Plavi svijet, institut za
istraživanje i zaštitu mora, javio je da su u srijedu ujutro dobili
nekoliko dojava o opažanju skupine velikih kitova u Jadranu, piše N1Info.
“Analizom snimki opažanja kod Korčule koje su nam poslali građani
utvrdili smo da se ne radi o velikom kitu (Balaenoptera physalus), već o
skupini od najmanje pet ulješura (Physeter macrocephalus). S obzirom na
to da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubine
preko 1000 metara, u Jadranu im prijeti opasnost od nasukavanja i
ugibanja”, piše Plavi svijet, čije priopćenje prenosimo u cijelosti.
“S obzirom na to da ulješure obitavaju u područjima velike dubine te
da im brojnost nije velika, opažanja ulješura u Jadranu nisu česta.
Rijetku, ali redovitu prisutnost ulješura u Jadranu bilježimo samo
pomoću uređaja za snimanje zvuka u dubokom južnom dijelu Jadranskog mora
i u blizini Otrantskih vrata.
Nažalost, u većini slučajeva posjet ulješura srednjem i sjevernom
Jadranu završavao je nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih
skupina, uglavnom s talijanske strane Jadranskog mora. Stoga je potrebno
na svaki način osigurati praćenje ove skupine kako bi utvrdili pravac
kretanja te kako bi na vrijeme mogli poduzeti aktivnosti spašavanja.
Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj, a na
temelju dojava građana i objava u medijima, u rujnu 2014. godine uspjeli
smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u
talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za
hitne intervencije u Italiji i četiri od sedam jedinki uspješno je
vraćeno u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja
ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju!
Posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo je u blizini Rovinja u
kolovozu 2016., kada su tri odrasle jedinke boravile u ovom području
tijekom nekoliko dana. Zahvaljujući fotografijama građana, jednu od tri
tada opažene životinje identificirali su kolege koje se bave njihovim
istraživanjem u katalozima u Grčkoj i Italiji, potvrđujući kako ove
životinje koriste cijelo Sredozemno more kao svoj dom.
S obzirom da nam je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine
ulješura iz Jadrana, molimo sve građane da hitno dojave svoja opažanja
kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne
akcije. Dojava kad ste u blizini ulješura ili odmah nakon opažanja
svakako će nam pomoći da ulješure pronađemo s obzirom na to da su naši
istraživački timovi na Visu i na Lošinju na terenu te se mogu uputiti
prema lokacijama opažanja.
U slučaju opažanja, molimo vas da napravite fotografije i/ili
videosnimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i
vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih
opazite!) dojavite nam na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051
604666 ili 091 4637424, email [email protected] ili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju možete preuzeti sa www.marine-ranger.org.
Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne
približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene,
dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju,
molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim
djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje”,
piše Plavi svijet.
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u
koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti
nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta
osim u polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza.
Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko
1000 metara. Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje
po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i
težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60
godina, a spolnu zrelost dostižu s 8-12 godina. Ulješure žive u
društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i
mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u
skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci,
što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih.
Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od
najbliže populacije u Atlantiku, što upućuje na izolaciju. Ulješure u
Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske
mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i
brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost
predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te
sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati
smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim
brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje
gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih.
Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te
mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz,
podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u
području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000 metara
između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.
Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog
bazena, što je potvrđeno praćenjem pomoću fotoidentifikacije.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje
od 2500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je “ugrožena” prema
kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).
Unutar Sredozemnog mora najveći broj jedinki obitava u zapadnom dijelu,
dok je procjena brojnosti u istočnom Sredozemnom moru (uključujući
Jadran) svega 300-400 jedinki! Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu
pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene, piše Plavi svijet.