Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5fe51a416f52dfb77b8b4587/80

Vesela karavana dobrote stigla u Centar za rehabilitaciju u Vrlici i stvorila pravi pozitivan kaos: 'Kad sam vidjela skromne želje, plakala sam nekoliko sati!'

Kad se sreća mjeri u jednim slušalicama, ukrasu za kosu ili društvenoj igri 'Memory' onda ova priča s pravom grči želudac.
U vremenima distance oni pokazuju kako su srca blizu. Oni pokazuju kako sunce uvijek sja unatoč što je već mjesecima sve obojano sivim tonovima. Male stvari koje puno znači, sitnice od kojih srce zatreperi, a navečer zaspeš kao zadovoljan čovjek.

Već 11 godina službeno traje ova lijepa priča, neslužbena i nešto više, sve je krenulo od Petronija iz splitskog HGSS-a. 'S malo sitnica do nasmijanih lica' ili akcija koja je prešla granice lokalnog. 

Jedna Facebook objava koja je pokrenula ogromnu lavinu. Nekoliko sati je tek bilo potrebno za zavidan val topline, val koji je nanovo dokazao već tisućama puta dokazano - mali ljudi imaju ogromna srca.

Želje 65 štićenika Centra za rehabitilaciju 'Fra Ante Sekelez' natjerale su suze na oči svima koji su ih pročitali. I trenutak je to koji će pamtiti cijeli život. Kad se sreća mjeri u jednim slušalicama, ukrasu za kosu ili društvenoj igri 'Memory' onda ova priča s pravom grči želudac.

- U Vrliku smo prvi put došli ima 10 godina. Dijana i ja smo imali puno donacija i odlučili smo uz udrugu 'Anđeli' podijeliti sitnice još nekome. Guglali smo i došli do Vrlike. Krenuli smo kao dvije ovce. Nismo imali pojma da su u pitanju odrasli ljudi. Ponijeli smo plišanaca i slatkiša, kad ono šok. Upoznali smo Ivanu (Op.a. Klarić Kukuz, ravnateljicu Centra), a iza nje izlazi jedan 60+ godina, drugi isto takav i niz se samo nastavio. Obraz nam je otpao od sramote. Ali, shvatili smo da je njihova sreća i radost veća od sreće i radosti male djece za tim sitnicama. Veliki su to ljudi, ali u dušama prava djeca - govori Anka Đikić, žena lavica koja je s Dijanom Aničić upregnula snage i sve organizirala. I vrijeme i mjesto, i prijevoz. Par kolegica i kolega, entuzijasta i humanitaraca. Ni minute nisu dvojili.



- Kad sam vidjela popis želja plakala sam nekoliko sati bez prestanka. Kad netko za Božić zaželi 'malu Coca Colu i čokoladu'...  -
 ostala je Anka bez riječi. Nastavila je Dijana.

- Neki su čak i pitali kao kakve su ovo želje, kako ih jedna osoba može sve ispuniti, ali nije to bit ove akcije. Bitno je da ovi ljudi vide podršku u drugim ljudima - dodala je čelnica udruge 'Anđeli'.


Koliko je tko mogao, donio je...

S ljudima iz Centra za rehabitilaciju 'Fra Ante Sekelez' veže ih samo ljubav. Iskrena, topla. Njihova neumorna ravnateljica Ivana ovog je puta trebala tek sve organizacijske konce prepustiti AnkiDijaniPetronijuBorisuMladenu, Ani i Ivanu


- Ova pandemija je otvorila srca, omekšala ih i prijateljstvo se nastavilo. Nije bitna vrijednost poklona - veli Ivana.

- Ma ova pandemija je pokazala još više ljudske vrijednosti. Dobre ljude je učinila još boljima, one loše makla je od nastvrdi Dijana.

Sa sobom su donijeli pune ruke. Pune vrećice, kutije. Anonimci, građani. Stari i mladi. Koliko je tko mogao, donio je. 


'Ho ho ho'


U Centru u Vrlici smijeha ne nedostaje. 

S balkona se dijele i lijepi i loši trenutci. S nestrpljenjem se čekao dolazak Djeda Božićnjaka. Isprike, dvije Bake Mraz jer je Djed završio s koronom. 

I dok su nas jedni zvali na pršut u Maovice, drugi su se namještali za fotografiju. Stipe je bio spreman za vožnju bicikla, s kacigom na glavi promatrao je sve ono što se spremalo na obližnjem igralištu. Vera je hvatala ritmove glazbe, Ivanka nam je ispričala kako joj je potreban bon za mobitel jer je ostala bez novca na računu. Milan je veliku radost već propovijedao nekome na drugoj strani mobilne linije.

'Ho ho ho' sa zvučnika bio je znak kako su saonice smještene na vrhu HGSS-ova auta jako blizu. S prvim naznakama crvenih kola prolomio se gromoglasan pljesak. Sve ostalo je povijest.

S jedne strane marljivi, vrijedni i ustrajni ljudi. S druge skromna biće sa snovima toliko običnim, a zapravo grandioznim.


hr Thu Dec 24 2020 23:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5fa178266f52df18308b457c/80
Foto: Pixabay

Imunilog o mutacijama koronavirusa: "Bojimo se triju situacija"

Zlatko Trobonjača se izjasnio da je protiv popuštanja mjera...

Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor na riječkom Medicinskom fakultetu, rekao je u večerašnjem HTV-ovu Dnevniku kako misli da je prerano za popuštanje mjera protiv širenja koronavirusa te da se moramo bojati ponovnog pokretanja školskog sustava.

Trobonjača je rekao da se, što se tiče virusnih mutacija, boji triju situacija - da mutacija ne stekne prednost u širenju, da ne bi izazvala težu bolest i povećavala smrtnost te da nove varijante ne bi izbjegavale imunosni odgovor stvoren na prethodnu varijantu. Trobonjača je rekao da sve tri varijante, kolokvijalno nazvane britanska, južnoafrička i brazilska, dijele jednu mutaciju za koju se pokazalo da virus njome stječe prednost u širenju. Postoje još dodatne dvije mutacije, jednu od kojih dijele južnoafrička i brazilska varijanta, za koju se pretpostavlja da bi mogla izbjegavati imunosni odgovor stvoren na izvornu, wuhansku varijantu virusa.

Trobonjača je rekao kako je još prerano zaključiti da imunost stvorena na prethodnu varijantu ne pokriva i mutante.

- Mislim da će nas naša imunost ipak barem donekle štititi protiv ovih mutanata. - rekao je Trobonjača, dodajući da bi to značilo da će pacijenti koji se reinficiraju mutantom preboljeti neku kraću, blažu bolest ili abortivni oblik bolesti.

Trobonjača je rekao i da je proizvodnja cjepiva protiv mutanata relativno jednostavan postupak jer je tehnologija temeljena na pakiranju virusnog genoma u vektore nosače.

- Po toj logici, ako se pojavi virusna mutanta, onda će se protiv te virusne mutante napraviti onaj genetski odsječak koji kodira protein virusne mutante i upakirati u postojeće nosače. - rekao je.

"Prerano za popuštanje mjera"

Trobonjača se izjasnio protiv popuštanja mjera.

- Mislim da je možda malo prerano da se mjere počnu popuštati. - rekao je, dodavši da brojevi još nisu takvi da bi to omogućili.

- Mi se moramo bojati početka školske godine, odnosno ponovnog pokretanja školskog sustava jer smo vidjeli da se upravo kroz taj školski sustav epidemija najviše rasplamsala negdje u desetom mjesecu. I dalje moramo biti oprezni dok god se na neki način cijepljenjem ne postigne ona imunost koja bi štitila populaciju. - poručio je Trobonjača.

Komentirao je i probleme u vezi s dogovorenim isporukama cjepiva.

- To je nešto što nas izuzetno brine u ovom trenutku. - poručio je Trobonjača, dodajući da bismo u ovom trenutku mogli bez problema cijepiti 2 milijuna ljudi što se tiče volje ljudi, ali da je problem u dostupnosti cjepiva.

hr Sat Jan 23 2021 20:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7650cd29111c7a968b4568/80
Foto: MORH

Niz reakcija na tulum medicinskih sestara u KB Dubrava: "Ne znam kako se harmonika mogla naći unutra"

Zabavu uz živu glazbu i alkohol, bez pridržavanja epidemioloških mjera osudila je Komora medicinskih sestara te traže očitovanje od bolnice
Niz je reakcija na videozapis zabave medicinskih sestara i drugih djelatnika u Kliničkoj bolnici Dubrava, koja je procurila u javnost. Zabavu uz živu glazbu i alkohol, bez pridržavanja epidemioloških mjera osudila je Komora medicinskih sestara te traže očitovanje od bolnice.

- Ne znam kako se harmonika mogla naći unutra, to je jedan propust ulaza u zgradu, drugo pitanje jesu bili djelatnici na poslu ili van radnog vremena. Čitav niz pitanja ima vjerujte mi, bit će svi rasvijetljeni u detalje jedan po jedan. - rekao je Silvio Bašić, predsjednik Upravnog vijeća KB-a Dubrava.

Iz Komore također navode kako će poduzeti mjere pred etičkim povjerenstvom zbog narušavanja ugleda sestrinstva koje je na prvoj liniji borbe protiv epidemije. U samoj bolnici u Dubravi detalji događaja još se istražuju.

- Pa sankcije, mi nismo za rezanje glava što bi se reklo jer medicinske sestre nisu napravile nijedan stručni propust u liječenju bolesnika da bi trebale snositi neke velike sankcije. Sankcije mogu ići od opomena pa u krajnjem slučaju i do većih sankcija. - objasnio je Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara, prenosi Dnevnik.

 
hr Sat Jan 23 2021 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e1643b429111cba5a8b4584/80
Foto: Canva

Rekordni vodostaji u 13 imotskih jezera: Visina vode u Crvenom jezeru prelazi 309 metara

Prije samo 50 dana na dnu Modrog jezera igrao se nogomet...
Visina vode u Crvenom jezeru u Imotskom dosegla je 309 metara, a Modro je na više od 90. 

Prije samo 50 dana na dnu Modrog jezera igrao se nogomet. 

- Početkom prosinca počelo je izvirati sa svih strana. Čak i s južne strane što do sada nije bio slučaj, no vrlo bitno u ovoj cijeloj priči je taj intenzitet. Nekad je voda u par dana narasla po 10-15 metara. - kazao je Braco Ćosić za HRT. 

- Obzirom da je doba godine kada su oborine češće, ne čudi što se sve jezera pune vodom. - kazao je Ante Škeva. 

Nove oborine mogle bi donijeti nove rekorde - i ne samo u Modrom jezeru nego i u svih, ukupno 13 imotskih krških fenomena. 
hr Sat Jan 23 2021 17:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/600c38136f52df0bad8b45e8/80
Foto: Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica

"Ovo je prometni terorizam, kao u slučaju Kameničkog, treba promijeniti Kazneni zakon!"

Prometni stručnjak Željko Marušić komentirao je jutrošnju strašnu nesreću na autocesti Zagreb - Sisak
Jutrošnja tragična nesreća na autocesti Zagreb – Sisak, kod naplatnih postaja Mraclin, nije obijesna vožnja prema članak 226., Kaznenog zakona, nego prometni terorizam, kojeg treba definirati i uvrstiti u Kazneni zakon…

Prometni terorizam treba kažnjavati:

– izravnim istražnim zatvorom
– poništavanjem vozačke dozvole i doživotnom zabranom polaganja vozačkog ispita
– trajnim oduzimanjem vozila, kojeg je vozač bezobzirnim brutalnog kršenjem prometnih propisa pretvorio u oružje, stroj za ubijanje, neovisno tko je vlasnik

Ako vlasnik vozila nije vozač, trebalo bi podnijeti kaznenu prijavu i protiv vlasnika, zbog neodgovornog raspolaganja vlastitim prometnim sredstvom koje se može pretvoriti u oružje.

Potraživanje za izgubljenu imovinu vlasnik oduzetog vozila trebao bi ostvarivati privatnom tužbom protiv vozača.

U slučaju prometnog terorizma šteta na prometnoj infrastrukturi ne bi se smjela pokrivati policom od autoodgovornosti te bi vlasnik prometnice (HAC, HC…) potraživanje za štetu trebao ostvarivati tužbom protiv vozača, odnosno vozača i vlasnika vozila, kao solidarno odgovorne osobe.
hr Sat Jan 23 2021 15:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .