Da je sve skupo ili preskupo ne trebamo vam mi govoriti, ali
zašto su za oko 15 posto brže rasle cijene na policama od proizvođačkih cijena?
U lancu ‘od polja do stola’ očito jedni profitiraju više od drugih, a razliku
plaćaju kupci odnosno svi mi. Pitanje je zašto, uz ionako rekordnu inflaciju
Visoke cijene su prevagnule. Za isti novac na vagi puno je
manje namirnica nego lani.
I zaista. Svakog od 19 prošlih mjeseci hrana je bila skuplja
nego prethodni mjesec, a najviše se to vidi na voću i povrću.
Cijena naranče u trgovinama tako je skočila 213 posto, 115
posto više plaćamo kelj, krumpir 98 posto. Skuplje su i jabuke za 86, ali i
mrkve – 78 posto, piše Danas.hr
Hrvatska je uz Slovačku zabilježila najsnažniji rast cijena
u Europskoj uniji.
-Da nema novca kod kućanstava, cijene ne bi rasle. Ako
kućanstva nemaju dovoljno novca, ne troše i cijene padaju. To se dogodilo u
turizmu ove godine kad su očekivanja bila vrlo visoka. Ponuđači turističkih
usluga su podigli cijene, ali su mnogi usred sezone cijene spuštali jer ih
potrošači nisu htjeli platiti te cijene, poručuje ekonomski analitičar, Damir
Novotny.
Ista sudbina očekuje i trgovinu, smatraju stručnjaci jer su
cijene rasle puno brže nego što bi trebale. Prema podacima Državnog zavoda za
statistiku 15 posto brže su rasle cijene na policama u trgovinama nego one kod
proizvođača.
-To je slobodno tržište, realno svaki prodajni lanac prvo će
maksimizirati svoj profit. Američki poznati lanac je probao skroz ukinuti
popuste – idemo samo s fer cijenama i dionice su im pale 50 posto. Direktor
koji je pokrenuo tu priču dobio je otkaz. Ljudi žele iluziju benefita gdje su
oni nadmudrili lanac, kao ja sam uzeo bolju cijenu dobio sam nešto dva za jedan,
govori Dalibor Šumiga, specijalist za potrošačku psihologiju.
Trgovci tvrde – marže nismo dizali, veći su troškovi.
-Mi trebamo imati u vidu da malo roba proizvodimo kod nas,
većina robe koju imamo na policama je iz uvoza, odnosno Europske unije i to je
utjecalo na cijene kakve jesu, kaže Mirko Budimir, potpredsjednik
izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina.
Tijekom kolovoza kroz fiskalne blagajne naplaćeno je
milijardu i pol eura više nego lani.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine to je gotovo 20
posto veći iznos. No usporedi li se broj računa, izdano ih je tek neznatno
manje nego lani.
Cijene će rasti dok god su potrošači to spremni platiti.
Najbolje se to vidi na primjeru Dalmacije i Slavonije.
–Tamo se nitko ne usudi prodavati kavu za 5 eura jer je u
Osijeku nikome ne bi mogao prodati, a u Dubrovniku je to moguće, zaključuje
Novotny.
A što donosi budućnost, više se nitko ne usudi reći.