Plavi svijet, institut za istraživanje i zaštitu mora, javio je da su u srijedu ujutro dobili nekoliko dojava o opažanju skupine velikih kitova u Jadranu, piše N1Info.

“Analizom snimki opažanja kod Korčule koje su nam poslali građani utvrdili smo da se ne radi o velikom kitu (Balaenoptera physalus), već o skupini od najmanje pet ulješura (Physeter macrocephalus). S obzirom na to da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubine preko 1000 metara, u Jadranu im prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja”, piše Plavi svijet, čije priopćenje prenosimo u cijelosti.

“S obzirom na to da ulješure obitavaju u područjima velike dubine te da im brojnost nije velika, opažanja ulješura u Jadranu nisu česta. Rijetku, ali redovitu prisutnost ulješura u Jadranu bilježimo samo pomoću uređaja za snimanje zvuka u dubokom južnom dijelu Jadranskog mora i u blizini Otrantskih vrata.

Nažalost, u većini slučajeva posjet ulješura srednjem i sjevernom Jadranu završavao je nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, uglavnom s talijanske strane Jadranskog mora. Stoga je potrebno na svaki način osigurati praćenje ove skupine kako bi utvrdili pravac kretanja te kako bi na vrijeme mogli poduzeti aktivnosti spašavanja.

Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj, a na temelju dojava građana i objava u medijima, u rujnu 2014. godine uspjeli smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri od sedam jedinki uspješno je vraćeno u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju!

Posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo je u blizini Rovinja u kolovozu 2016., kada su tri odrasle jedinke boravile u ovom području tijekom nekoliko dana. Zahvaljujući fotografijama građana, jednu od tri tada opažene životinje identificirali su kolege koje se bave njihovim istraživanjem u katalozima u Grčkoj i Italiji, potvrđujući kako ove životinje koriste cijelo Sredozemno more kao svoj dom.

S obzirom da nam je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana, molimo sve građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije. Dojava kad ste u blizini ulješura ili odmah nakon opažanja svakako će nam pomoći da ulješure pronađemo s obzirom na to da su naši istraživački timovi na Visu i na Lošinju na terenu te se mogu uputiti prema lokacijama opažanja.

U slučaju opažanja, molimo vas da napravite fotografije i/ili videosnimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili 091 4637424, email [email protected] ili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju možete preuzeti sa www.marine-ranger.org.

Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju, molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje”, piše Plavi svijet.

Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza. Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1000 metara. Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu s 8-12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci, što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih.

Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku, što upućuje na izolaciju. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih.

Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz, podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000 metara između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču. Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog bazena, što je potvrđeno praćenjem pomoću fotoidentifikacije.

Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je “ugrožena” prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Unutar Sredozemnog mora najveći broj jedinki obitava u zapadnom dijelu, dok je procjena brojnosti u istočnom Sredozemnom moru (uključujući Jadran) svega 300-400 jedinki! Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene, piše Plavi svijet.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban svečano je otvorio likovnu koloniju „Sveti Jeronim“. Kolonija se nalazi ispred crkvice sv. Jere na Marjanu.

Sudionici Likovne kolonije "Posvete svetom Jeronimu" su Goran Balić, Ana Marija Botteri, Duje Botteri, Josip Botteri Dini, Željko Bubalo, Alma Čače, Vladimir Davidenko, Nikola Džaja, Lili Gluić, Karin Grenc, Marko Gugić, Kažimir Hraste, Petar Jakelić, Kuzma Kovačić, Ivan Listeš, Đani Martinić, Duje Matetić, Zvonimir Mihanović, Matko Mijić, Tea Morić Šitum, Hrvoje Marko Peruzović, Dijana Iva Sesartić, Frane Šitum i Vice Tomasović.

-Pogledajte samo popis umjetnika, ovo je najbolje što Hrvatska nudi, a okupili su se na predivnoj lokaciji, lokaciji smiraja, uz crkvicu sv, Jere. Izložba njihovih radova bit će otvorena 28. rujna u 11 sati u Sveučilišnoj galeriji, kazao je, župan Blaženko Boban.

Organizatori kolonije su Splitsko-dalmatinska županija, Sveučilište u Splitu, kao i župa Sveti križ, Veli Varoš.

-Sveti Jeronim i njegova priča koja je zemljopisno vezana uz naš kraj, živi u srcu svakog Dalmatinca. Od one njegove duhovite na koju je ponosan svaki Dalmatinac, štiteći svoj temperament i naglost - Bože, oprosti mi jer sam Dalmatinac - pa do intelektualnog nivoa, jedne kozmopolitske djelatnosti. On je već tada svojim prijevodima stvorio kozmopolitsku ujedinjenost. Ovo je mjesto zaista sveto, ja sam emocionalno vezan uz to jer sam još kao srednjoškolac dolazio ovdje. Vrata su bila srušena, sve je bilo uništeno i organizirao sam skupinu srednjoškolaca, radili smo u brodogradilištu, tukli smo ruzinu, zaradili i popravili crkvu, Već 60 godina, svaku godinu na sv. Jeru organiziramo ovdje misu i druženje bratovštine, rekao je umjetnik Zvonimir Mihanović.

U četvrtak, 28. rujna u 11 sati u Sveučilišnoj galeriji u Splitu bit će otvorena izložba radova nastalih na likovnoj koloniji. Isti dan na rasporedu je i svečana sjednica Županijske skupštine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu – u 11 sati i 30 minuta na platou ispred kazališta počinje zabavni program u kojemu nastupaju Sinjske mažoretkinje i Hrvatski puhački orkestar gradska glazba Imotski, a svečana sjednica započinje u 12 sati.

U petak, 29. rujna u 9 sati u Biskupovoj palači u Splitu otvara se Međunarodni znanstveni skup „Lica svetog Jeronima“. Isti dan, u 20 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu održat će se pretpremijera dokumentarnoga filma „Naš sveti Jeronim“, autorice Antonije Hrvatin Roth, urednice religijskoga programa Hrvatske radiotelevizije. Film je nastao na inicijativu Splitsko-dalmatinske županije, a sniman je u Splitu, Solinu, Jeruzalemu, Rimu te ostalim lokacijama vezanim uz život i djelovanje svetoga Jeronima.

Ekološki ronilački klub Lanterna u nedjelju, 24. rujna, organizira međunarodnu ekološku akciju čišćenja podmorja u uvali Lovište. Prva je to akcija ovog tipa za Lanternu, novi ronilački klub na poluotoku, a već su uspjeli animirati i goste iz inozemstva da daju svoj doprinos ljepšem i čišćem podmorju. Akciju je financirala Općina i TZ općine Orebić na čijem se području nalazi i ovo mjesto.

-U čišćenju podmorja sudjelovat će ronioci s čitavog Pelješca i Korčule, kolege iz Metkovića, Bosne i Hercegovine..., a dolazi nam i ekipa vatrogasaca iz Münchena. Zahvaljujemo i Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koji će se pridružiti s medicinskim timom i dva svoja gumena čamca u koja ćemo tovariti smeće, kao i Lučkoj kapetaniji, koja će biti tu sa svojim brodom, kaže Igor Đuričić, predsjednik Ekološkog ronilačkog kluba Lanterna.

Iako je ovo prva njihova akcija ovog tipa, vjeruju da će prerasti u tradicionalnu, jer potrebe, nažalost, ima.

-Uvala je poprilično velika i poznato je sklonište za goste na brodovima i jedrilicama, koji su dosta nepažljivi i bacaju plastične i staklene boce te drugi otpad u more. Već smo ronili uvalom i uvjerili se da ćemo u nedjelju imati posla, kaže Igor.

Okupljanje sudionika je u 10 sati na rivi, očekuje se između 40 i 60 sudionika, a nakon što domaćini odrade „briefing“ i razvezu ronioce po uvali, čišćenje bi  trebalo početi oko 11 sati. U 14 sati planiran je ručak u restoranu Porat te dodjela zahvalnica sudionicima. U slučaju lošeg vremena, akcija se neće odgađati, jer, kako kaže Igor, „svakako će biti mokri“.

-Lovište je specifično po tome da ima puno sunčanih dana, a i pratimo prognozu koja kaže da će u nedjelju okrenuti na buru, ističe Igor, napominjući kako su animirali i najmlađe, pa će djeca, sukladno mogućnostima, iznositi otpad iz mora i tako dati svoj doprinos u širenju svijesti o važnosti očuvanja prirode.

Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, trenutno boravi u Splitu na Hrvatsko-francuskim upravno-pravnim danima, tradicionalnom savjetovanju koje okuplja eminentne stručnjake s područja upravnog prava. 

-Tema su javne službe, veoma važno područje s obzirom da se događaju velike promjene u službeničkom sustavu. Provodi se reforma sustava plaća, centraliziranog sustava selekcije i novi koncept upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Prezentirali smo što Ministarstvo pravosuđa i uprave sve priprema. Riječ je o jednoj od najvećih reformi u području javne uprave. Početkom sljedeće godine dobit ćemo potpuno novi službenički sustav koji će obuhvaćati oko 250 tisuća državnih, javnih službenika. Ispravit ćemo anomalije koje smo imali do sada u pogledu koeficijenata, radnih mjesta i dodataka. Čut ćemo iskustva francuskih stručnjaka i praksu Europskog suda za ljudska prava. Očekujem dobru raspravu i doprinos svemu što Ministarstvo pravosuđa i uprave priprema, rekao je ministar. 

Predstavio je i nove zakonske izmjene. 

-Danas obilježavamo nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Povod je tragično ubojstvo na Općinskom sudu u Zagrebu. Ministarstvo je pripremilo izmjene niza zakona, paket je predstavljen protekli tjedan. Danas će biti objavljen na javnom savjetovanju. Izmjene idu u tri smjera, strože kazne kroz Kazneni zakon, jačanje prava žrtava kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku i kroz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Dakle, idemo za tim da nasilnika odstranimo iz društva i sankcioniramo, a žrtvu zaštitimo. Po prvi put propisujemo teško ubojstvo bliske ženske osobe za koje je propisana najstroža kazna. Spolno uznemiravanje više neće biti tretirano kao prekršaj, nego kao kazneno djelo. Revidiraju se kaznene odredbe vezane za zlostavljanje životinja. Pooštravaju se kazne i uvodi se novo kazneno djelo napuštanja životinje.

Zanimljivo je također i što se u hrvatsko zakonodavstvo uvode represivne odredbe oko otkrivanja detalja iz kaznenog postupka u njegovoj nejavnoj fazi. 

-Propisujemo i kazneno djelo neovlaštenog odavanja sadržaja dokazne radnje iz faze postupka koja je proglašena nejavnom. Kroz to kazneno djelo propisali smo odgovornost sudionika postupka, isključivo pravosudnih službenika i dužnosnika, okrivljenika, branitelja, svjedoka, vještaka i tumača da je zabranjeno odavati sadržaje dokaznih i izvidnih radnji iz nejavne faze postupka. Štitimo pravo žrtve na privatnost, ali isto tako i jačamo presumpciju nevinosti. Ovo kazneno djelo nipošto ne znači da će biti sankcionirani novinari. Ovo se isključivo odnosi na sudionike samog postupka. Analizirali smo komparativno druge države, to je radio i Europski sud za ljudska prava. Preko tridesetak država u Europi i šire ima propisano ovo kazneno djelo pa čak i u strožoj varijanti. U Italiji je propisano kao kazneno djelo bez obzira odaje li sadržaj novinar ili sudionik postupka. Mi smo išli prema sudionicima postupka, to ne sprječava novinare da izvještavaju o kaznenom postupku. Postoje ovlašteni pravosudni dužnosnici koji obavještavaju novinare o tijeku kaznenog postupka.

Komentirao je i slučaj Ivora Ivaniševića, silovatelja pasa čiji je slučaj otišao u zastaru.

-Riječ je o postupku koji se vodio između pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Belgije. Tu je postojao europski uhidbeni nalog. Sud u Zagrebu je komunicirao sa sudom u Belgiji, koji nažalost nije postupio po nalogu. Kontaktirao sam prošli tjedan belgijskog ministra pravosuđa i upozorio da prijeti opasnost od zastare. 

Istaknuo je da su pravosudna tijela neovisna. Međutim, europski uhidbeni nalog je instrument koji je kroz Zakon o međunarodnoj suradnji u kaznenim stvarima donesen upravo da bi se ovakve stvari rješavale brže i efikasnije. To se ovdje nije dogodilo i zakazala su pravosudna tijela. Ne znam zašto nisu reagirali, teško mi je reći. Nemam ni ja logično objašnjenje, kao ni javnost u Hrvatskoj, kazao je ministar. 

Komentirao je i percepciju javnih službi i službenika te kakva ona može biti nakon ovoliko afera.

-Godinama imamo nekakve negativne primjere u javnosti. Međutim, to ne znači da su svi javni službenici takvi i negativno percipirani. Imamo onih koji odgovorno i pošteno rade svoj posao. Mi svi skupa trebamo raditi na promjeni percepcije o javnim službenicima. Sve što radimo ide u smjeru da imamo motivirane i kvalitetne javne službenike koji će odgovorno raditi svoj posao.

Nitko se nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a. 

-To svakako nije najsretnije rješenje, ali to je stvar Državnog odvjetništva. Oni su raspisali natječaj. Mi kontinuiramo poboljšamo uvjete, povećali smo i plaće. Teško mi je reći zašto se nije nitko javio, ali mogu reći da USKOK nesmetano radi, postoji osoba na čelu USKOK-a, postoje tužitelji koji rade u USKOK-u. Nastavit će s radom kako su radili i do sada.

Očekuje da će do početka iduće godine Općinski sud završiti s opremanjem i uređenjem. 

-Imamo problem s parkingom, ali to je problem za cijelo područje. Imali smo razgovor s gradonačelnikom i dogradonačelnikom na tu temu. Oni smatraju da treba pojačati javni prijevoz za tu lokaciju. Razgovaralo se s vlasnikom susjedne čestice koji planira graditi poslovni centar s garažom. Mislim da je riječ o OTP banci. U narednom razdoblju ćemo sigurno i o tome razgovarati, zaključio je Malenica.