ugljičnog dioksida u oceanima i
morima, polako se diže razina vode, dolazi do
otapanja ledenjaka na polovima, što
od globalnog zatopljenja što od viška ugljičnog dioksida.
Zbog
zarobljenog dioksida u atmosferi Zemlja se ponaša kao umjetni
staklenik, pa
možemo primijetiti podizanje temperature zraka za nekoliko stupnjeva
zadnjih godina. Sve češće su poplave, promjene klimatskih prilika u
kojima više
ne razlikujemo klasična četiri godišnja doba. Štoviše, nema
ni prave zime, ni proljeća. Imamo vlažno, vruće i dugo ljeto i malo
jaču jesen.
Često
padaju i prljave kiše u kojima se otapaju razni oksidi ugljika i
sumpora, koji se otapaju i tako stvaraju kisele
kiše
koje uništavaju biljke. Ni kišnica nije više što je nekad bila.Ova
tema je toliko opširna da bi o njoj mogli puno pisati. Za sad ćemo
stati na ovome i konstatirati da je jedini krivac za ovakvo stanje
naše Zemlje upravo
ČOVJEK.
Homo
sapiens, razumni ili nerazumni čovjek, svojim je ponašanjem i
ekspanzijom tehnologije ugrozio i uništio život mnogih bića na
Zemlji, a time i sebe samog. Je li kucnuo čas da se osvijesti i učini
nešto za dobrobit budućih generacija? Ostavit ćemo ovo pitanje
svakom pojedincu, zajednici, svjetskim organizacijama, eko-liderima i
političarima koji bi se trebali svaki dan zauzimati i činiti puno
toga za budući boljitak naše Zemlje.
U
idućoj temi pisat ćemo nešto više o prednostima OBNOVLJIVIH
IZVORA ENERGIJE.