Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56867c45206abc11058b4614/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Kulturni usponi i padovi Splita kroz 2015. godinu

U kulturnom smislu 2015. godina obilježena je značajnim usponima, ali nažalost i padovima stoga smo za vas napravili pregled onih događaja koji su uzburkali strasti, bilo pozitivne ili negativne.

Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

 

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.


Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

 

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

 

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.


Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

 

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

 

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

 

 

hr Fri Jan 01 2016 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d88565129111c658f8b4575/80
Foto: Rebeka Milanović

FOTO Tri umjetnice iz Vranjica: Oslikale su 72 klupe da bi uredile svoje misto

Mariana, Tanja i Antonia željele su nešto promijeniti u svojem mistu jer ako one ne pokažu brigu za njega, tko će drugi?

Njih točno sedamdeset, mahom u prvom redu do mora, u gotovo pa gerilskoj akciji osvanulo je u šarenom, veselom i romantičnom ruhu. Mještani guštaju, prolaznici zastaju, stranci fotografiraju i mole za prijevod.

- Kažem, bile su zapuštene pa smo nas tri krenule u akciju - govori Mariana Grubić. Po struci slikarska dizajnerica, po profesiji vlasnica krojačkog obrta, ona je nakon svog radnog vremena - i to zajebanog, dvokratnog - našla vremena igrati se vranjičkim klupama. Ona i Tanja Munivrana, od milja nazvana krijesnicom jer se brine za rasvjetu, te Antonia Jerković kao 'lakirerka', cijeli poluotok opkolile su veseljem.

Svega tu ima: od stihova Olivera, Arsena ili Tome Bebića, preko posvete tiramolima i balaturama, nestalim palmama koje su poharali nametnici ili davno uklonjenim vranjičkim spomenicima, do galeba, grdelina, tovara i Hajduka. Ideje se rađaju u hodu, na noćnom brainstormingu, pa se odmah krene i u realizaciju - kako bi se do jutra klupe barem djelomično osušile i preživjele do faze lakiranja. Usput one osvježe i poneku kantu za smeće, bitvu za vezanje brodova ili parkić te ga pretvore u 'zelenu plažu'.

- Prvih nekoliko klupa igrom slučaja bilo je u nijansi crvene, a to se valjda nije svidjelo našem popu, pa smo one uz crkvu odmah oslikali u hrvatsku zastavu i crveno-bijele kvadratiće. Nakon toga nizali smo što nam padne na pamet: klupa ispred kuće u kojoj se snimalo 'Malo misto' ima citate iz serije, tamo gdje su bile dvije skulpture našeg kipara Jure Bilića - koje su uklonjene jer su bile od azbesta - vratile smo ih barem na slici, a na mjestu koje su stari mještani nazivali 'greda' i na kojem se vječno sjedilo i raspravljalo o igrama našeg Omladinca, odali smo počast tom klubu -  govori Mariana.

Samoinicijativno oslikavanje klupa u relativno zapuštenom, ali opet silno ljupkom mjestašcu na prvi pogled nije pothvat koji će pomaknuti planine, no s druge strane baš male stvari daju prave znakove života i dokazuju da nismo svi otuđeni i nezainteresirani za svijet oko sebe. Tri junakinje ove priče vođene su upravo tim motivima - ako one ne pokažu brigu za mjesto u kojemu žive, tko će drugi?

Jedan mještanin - nadimka Beka, nedavno se polomio, pa ga je pred kućom zatekla klupa s Pink Pantherom kojemu je jedna noga u gipsu. Romantično mjesto posvećeno je Roku i Cicibeli, kvartovsko okupljalište pred trgovinom, dakako, Hajduku, a postoji i jedno koje Vranjičani mahom zaobilaze.
- Ma, jednu klupu posvetili smo dugi, a ljudi su protumačili da izgleda nekako gej, pa izbjegavaju sjesti na nju. Iako mladi baš i nisu toliko opterećeni, a stranci pogotovo -  veselo govore Vranjičanke za Tportal.

Što dalje? Ni one nemaju pojma: odvalile su sedamdeset komada i sada će se vjerojatno odmoriti, makar im se vrzmaju razne ideje.

- Eh, da je malo srediti i ove fasade… - 

hr Mon Sep 23 2019 07:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d49a68c29111cfd3c8b4571/80
Foto: Pixabay

Manjak ovog vitamina povezan je s kraćim životnim vijekom?

Može li manjak ovog vitamina biti odgovoran za kraći život? Znanstvenici su u velikoj studiji otkrili nešto sasvim neočekivano

Već je dobro poznato da je kvalitetan način života ključan u dugovječnosti. No, velika studija otkrila je i koji je vitamin povezans dužim životom. Istraživanje je provedeno na više od 78 tisuća odraslih osoba u Australiji, a trajalo je 20 godina. 

Znanstvenici su otkrili da su osobe s niskim razinama vitamina D u krvi imale čak tri puta veću šansu da preminu za vrijeme istraživanja. 

No, od čega bi točno ljudi mogli ranije umrijeti? Stručnjaci tvrde da je manjak vitamina D bio povezan sa smrću zbog komplikacije dijabetesa. 

Rezultate su predstavili na godišnjoj konferencije Europskog udruženja za istraživanje dijabetesa u barceloni. Ipak, naglasili su da istraživanje ne dokazuje da je sam manjak vitamina D odgovoran za kraći život.

Napomenuli su kako rezultati pokzuju da je manjak tog vitamina imao brojne posljedice na zdravlje. U pitanju nisu bile samo slabije kosti, već i povećani rizik od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, autoimunih bolesti te tumora. 

"Uloga vitamina D izgleda nije samo da olakša apsorpciju kalcija i ojač kosti", kaže Connie Diekman koja je sudjelovala u studiji.

Naglasila je i da je potrebno više istraživanja na ovu temu, piše zivotistil.hr

hr Sun Sep 22 2019 21:37:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d876f1429111ca68e8b4589/80
Foto: Pixabay

Koristite mobitel dok sjedite na zahodu?: Zbog ove navike možete imati zdravstvene probleme

Nepromišljeno gledanje u telefon može biti jednako loše za vaša crijeva kao i za vaše oči, upozoravaju liječnici

Liječnica Sarah Jarvis objasnila je produljeno sjedenje na zahodu može biti štetno i da liječnici ne preporučuju korištenje telefona ili knjige tijekom obavljanja nužde. Nepromišljeno gledanje u telefon može biti jednako loše za vaša crijeva kao i za vaše oči, upozoravaju liječnici. Liječnica Jarvis rekla je da korištenje mobitela u toaletu može dovesti do hemeroida. To su nabubrene i velike venske nakupine koje mogu biti smještene u rektalnom kanalu ili na čmaru. - piše RTL

Ovaj veći rizik od hemeroida ne uzrokuje telefon nego vrijeme koje provodite dok sjedite na zahodu, u svakom slučaju se ono produljuje. Ali i naprezanje koje se događa dok se prazne crijeva stvara pritisak na donjem dijelu rektuma i povećava rizik od hemeroida. 

- Zatvor i naprezanje radi pražnjenja crijeva glavni su faktor rizika za dobivanje hemeroida. Ovo stanje češće je kod trudnica i starijih ljudi. Ali problem isto tako može biti i dugotrajno sjedenje na zahodu. - kaže dr. Sarah Jarvis za The Sun.

Iako je mnogim ljudima ovo svakodnevna navika, liječnici je svakako ne preporučuju. Hemeroidi su mnogo češći nego što ljudi misle, a to je zato što mnogi pate u tišini. Gotovo tri od četiri odrasle osobe povremeno će imati hemeroide, navodi Klinika Mayo. Liječnici preporučuju prehranu punu vlakana i puno vode kod ovakvih problema.

Simptomi hemeroida: 

  • svijetlo crvena krv u stolici
  • svrbež oko anusa
  • nakon nužde i dalje osjećate potrebu da trebate isprazniti crijeva
  • gnojna sluz na donjem rublju ili na toaletnom papiru nakon brisanja
hr Sun Sep 22 2019 14:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af97b222af47f0fc98b4573/80
Foto: Pixabay

Starenje nije "najveći krivac" za sijedu kosu

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih...
Većina ljudi dobije sijede već oko 30. godine života, a do 50. i polovina glave može biti prekrivena sijedim vlasima. Uzročnici ove pojave su mnogobrojni - od starenja, nasljednih faktora, preko stresa do raznih zdravstvenih problema.

Znanstvenici su otkrili da za sijedu kosu nije najveći krivac samo starenje, već previše stresa, koji na ovu pojavu utječe indirektno. Stanice zadužene za proizvodnju pigmenta, koji daje boju kosi, nestaju kada je tijelo previše izloženo djelovanju kortizola, hormona stresa, pokazalo je istraživanje.  

Tako je upravo dokazano da se boja dlake gubi onoga trenutka kada ste najviše izloženi stresu. Kada folikula dlake jednom prestane proizvoditi pigmentne stanice koje stvaraju melanin, kosa ostaje trajno sijeda, jer ne postoji mogućnost regeneracije tih stanica.  

Sijeda kosa u ranijoj dobi, oko 20. godine, može ukazivati na zdravstvene probleme kao što su:  

Neurofibromatoza
 
Ova bolest je poznata i kao Recklinghausenova bolest i spada u skupinu nasljednih bolesti koja izaziva rast tumora duž živaca i nenormalni razvoj kostiju i kože.  

Tuberozna skleroza  

Neuobičajeno, nasljedno stanje koje izaziva benigne tumore u više organa, uključujući mozak, srce, bubrege, oči, pluća i kožu.  

Bolesti štitne žlijezde  

Poremećaj funkcije štitne žlijezde može se manifestirati i kao vitiligo. To je autoimuna bolest koja dovodi do toga da se melanociti, stanice u korijenu folikule dlake koje proizvode pigment, izgube ili budu uništene. Uzrok tome može biti slabljenje imunološkog sustava kad on napada vlasište, a ne samu infekciju.  

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih.  

Prehrana se može smatrati uzročnikom nastanka sijedih i povezuje se s nedostatkom vitamina B12 u tijelu. Konzumiranje ribe kao što su losos, sardine i tuna, povećana konzumacija mliječnih proizvoda, ali i mesa kao što su govedina i janjetina stvaraju spomenuti vitamin, a korisne su i iznutrice, posebice životinjska jetra.  

Čupanje sijedih dlaka nije preporučljivo. Nije u pitanju vjerovanje da će vam izrasti umjesto te jedne, dvije ili tri nove, nego se folikul dlake može oštetiti i dlaka više neće rasti. To može dovesti do znatnog prorjeđivanja kose. A i tako samo odlažete nešto do čega će neminovno doći.

Kako se na ovu pojavu ne može stopostotno utjecati, jedino što preostaje je da jednostavno prihvatite činjenicu da sijedite. Ono što je najvažnije, ako je ova pojava povezana s nekim zdravstvenim problemom, jest da je na vrijeme utvrdite. - piše N1
hr Sun Sep 22 2019 14:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .