U Splitu će se u ponedjeljak, 17. ožujka 2014. u Kinoteci Zlatna vrata održati promocija knjige Gdje su dokazi? koja na jednostavan objašnjava kako možemo znati je li neka terapija učinkovita i sigurna, i koliko su dokazi o učinkovitosti i sigurnosti terapija pouzdani. Pritom se ne piše samo o klasičnim terapijama na koje pomislimo kad razmišljamo o medicini, kao što su kirurški zahvati i tablete. Sve terapije i svi postupci koje radimo da bismo poboljšali svoje zdravlje ili liječili bolesti trebaju se najprije istražiti na propisan i objektivan način prije nego se nekom preporuče i počnu prodavati. Knjiga daje niz zanimljivih primjera koji pokazuju kakve katastrofe se mogu dogoditi ako se primjenjuju dokazi koji se temelje isključivo na logičnim teorijama, lošim istraživanjima i mišljenju autoriteta. Medicinske katastrofe ne izazivaju samo tablete Jedna od najdojmljivijih priča iz knjige tiče se naoko bezazlenog savjeta. Naime, Dr. Benjamin Spock je u svojoj slavnoj knjizi o njezi djeteta 1950-ih godina počeo preporučivati roditeljima da novorođenu djecu stavljaju spavati na trbuh, što je po njemu bilo bolje jer se tako dijete ne može ugušiti ako povrati, a ne može se ni glava nepravilno razvijati ako dijete ima sklonost glavu uvijek okretati na istu stranu. Prošlo je 40 godina dok se nije nakupio dovoljan broj objektivnih istraživanja koja su pokazala da je takav položaj spavanja povećava broj iznenadnih smrti djece. U knjizi se spominje i niz lijekova koji su pušteni na tržište iako nisu bili propisno testirani i zorno se prikazuju posljedice takve prakse. Knjiga je namijenjena svima koje zanima vlastito zdravlje. Sadrži provokativne informacije o testovima kojima je cilj otkriti bolesti u ranoj fazi, objašnjava zašto rana dijagnoza nije uvijek i bolja, zašto veća doza terapije nije nužno i učinkovitija. Objašnjava i kako se rješavaju dvojbe o učincima terapija, kako se objektivno provjeravaju terapije, kako ne smijemo zanemariti igru slučajnosti. Knjiga naglašava važnost procjene svih važnih dokaza, opisuje zašto pretjerano reguliranje istraživanja može biti štetno te daje primjere dobrih, loših i nepotrebnih istraživanja. U knjizi se osobito naglašava potreba za propitivanjem autoriteta. Sama činjenica da je netko stručnjak iz područja ne znači da mišljenje te osobe treba slijepo slušati. Medicina utemeljena na dokazima ima tri temelja – najbolje dokaze iz istraživanja, mišljenje stručnjaka i želje pacijenta. Dakle, bez odgovarajućih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti terapije, mišljenje stručnjaka samo po sebi nema veliku težinu. Svaki put kad se neka terapija promovira isključivo nečijim dugogodišnjim iskustvom, to nam treba biti sumnjivo i treba tražiti dokaze. To osobito vrijedi za alternativnu medicinu. Jer iako standardnoj medicini možemo naći mane, i iako postoje loša istraživanja, neosporna je činjenica da ljudi žive sve duže te da i za bolesti kojima nema lijeka u standardnoj medicini imamo terapije kojima se bolje liječe njihovi simptomi. Nažalost, za većinu terapija koje se nude u alternativnoj medicini nema nikakvih dokaza o učinkovitosti, osim „zadovoljnih korisnika“ i „bogatog iskustva“ osoba koje na takvim proizvodima zarađuju. Knjiga Gdje su dokazi? volonterski je prevedena, u okviru projekta popularizacije znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Nije to velika knjiga debelih korica. Radi se o lako čitljivom tekstu koji se može pročitati u dan-dva i koji će čitatelju otvoriti oči i služiti kao vodič kroz zamršeni svijet medicine. Ukratko, ova je knjiga dobra za vaše zdravlje i najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje u ovom trenutku jest pročitati ovu knjigu. Dođite u ponedjeljak na promociju gdje će o knjizi pričati prof. dr. sc. Matko Marušić, spisateljica Tanja Mravak i Livia Puljak, profesorica Medicinskog fakulteta koja je knjigu prevela. Čitateljima portala Dalmacija News poklanjamo dvije knjige. Treba samo svoje podatke poslati na [email protected] s naznakom "Gdje su dokazi?". Dobitnike ćemo na portalu objaviti u utorak.

S ciljem stalnog unaprjeđenja studijskih programa, u petak, 24. ožujka, u amfiteatru Sveučilišnog odjela za stručne studije održana je jako zanimljiva i iznimno posjećena panel rasprava društvenih studija Odjela na temu "Razgovor s poslodavcima: iskustva, potrebe i budućnost tržišta rada".

Mnogobrojne studente tom prigodom pozdravili su pročelnik Odjela dr. sc. Petar Pepur i voditeljica Ureda za poslovnu suradnju mr. sc. Ivona Jukić, posebno se zahvalivši panelistima, predstavnicima poslodavaca. Raspravu su moderirali pročelnica Odsjeka za menadžment, trgovinu i turizam Antonija Roje te pročelnik Odsjeka za računovodstvo i financije dr. sc. Luka Mladineo.

Tijekom diskusije ispitale su se potrebe tržišta rada i značaj stručne prakse za studente, zatim su se opisale karakteristike, vještine i znanja koje osoba koja se zapošljava treba imati te su se analizirali budući trendovi u zapošljavanju iz kuta pojedinog panelista, predstavnika svoje struke.

Svoja iskustva i vrijedne savjete studentima iznijeli su partneri Odjela Zorana Rubić iz Adriatic osiguranja, Antonio Miličević iz Deltrona, Marija Mrđen iz FINA-e, Vanda Puizina Dragojević iz hotela Posh, Ilijana Janjić i Anita Žarković iz Micronica te Tihana Klarić iz Studenca.

Zbog neodgovarajuće opreme, ovo područje dugo je vremena ostalo neistraženo. Kada su ronioci konačno uspjeli doći do dna 'Velike plave rupe', iznenadilo ih je nekoliko otkrića, piše Morski.hr. 

Radi se o području udaljenom otprilike 96 kilometara od obale Belizea na dubini većoj od 120 metara koji je dugo ostao neistražen. No, napredak tehnologije i pobuđeni interes milijardera Richarda Bransona, to je promijenio.

Zaron u dubine donio je nekoliko novih saznanja, ali i razočaranja. Osim otkrića niza špilja sa stalaktitima, naišli su na smeće te dva tijela ronioca.

Ekipa je pronašla plastičnu bocu od dvije litre, kao i davno izgubljeni GoPro s fotografijama nečijeg odmora. Tim je također otkrio dva tijela ronioca koji su prije nestali u velikoj špilji.

Iako je prizor bio uznemirujući, odlučili su ostaviti tijela tamo gdje su ih pronašli, utvrdivši da je rupa dobro mjesto za posljednje počivalište. Međutim, o pronalasku su obavijestili vladu Belizea.

Ali to nije bilo sve - nakon zarona u dubinu podvodnim vozilom, pronašli su veliki niz špilja sa stalaktitima. Ovo otkriće upućuje da su špilje nekoć bile iznad razine mora, prenosi LADbible.com.

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, prenosi N1.             .

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje. Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled. Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem… Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama, piše N1.

NASA je objavila da bi asteroid veličine nogometnog igrališta na Valentinovo 2046. godine mogao udariti u Zemlju s natprosječno velikom vjerojatnošću, prenosi Index.hr. 

Stručnjaci procjenjuju da je asteroid nazvan 2023 DW dug oko 50 m, odnosno da je sličnih dimenzija kao tijelo koje je 1908. eksplodiralo na oko 10 km iznad Sibira snagom od oko 12 megatona TNT-a i porušilo oko 80 milijuna stabala.  

Prema NASA-i, vjerojatnost da će udariti u Zemlju je 0.18%, odnosno oko 1 naprama 560. Drugim riječima, vjerojatnost da će promašiti Zemlju je oko 99.82%. Stručnjaci budno prate asteroid jer se vjerojatnost udara može značajno promijeniti - povećati ili smanjiti - kada mu se putanja preciznije utvrdi, za što je obično potrebno nekoliko tjedana.

No ističu da je opasnost udara "vrlo mala" te da nema razloga za uzbunu.

2023 DW spada u tzv atonske asteroide, skupinu Zemlji bliskih asteroida (NEO - Near Earth Objects). Oni predstavljaju oko 6% NEO-a, a ime su dobili po prvom otkrivenom asteroidu te vrste Atonu, koji je prvi put uočen 7. siječnja 1976.

Njihovi periheli, točke u kojima su najbliži Suncu, manji su od jedne astronomske jedinice (1 AJ je prosječna udaljenost od Sunca do Zemlje), dok su njihovi afeli (najudaljenije točke od Sunca na njihovoj putanji) veći od 0.983 AJ.

To ih definira kao asteroide koji prolaze kroz područje kojim se kreće Zemlja jer njezina orbita varira između 0.983 i 1.017 AJ. Prosječni životni vijek im je oko milijun godina, nakon čega udaraju u Sunce ili u neki od planeta.

Znanstvenici su 2023 DW stavili na popis rizičnih objekata. Prema tzv. Torinskoj skali, koja ocjenjuje razine rizika, razvijenoj 1999. godine, 2023 DW jedini je od 1448 objekata NEO koji ima rang viši od 0. To znači da je izbio na prvu poziciju na popisu tijela za koja je vjerojatnost udara u Zemlju veća od nule.

Talijanski astronom Piero Sicoli predvidio je da je šansa da 2023 DW pogodi Zemlju trenutno oko 1 prema 400. Napravio je i kartu koja predviđa gdje bi mogao udariti.

-Sigurno će ova mogućnost uskoro biti isključena, objavio je Sicoli na Twitteru.