Sve veći problemi u hrvatskim nacionalnim kazalištima, Sindikat traži hitnu reakciju države

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi (HSDK) upozorio je na sve izraženije financijske i kadrovske probleme s kojima se suočavaju hrvatska nacionalna kazališta, ocijenivši da bi nastavak postojećih trendova mogao dugoročno ugroziti njihov opstanak i mogućnost obavljanja temeljne djelatnosti. Od Ministarstva kulture i medija i lokalnih osnivača stoga traži pokretanje javne i stručne rasprave o budućnosti ovih ustanova te preispitivanje postojećeg modela financiranja.

U priopćenju upućenom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, gradonačelnicima, intendantima i predstavnicima kulturnog sektora, Sindikat ističe kako nacionalna kazališta nisu samo ustanove od lokalnog značaja, nego važni nositelji hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta.

Posebno upozoravaju na položaj nacionalnih kazališta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, koja u znatnoj mjeri ovise o financijskim mogućnostima svojih lokalnih osnivača. Za razliku od njih, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zajednički financiraju Republika Hrvatska, s udjelom od 51 posto, i Grad Zagreb, s udjelom od 49 posto.

– Nacionalni status kazališta mora podrazumijevati i odgovarajuću razinu odgovornosti države za njegov opstanak i razvoj, neovisno o financijskoj snazi jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi – poručuju iz HSDK-a.

Kao primjer šireg značaja nacionalnih kazališta navode splitski HNK, koji je nositelj dviju važnih kulturnih manifestacija – Splitskog ljeta i Marulićevih dana. Riječ je o festivalima koji nadilaze lokalne i regionalne okvire te zahtijevaju znatne umjetničke, organizacijske, tehničke i financijske kapacitete.

Sindikat pritom naglašava da korist od djelovanja nacionalnih kazališta pripada hrvatskoj kulturi u cjelini, zbog čega smatraju neopravdanim da teret očuvanja njihovih institucionalnih i kadrovskih kapaciteta pretežito ovisi o proračunima pojedinih gradova.

Upozoravaju na gubitak zaposlenih i umjetničkih kapaciteta

Posebnu zabrinutost HSDK izražava zbog smanjivanja broja zaposlenih, nepopunjavanja upražnjenih radnih mjesta i izostanka sustavne kadrovske obnove. Upozoravaju da kazalište nije samo zgrada i pozornica, nego složen sustav koji ovisi o zajedničkom radu umjetničkog, tehničkog, stručnog i administrativnog osoblja.

Takvi se problemi, ističu, ne moraju odmah odraziti na program jer kazališta određeno vrijeme mogu nastaviti raditi zahvaljujući dodatnom angažmanu zaposlenika, prekovremenom radu i vanjskim suradnicima. Međutim, takav način funkcioniranja ne može biti trajno rješenje.

– Kazalište koje sustavno gubi svoje zaposlenike postupno gubi i sposobnost ostvarivanja djelatnosti zbog koje mu je dodijeljen nacionalni status – upozoravaju.

Iz Sindikata podsjećaju i na Zakon o kazalištima, prema kojem je kazališna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Zakonom je, navode, propisano i da nacionalna kazališta trebaju ostvarivati programe dramske, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, uz uvažavanje teritorijalne ravnomjernosti i regionalne zastupljenosti.

Iako pozdravljaju financiranje kazališnih programa i projekte poput K-HNK, smatraju da programska sredstva ne mogu zamijeniti dugoročno financiranje ustanova, očuvanje profesionalnih ansambala i osiguravanje materijalnih prava zaposlenih.

Traže analizu i dugoročnu strategiju

HSDK stoga traži cjelovitu analizu financijskog i kadrovskog stanja svih nacionalnih kazališta, utvrđivanje minimalnih kadrovskih i organizacijskih standarda te preispitivanje raspodjele financijskih obveza između države i lokalnih osnivača.

Među zahtjevima su i razmatranje sustavnog sudjelovanja države u financiranju plaća i drugih materijalnih prava zaposlenih, izrada dugoročne strategije očuvanja i razvoja nacionalnih kazališta te uspostavljanje trajnog institucionalnog dijaloga između Ministarstva kulture i medija, osnivača i sindikata.

Od Ministarstva očekuju da preuzme inicijativu u organiziranju javne i stručne rasprave. Ako izostane reakcija, najavljuju da će tu ulogu preuzeti Sindikat, uz poziv svim zainteresiranim stranama da sudjeluju.

Od lokalnih osnivača, pak, traže da javno predstave svoje dugoročne planove financiranja i kadrovskog razvoja te odgovore mogu li u postojećem sustavu osigurati stabilnost kazališta za koja su odgovorni.

– Nacionalna kazališta možemo postupno izgubiti i bez formalne odluke o njihovu gašenju. Dovoljno je da im sustavno oduzimamo uvjete potrebne za rad – upozoravaju iz HSDK-a.

Zaključno poručuju kako ne traže povlašten položaj za kazališta, nego da se njihov nacionalni značaj prepozna i kroz odgovarajuću odgovornost države za njihovu budućnost. Priopćenje je potpisao glavni tajnik Sindikata Domagoj Rebić.