Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56867c45206abc11058b4614/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Kulturni usponi i padovi Splita kroz 2015. godinu

U kulturnom smislu 2015. godina obilježena je značajnim usponima, ali nažalost i padovima stoga smo za vas napravili pregled onih događaja koji su uzburkali strasti, bilo pozitivne ili negativne.

Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

 

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.


Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

 

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

 

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.


Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

 

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

 

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

 

 

hr Fri Jan 01 2016 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/54c223ab486f9f6e0f8b497e/80
Foto: Screenshot

Pozitivne i negativne strane žvakanja žvakaćih guma

Za žvakaćim gumama obično se posegne u trenutcima stresa, gladi ili kada želimo osvježiti dah. Žvakaće gume uglavnom su bez šećera,a neke čak sadrže i određene korisne sastojke, ali to što je neki proizvod bez kalorija ili bez šećera ne znači i da je zdrav. Donosimo prednosti i nedostatke uživanja u žvakaćim gumama.
Pozitivne strane

Smanjuju anksioznost - mala studija provedena na 50 ispitanika pokazala je da su odrasle osobe koje su dva puta dnevno žvakale žvakaću gumu tijekom dva tjedna bile manje anksiozne u odnosu na kontrolnu skupinu. Druga studija pokazala je da žvakanje žvakaćih guma smanjuje i razinu hormona kortizola. Ali, svi ti pozitivni učinci ne traju dugo te su ispitanici nakon četiri tjedna ponovno bili jednako anksiozni kao i na početku istraživanje. Može se izvući zaključak da žvakanje žvakaćih guma trenutno može ublažiti stres, piše Zdrava krava.

Povećava razinu serotonina u mozgu - serotonin je neurotransmiter koji regulira funkcije poput finih mišićnih kontrakcija, regulira temperaturu, apetit, osjećaj boli. Tako da se može zaključiti da žvakanje žvakaće gume može doprinijeti blagom smanjenju boli.

Povećava kognitivne sposobnosti - u istoj studiji u kojoj je zaključeno da žvakanje može smanjiti anksioznost primijećeno je i da poboljšava kognitivne sposobnosti. Znanstvenici još uvijek istražuju tu vezu, ali su zaključili da je to zbog većeg dovoda kisika u mozak uslijed žvakanja, ali i zato što žvakanje potiče otpuštanje inzulina (jer žvakanje nagovještava unos hrane), pa mozak apsorbira više glukoze.

Stimulira živac vagus - jedna od tajni koja se odnosi na kontrolu našeg imuniteta pojavljuje se u obliku živca vagusa. Živac vagus predstavlja prvoklasnu komunikacijsku vezu između mozga i probavnog sustava. Kada se vagus aktivira žvakanjem dolazi do izlučivanja probavnih enzima što je korisno za zdravlje. Jedan je studija čak pokazala da žvakanje žvakaćih guma može pomoći ženama nakon carskog reza da vrate funkciju crijeva u normalu.

Poboljšava zdravlje zuba - pojedine studije sugeriraju da uporaba žvakaćih guma može smanjiti rizik od bolesti zuba. Rezultati istraživanja još uvijek nisu dovoljno jasni, a neki znanstvenici pretpostavljaju da žvakanje stimulira veću proizvodnju sline što pomaže da se usna šupljina sam čisti. Žvakaće gume koje sadrže eritritol ili ksilitol mogu ukloniti određeni broj loši i povećati broj dobrih bakterija u ustima, piše portal wellness mama.


Negativne strane

Ne pomažu u mršavljenju - iako se čini da bi žvakanje nečega niskokaloričnog poput žvakaćih guma moglo smanjiti žudnju za hranom i prejedanje ne postoje dokazi za to.

Sadrže potencijalno toksične sastojke - žvakaće gume sadrže dosta sumnjivih sastojaka (to se odnosi i na organske žvakaće), a neki od uobičajenih sastojaka su: gumena baza - sadrži mješavinu 46 različitih kemikalija, a te tvari mogu biti i prirodnog podrijetla poput smole, pčelinjeg voska ili kemikalije na osnovi nafte. Zatim umjetni antioksidanti kao što je BHT (butilirani hidroksitoluen) koji se dovodi u vezu s rizicima od raka, astme i problemima ponašanja kod djece. Zatim kukuruzni škrob koji može biti genetski modificiran, titan dioksid koji se koristi za održavanje intenzivne bijele boje. Umjetne boje za hranu te umjetni zaslađivači poput aspartama.

Umjetna sladila poigravaju se s metabolizmom - umjetni zaslađivači poput aspartama i acesulfama K koriste se kako bi žvakaća guma ostala slađa dulje od nekoliko minuta. Ali čak i umjetni slatki okus može potaknuti lučenje inzulina što može pogoršati otpornost na inzulin. Osim toga, umjetni zaslađivači općenito su toksični za dobre bakterije u crijevima.

Dovode do gutanja viška zraka - žvakanje žvakaćih guma može dovesti do gutanja viška zraka što može uzrokovati bolove u trbuhu i nadutost. Mogu doprinijeti poremećajima spavanja - istraživanja su pokazala da guma za žvakanje povećava budnost, što je dobro tijekom dana, ali ne i noću

Uzrokuju probleme s čeljustima - ljudska čeljust nije predviđena za stalno žvakanje pa ako netko pretjeruje sa žvakanjem žvakaće gume može imati prejake čeljusne mišiće. Također, ako žvače samo na jednoj strani može doći do neuravnoteženog razvoja mišića na lijevoj i desnoj strani lica. Može doći do temporomandibularnog poremećaja što podrazumijeva stanje koje dovodi do disfunkcije čeljusnog zgloba ili bolova u području čeljusti i lica te glavobolja.

Nisu biorazgradive - 80 do 90 % žvakaćih guma na tržištu nisu biorazgradive i mogu predstavljati prijetnju za okoliš. Žvakaća guma je toliko umjetna da ju kukci ne jedu, a ptice i ribe mogu ugušiti, ako je pokušaju pojesti.


hr Sat Aug 18 2018 19:50:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d573cb557a234f8b4fbe/80

Napadaj panike ili srčani udar? Simptomi su slični, znajte prepoznati razliku

Iako zvuči nevjerojatno da bi se ova dva stanja mogla preklapati, simptomi su im nevjerojatno slični

Simptomi napada panike i srčanog udara mogu biti veoma slični te je nekada čak teško reći koja je razlika među njima. 

Svake godine, od dva do tri posto osoba u SAD-u  proživljava panične poremećaje koji se očituju napadajima panike, tj. spontanim, naglim i neočekivanim napadajima intenzivnog straha ili užasa, piše Život i stil.

Simptomi paničnog napada uključuju oštru bol u prsima, trnce u rukama, ubrzano kucanje srca, znojenje, tresavicu i kratak dah. 

Također, svake godine oko 735 000 ljudi u SAD-u doživi srčani udar, a simptomi udara su nevjerojatno slični napadu panike - bol u prsima, znojenje, povračanje, mučnina te kratak dah. Iako se simptomi ova dva zdravstvena stanja preklapaju, poznavanje razlike među njima može biti od životne važnosti.

No, shvaćanje razlike može biti otežano, pogotovo ako osoba nije proživjela simptome ni jednog napada. Faktori koji čine razliku su karakteristike boli i samo trajanje. Kod napadaja panike, bol u prsima je većinom oštra i stvara osjećaj probadanja, a lokalizirana je na središnjem dijelu prsa. Kod srčanog udara, bol karakterizira osjećaj pritiska i stiskanja.

Što se trajanja tiče, panični napadaji traju oko 20 do 30 minuta dok kod srčanog udara, simptomi traju dulje i kako vrijeme otječe postaju sve gori.

hr Sat Aug 18 2018 19:19:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587937da1eea8f31f18b45b0/80
Foto: Pixabay

S novom opcijom u Chromeu Google bi mogao "ubrzati cijeli internet"

Googleovci eksperimentiraju s novom opcijom za preglednik internetskih stranica Chrome koja bi mogla ubrzati svakodnevno surfanje.

Googleov preglednik internetskih stranica Chrome najpopularniji je browserna svijetu koji koriste milijuni ljudi, a ako ova kompanija uskoro predstavi novu opciju s kojom trenutno eksperimentiraju, broj korisnika mogao bi se dodatno povećati. Riječ je o opciji tzv. lijenog učitavanja stranicazahvaljujući kojoj bi Google, kako su to komentirali su na New York Postu, mogao "ubrzati cijeli internet" – barem za osobe koje koriste Chrome, piše Zimo.

Trenutačno se pri otvaranju internetskih stranica učitava sav njihov sadržaj odjednom, sav tekst i sve slike, a s potencijalnom implementacijom opcije koju ekipa iz Googlea testira odjednom bi se učitao samo sadržaj koji se trenutačno prikazuje na ekranu, dok bi se ostatak sadržaja sa stranice prikazao skrolanjem prema dole, čime bi se ubrzalo učitavanje stranica.

Google je tu opciju prvotno dizajnirao za Chrome namijenjen Androidima jer, osim što ubrzava vrijeme učitavanja stranice, štedi promet jer ne učitava cijeli sadržaj, što je naročito važno mobilnim korisnicima koji su ograničeni količinom internetskog prometa, a sada su je počeli testirati i na browseru za računala.

To nije nova tehnologija te su je neki developeri već implementirali na određenim internetskim stranicama, no ako Google opciju omogući unutar samog web-preglednika, to znači da bi se sve stranice trebale brže učitavati, a ne samo one na kojima su to developeri omogućili.

Treba napomenuti kako trenutno nema nikakvih informacija kada će i hoće li se uopće ova opcija pojaviti u službenoj verziji Chromea, no vjerujemo kako će se Google potruditi da svi korisnici njihova preglednika internetskih stranica uskoro surfaju brže.

hr Sat Aug 18 2018 17:11:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5842e61e1eea8f1b118b46b8/80
Foto: Facebook

Maloljetnik provalio u Appleove servere i ukrao povjerljive podatke

Maloljetnik je ukradene datoteke spremio u datoteku na računalu koju je nazvao "hacky hack hack".

Australska policija uhitila je prošle godine jednog 16-godišnjaka zbog hakiranja Appleovih servera i skidanja čak 90GB podataka te pristupa podacima i računima korisnika ove kompanije. Njegovi podaci nisu poznati (ipak je riječ o maloljetniku), ali se zna da je čak godinu dana imao pristup Appleovim serverima (metoda koju je koristio nije poznata, no navodno je koristio autorizirane ključeve za pristup podacima). Kad su iz Applea napokon shvatili da imaju uljeza na serverima kontaktirali su FBI i pokrenuta je istraga, piše Zimo.

Istraga ih je odvela do Australije – povezali su se s australskom federalnom policijom, a usprkos tome što je mladić koristi VPN i druge metode kako bi sakrio tragove, pronađen je zahvaljujući serijskim brojevima MacBookova koje je koristio pri napadima. Nakon što je policija dobila nalog za pretres stana, pronašli su dva računala s istim serijskim brojevima koji su korišteni u napadima, a na njima nije bilo potrebno previše pretraživati kako bi pronašli sadržaj ukraden s Appleovih servera. Naime, smjestio ih je u datoteku nazvanu – "hacky hack hack".

Iako ima samo 16 godina, mediji napominju kako je riječ o mladiću koji je jako dobro poznat u hakerskim krugovima te je priznao krivnju za sve što je napravio, a sljedeći mjesec trebali bi saznato kako će biti kažnjen.

Posebno je zanimljiv razlog zbog kojeg se mladić odlučio na ovaj "pothvat" – prema njegovom odvjetniku, on je jako veliki zaljubljenik u Apple te se nadao da će jednom raditi u Cookovoj kompaniji.

Slučajevi u kojima su (zloglasni) hakeri nakon odsluženja kazne završili u velikim i poznatim kompanijama i sada rade na legalnim poslovima te se zaduženi za računalnu sigurnost nisu rijetki, no teško je da će Apple pružiti priliku ovom mladiću jer bi time svim hakerima poslali poruku – probijte našu sigurnost, a mi ćemo vas zaposliti.

hr Sat Aug 18 2018 17:11:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .