Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e92b05429111c64e28b4571/80

Dekan splitskog KBF-a: Nije uloga Crkve da bude podružnica Stožera!

Don Mladen Parlov smatra da se ljude nije smijelo lišiti mise za Uskrs.
Danas obilježavamo Uskrs - najveći kršćanski blagdan. Toga dana veliki broj vjernika odlazi na mise kako bi slavili uskrslog Krista, no ove godine, misna slavlja jedino se mogu pratiti online putem.

Tako je i Križni put u Vatikanu, bio potpuno drugačiji no ikada, a pojedini svećenici dalmatinskih župa najčešće emitiraju mise putem Facebooka.

I splitsko-makarski nadbiskup, Marin Barišić, pridržava se pravila i onoga što je Stožer preporučio.

Zanimljivo je razmišljanje dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, don Mladena Parlova, koji se u emisiji 'Bujica' osvrnuo na cijelu situaciju koju je koronavirus izazvao i u crkvama.

Don Mladen ima svoje mišljenje o koroni i kaže da se 'može raspravljati o tome koliko je cijela priča opravdana ili ne i što su njezini uzroci', međutim, važno je istaknuti nešto drugo:

U ovim trenucima, kada su vjernici u strahu od pandemije, trebalo im je omogućiti utjehu. Vjernik je naučen promatrati svoj život pod vidom vječnosti. U ovoj krizi pandemije, Crkva se predstavlja kao podružnica Crvenoga križa ili Stožera za civilnu zaštitu! Pa, to nije uloga Crkve! Uloga je Crkve, a to kaže zadnji kanon zakonika kanonskoga prava – Lex suprema eclesie, sau stanimarum - Vrhovni zakon Crkve je spasenje duša.

Po mišljenju don Mladena, vjernike se nije smijelo lišiti slavlja svetih misa. Kaže da su se svećenici trebali angažirati i služiti Božju riječ u ovo vrijeme kada je to najpotrebnije.

Svećenike je čak trebalo potaknuti na herojski angažman i ljubav da umnože svete mise, ako kaže Stožer da ne može biti više od toliko i toliko ljudi, trebali su reći da će biti i deset misa, ako treba - da svi koji budu htjeli, koji su željeli imati tu utjehu da im bude omogućen pristup Božjoj utjesi i ljubavi. 

Mislim da Crkva nema pravo ukinuti Božju zapovijed! Ako je Božja zapovijed: Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji, Crkva ne može to ukuniti i reći da se ne mogu slaviti svete mise – misa se mora slaviti! Ona se mora slaviti po cijenu života sa strane svećenika, a svaki vjernik prema svojoj savjesti, mora u datim okolnostima odlučiti hoće li doći ili neće doći.

Na pitanje jesu li naši preci imali snažniju vjeru u Boga, od nas, don Mladen Parlov je rekao:

- Sve ovo traje već od konca 17. stoljeća, kada s prosvjetiteljstvom, polagano u prvi plan dolazi snaga ljudskog razuma i uma, onda polagano s nihilizmom i komunizmom, svim tim procesima koji polako utječu na mentalitet svijeta u kojem živimo, polako slabi vjera u onostrano i dragoga Boga. Danas nitko ne govori o raju, paklu i čistilištu. Govorimo samo kao da je tu život, a to nije istina za vjernike. Naš identitet je u biti, molitva vjerovanja. Kad kažemo da vjerujemo u život vječni -  amen. Život vječni je velika nada, koja bi trebala animirati svakoga kršćanina kroz njegov život i svi životni izbori moraju biti animirani tom velikom nadom da Bog svojoj djeci, svim ljudima, nudi sudjelovanje u svojem božanskom životu. Mi to nazivamo život vječni – život ljepote, dobrote, svega onoga za čim naše srce žudi… Malo tko danas o tome govori.

Sve što je Don Mladen Parlov rekao, možete pogledati od 33.minute OVDJE.

hr Sun Apr 12 2020 07:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1d529daf72d110e8b4572/80
Foto: Pixabay

Analiza Gospodarske komore: U kojoj je mjeri koronavirus utjecao na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije?

Tijekom prošlog mjeseca poslodavci su putem HZZ-a tražili ukupno 991 radnika, što je 72,6 posto više nego u svibnju ove godine, ali 19,8 posto manje nego u lipnju 2019.

U kojoj je mjeri pandemija koronavirusa utjecala na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije pokazuje najnovija analiza HGK – Županijske komore Split za mjesec lipanj te za prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

''Iako je vrijednost fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lipnju ove godine, koja je iznosila 1.207.775.324,12 kuna, za 31,7 posto manja u odnosu na prošlogodišnji lipanj, ona je porasla za 28,1 posto u odnosu na mjesec prije. Pozitivan pomak u odnosu na svibanj, kada je došlo do popuštanja mjera i otvaranja gospodarstva, predstavlja i blago smanjenje broja nezaposlenih'' poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Najveći pad vrijednosti fiskaliziranih računa u lipnju ove godine, viši od 70 posto u odnosu na prošlogodišnji, bilježe djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; prijevoz i skladištenje; poslovanje nekretninama te djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rast vrijednosti fiskaliziranih računa, od 45,3 posto, ostvaren je pak u djelatnosti informacija i komunikacija.

Kada usporedimo prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, vrijednost fiskaliziranih računa u prvoj polovici ove godine iznosila je 5.823.185.177,31 kuna te ja za 14,8 posto manja od prošlogodišnje, dok je broj izdanih računa manji za 22,7 posto. Pritom je najveći pad vrijednosti fiskaliziranih računa u prvoj polovici 2020., od 76,5 posto, registriran u djelatnosti poslovanja nekretninama.

Registrirana nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lipnju se blago smanjila u odnosu na svibanj ove godine. Tako je krajem lipnja pri Regionalnom uredu HZZ-a u Splitu bilo evidentirano ukupno 25.049 nezaposlenih osoba, odnosno 6,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali za 44,4 posto više nego u lipnju 2019. godine.

I dalje raste broj novoprijavljenih osoba na HZZ-u te je tijekom lipnja evidentirano 1.847 novoprijavljenih osoba u županiji, što je za 21,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec, a za 23,6 posto više u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Pritom je najveći broj novoprijavljenih na evidenciju Zavoda, njih 1.407, došao direktno iz radnog odnosa.

Tijekom prošlog mjeseca poslodavci su putem HZZ-a tražili ukupno 991 radnika, što je 72,6 posto više nego u svibnju ove godine, ali 19,8 posto manje nego u lipnju 2019.

Većina analiziranih pokazatelja poslovanja županijskog gospodarstva u lipnju, odnosno nastavak pada broja i vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na isti mjesec prošle godine  te rast broja novoprijavljenih nezaposlenih u odnosu na mjesec prije, pokazuje očekivani pad gospodarske aktivnosti uslijed koronakrize. Istovremeno, popuštanje mjera ograničenja, otvaranje gospodarstva i dolazak turista, koliko god skromniji bio, pokazuju efekte te svakako raduje blago smanjenje broja nezaposlenih i povećani broj potraživanja radnika u odnosu na svibanj.


hr Tue Jul 14 2020 14:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1fe3fdaf72d890d8b45d6/80
Foto: DalmacijaNews

U posljednja 24 sata 52 nova slučaja, preminuo muškarac

U državi je pet osoba na respiratoru
Danas je 141. dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj.

U posljednja 24 sata 52 novozaražena 3827 ukupno, a preminuo je jedan muškarac 51. godište. Nije bio na respiratoru, a ukupno je u državi 5 osoba na respiratoru.
hr Tue Jul 14 2020 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0d9ddedaf72d9d348b4577/80

Kaštela dobila 'pametnu kantu' za zbrinjavanje otpada

Spremnik je antivandalski, sprječava prekopavanje po smeću, izlazak neugodnih mirisa, a preko softvera javlja stanje popunjenosti. U postavljanju spremnika sudjelovao je i Vlastiti pogon Grada Kaštela.

Kaštela su dobila „pametnu kantu“ i tako obogatila komunalnu infrastrukturu za jedno moderno inovativno rješenje. Riječ je o najsuvremenijem spremniku za otpad kojeg je na Kamberovom šetalištu u Kaštel Starom postavila gradska komunalna tvrtka Zeleno i modro.

Riječ je o kompaktoru na solarni pogon marke Procopress za sakupljanje manjih otpadaka na javnim površinama. Omogućuje ručno otvaranje otvora za ubacivanje otpadaka kao i higijensko nožno otvaranje.

Ovakva „pametna kanta“ je rješenje za urbana i turistička područja. Osigurava prikupljanje čak i do osam puta više otpada nego ostale kante jer je opremljena prešom na solarni pogon koja sabija otpad – ističe direktor tvrtke Zeleno i Modro, Alen Lučić.

Spremnik je antivandalski, sprječava prekopavanje po smeću, izlazak neugodnih mirisa, a preko softvera javlja stanje popunjenosti. U postavljanju spremnika sudjelovao je i Vlastiti pogon Grada Kaštela.

hr Tue Jul 14 2020 13:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0d9b0bdaf72d75338b4642/80

Domovinski pokret traži javnu raspravu i referendum prije uvođenja eura

Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro danas je s konferencije za medije poručio kako iz nepoznatog razloga srljamo u uvođenje eura i pri tome gubimo monetarni suverenitet Hrvatske pa se založio za raspisivanje referenduma na kojem će građani imati pravo odlučiti žele li sada ući u eurozonu ili ne. 

Članica gospodarskog tima Domovinskog pokreta i izabrana saborska zastupnica Vesna Vučemilović dodala je kako su svjesni da uvođenje eura donosi neke pozitivne promjene, ali i upozorila kako se nedovoljno govori o opasnostima, izazovima i negativnim aspektima preranog ulaska u eurozonu.

„Vjerujemo da je uvođenje eura vrlo važno pitanje koje zahtijeva široku javnu raspravu predstavnika akademske zajednice, nevladinih organizacija te političkih stranaka kako bi građani dobili što kvalitetniju informaciju što ono donosi. Govori se o prosječnom povećanju cijena nakon konverzije od 0,25 posto, ali svi znamo da je prosjek jedno, a stvarnost nešto drugo i da će sigurno pasti životni standard naših građana“, ocijenila je Vesna Vučemilović. Podsjeća i kako prema istraživanjima koje svake godine provodi agencija Ipsos plus, samo 20 posto građana smatra da je dovoljno informirano o tome što znači uvođenje eura.

„Građane zanima što će se dogoditi s njihovim plaćama, mirovinama… Dosta mirovina je manje od 2000 kuna, kad se to prebaci u euro, riječ je o manje od 300 eura i jasno je da se postavlja pitanje tko može živjeti s tim sredstvima. Ako ne povećamo plaće, uništavanje kune teško će se odraziti na njihov standard“, pojašnjava Vučemilović. 

Upitno je, nastavlja, i pismo namjere guvernera Borisa Vujčića i ministra financija Zdravka Marića gdje se navodi da će se smanjiti udio države u imovini određenih poduzeća, bez da je transparentno komunicirano  javnosti tko će i kako provoditi privatizaciju još uvijek javnosti nepoznatog popisa poduzeća.

Ante Rončević, također član gospodarskog tima Domovinskog pokreta, istaknuo je kako prije uvođenja eura treba restrukturirati javna poduzeća, školstvo, zdravstvo, sudstvo, sve ono što nas danas u Hrvatskoj i dalje muči. 

„Kad ste zadnji put u javnom govoru čuli da netko od kompetentnih ljudi ili političara govori o koordinacijama makroekonomskih politika, koje osim fiskalne politike obuhvaćaju i monetarnu politiku, politiku realnog sektora i politiku vanjske trgovine. Još 1996. godine prestalo se na tome raditi, tada je nestalo političke volje da se nastavi raditi ono što je početo, znači stabilizacijski program iz 1993. godine nije prerastao u razvojni program i mi smo žrtve te politike nespremnosti da se išta napravi i provedu reforme. Zbog ulaska u NATO restrukturirali smo jedino hrvatsku vojsku, no sve ostalo nitko se ne usuđuje dirati“, pojašnjava Rončević podsjetivši da je euro u Hrvatskoj prisutan već 25 godina otkad je ugovorena devizna klauzula.

„Mi možemo uvesti euro kroz nekih desetak godina dok pređemo bar prosjek Europske unije, a do tada moramo provesti nužne reforme i pripremiti se za to“, tvrdi Rončević.

Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura, no, primjećuje, nova vlada se odmah počela baviti s baš tom temom dok istovremeno buja koronavirus, a gospodarstvo se suočava s krizom.

„Ovo je izdvojeno kao prioritetna tema, iako bitno neće djelovati na hrvatsko gospodarstvo, svi smo svjedočili što se dogodilo kad se prelazilo s jugo dinara na hrvatske dinare, pa s hrvatskih dinara na hrvatske kune. Poučeni rješenjima u svijetu i Švedskoj koja se kod nas stalno izdvaja kao primjer, smatramo da bi prije odluke trebalo ipak pitati građane i vratiti se na pitanje koliko omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju i da se o ovom pitanju raspiše referendum, za što ćemo se zalagati“, rekao je Škoro. 

Osvrnuo se i na dnevne aktualnosti poručivši kako će Domovinski pokret biti konstruktivna oporba koja je u Saboru spremna podržati prijedloge koji će pomoći građanima i gospodarstvu i koji su na tragu njihovog predizbornog programa. 

„Postoje načini kako se formalno vode sastanci, ovo što je Plenković sazvao nije protokol. Sadržajno mi moramo razgovarati, ali ovo nije način kako se to radi. Uostalom, ja ne pijem kavu, nego čaj“, ironično je Škoro pojasnio zašto se odbio odazvati na poziv Andreja Plenkovića na neformalni sastanak u Vladi.


hr Tue Jul 14 2020 13:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .