Bečki plan za smanjenje vrućina u gradu

Dolaskom
ljeta i visokih temperatura primjetnije su temperaturne razlike između grada i
okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima
ili „Urban Heat Islands“.

Pri tom
nije riječ o nekoj novoj pojavi, nego je gradsko stanovništvo zbog globalnih
klimatskih promjena svjesnije doživljava. Temperature
u gradu su u današnje vrijeme za šest stupnjeva više u odnosu na periferne
dijelove grada. Ovakve
klimatske promjene posebno su izražene u velikim gradovima koji su daleko od
obale pa tako i u Beču.

Kako bi
se utjecaj klimatskih promjena ipak što više ublažio Grad Beč je razvio
strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih načina planiranja i izgradnje
stambenim zgrada uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće
smanjiti za pet do šest stupnjeva.

Uvriježeno
je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja
stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, što je djelomično i točno, no
ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća.

Bečki su
stručnjaci utvrdili da je ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada najučinkovitije
sredstvo protiv vrućina u gradu i to iz dva razloga, jer stambene površine na
ovaj načinu nisu izložene direktnom suncu i jer listovi biljaka prilikom
fotosinteze isparavaju vodu. Upravo nedostatak isparavanja jedan je od glavnih
razloga za nastajanje gradskih toplinskih otoka. U prirodi tlo vodu zadržava
duže vrijeme, a ona u atmosferu postupno isparava putem biljaka. Ovaj efekt
hladnog isparavanja nedostaje u gradu.

U Beču
su stoga u posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogi projekti ozelenjavanja
postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih se arhitekti trude ukomponirati
što više biljnog pokrova u svoje koncepte hortikulturnog uređenja,  ali i na fasade i krove samih zgrada.

Jedan od
sjajnih primjera ozelenjevanja u Beču je i fasada samo komunalnog poduzeća za
zbrinjavanje otpadom koja je od vrha do dna pokrivena raznim travama i
cvijećem.