Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56867c45206abc11058b4614/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Kulturni usponi i padovi Splita kroz 2015. godinu

U kulturnom smislu 2015. godina obilježena je značajnim usponima, ali nažalost i padovima stoga smo za vas napravili pregled onih događaja koji su uzburkali strasti, bilo pozitivne ili negativne.

Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

 

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.


Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

 

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

 

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.


Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

 

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

 

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

 

 

Facebook komentari

hr Fri Jan 01 2016 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1855c4b9e03e490d8b456f/80

Sve manje hrvatskih građana drži “višak” novca kod kuće

Najveći dio novca koji se čuva “u čarapi” stiže vjerojatno od turizma

Prema tvrdnji predstavnika Hrvatske narodne banke, hrvatski građani oko dvije milijarde eura i dalje čuvaju kod kuće. Riječ je, naravno, o slobodnoj procjeni toga iznosa, jer je do točnog, službenog podatka o tome nemoguće doći.

Kako je Hrvatska jako euroizirana zemlja, što je vidljivo kada se prati stanje depozita u bankama koji su oko 80 posto u eurima, za pretpostaviti je da su i kućne zalihe “u čarapama” također u najvećoj mjeri u toj valuti. Iako, treba podsjetiti, podatci objavljeni krajem prošle godine govorili su da banke bilježe i rast kunske štednje u odnosu prema 2010. godini.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, u toj se procjeni u obzir uzimaju plaće, potrošnja u trgovinama, krediti plus stanje na računu, a razlika je, kaže, “u čarapi”. Treba uzeti u obzir i turizam, kao i doznake iz inozemstva. Naime, Hrvatska je i 2016. bila među zemljama EU s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, koji je iznosio 245 milijuna eura, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata. U Hrvtasku je stiglo 378 milijuna eura inozemnih doznaka, a iz Hrvatske u druge zemlje poslana su 133 milijuna eura. U 2015. taj je suficit iznosio čak 741 milijun eura. Većinu osobnih transfera pritom čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje., piše Glas Slavonije

Jurčić kaže kako se procjenama štednje, kako one u bankama tako i kućne, posljednji put bavio kada su se marke pretvarale u eure. “Ne znam je li to netko sada radio, ali te analize mogu biti dosta precizne. S tim što se to ne može raditi za jednu godinu, nego se gleda sve to, ukupan dohodak sive ekonomije i službene ekonomije minus potrošnja, krediti i štednja na računima u posljednjih deset godina. Najveći dio novca u kućnoj štednji stiže od turizma, najviše je toga naravno u Zagrebu, a u Slavoniji i Baranji vrlo malo, nešto od pšenice i stoke. No to je zanemarivo u odnosu prema drugim dijelovima zemlje, jer su u Slavoniji ostali prihodi maleni. I kako dolaze nove, mlađe generacije, manje se štedi kod kuće. 

Teško je to i čuvati od provale, a pljačkaši vide i znaju tko ima novca pa u takve kuće provaljuju”, rekao nam je Jurčić. Prema njegovim riječima, u krizi su brojni ljudi podigli novac iz banaka, tako da je 2008. i 2009. podignuto čak 800 milijuna eura, a nakon nje, kada se vidjelo da su banke opet sigurne i da neće propasti, vratilo se u njih i više od milijardu eura.

- Što znači da se tada u banke vratilo 200-300 milijuna eura više nego što je prije krize bilo u njima - kaže Jurčić, složivši se kako je držanje većih iznosa novca u kući, zvali to štednjom ili nekako drukčije, u svakom slučaju više navika seoskih domaćinstava i starijih generacija. Tako je danas taj procijenjeni iznos “u čarapama” manji od deset posto iznosa ukupne štednje u bankama.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a154d4ab9e03e3d098b459b/80

Pao novi rekord: Dragojević je rasprodao i drugi koncert

Nakon rasprodanog prvoga koncerta organizatori su počeli razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora
Glazbenik je prvi koncert u Splitu 15. prosinca u Spaladium Areni rasprodao u roku osam sati. Drugi koncert, koji će biti dan poslije, rasprodao se još brže. 

Nakon rasprodanog prvoga koncerta Oliver Dragojević (69) i organizatori počeli su razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora.

Dalmatinski pjevač se ne predaje te ga niti umor od terapija ne može zaustaviti da finalizira pripreme za koncert. Sa svojim pratećim bendom Dupini Oliver se redovito sastaje nedaleko splitskog kafića.

-  Dane provodim kod kuće gdje sviram i pjevam. Znate, ujutro ustanem, uzmem gitaru i počnem svirati, i tako po cijeli dan. Nije mi teško, gledam na to kao jednu vrstu rekreacije - rekao je i dodao da utjehu nalazi u pjesmama., piše 24sata.hr

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a183c4cb9e03e760a8b4687/80
Foto: Facebook

Napuštena kujica umrla od slomljenog srca

Psi prema novijim istraživanjima mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju poput kujice Nube koja je prestala jesti i piti nakon što ju je vlasnik ostavio. Kujica Nube Viajera (u prijevodu Putujući Oblak) uginula je od, kao što veterinari vjeruju, slomljenog srca nakon što ju je vlasnik ostavio na aerodromu u Kolumbiji.
Bila je stara oko dvije godine, a prema njezinom ponašanju, iako nije imala ogrlicu, veterinari su zaključili da je doista imala vlasnika jer se nije ponašala kao lutalica. Ona je zadnja dva mjeseca života provela upravo tamo gdje ju je vlasnik ostavio - na aerodromu, gdje je prilazila putnicima i mirisala ih ne bi li našla svojeg čovjeka.

S vremenom, izgubila je volju za životom i počela je odbijati hranu i vodu. Zadnje dane svog života, prema riječima svjedoka, provela je sklupčana u kutu jer više nije mogla ni stajati. Svu hranu i vodu koju su joj nudili putnici i zaposlenici aerodroma jednostavno nije htjela. Naposljetku je prebačena u veterinarsku kliniku gdje je provela posljednjih 48 sati života.

Doktor Alejandro Sotomonte, koji je pokušavao izliječiti Nubu izjavio je kako je uvjeren da je uginula od slomljena srca zato što ju je vlasnik ostavio, prenosi Oddity Central. Prema njegovim riječima, bila je mlada i nije pokazivala nikakve znakove ozbiljne bolesti - osim depresije. Napomenuo je i kako nove studije pokazuju kako psi mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju, što vjeruje i da je ovaj pas učinio., piše zdrava krava

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a180c5eb9e03e030b8b4617/80
Foto: D.N.

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea obilježava 90. obljetnicu

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea, najveća u Dalmaciji, u petak bogatim koncertnim programom obilježava 90. obljetnicu postojanja, a od iduće školske godine njezina bi se djelatnost, kako najavljuje ravnateljica Vesna Alebić, trebala proširiti i na odjel klasičnoga baleta.

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu. Ukupno ima 950 učenika koje poučava 130 djelatnika.

Dugoročni je cilj škole, koja u Splitu djeluje na tri lokacije, preseliti se u veći prostor koji bi imao oko dvije tisuće kvadrata, a u planu je i otvaranje programa klasičnoga baleta, za što do kraja godine trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu kulture.

U Hrvatskoj postoje četiri nacionalne kazališne kuće s profesionalnim baletnim ansamblom, ali jedino u Splitu ne postoji mogućnost formalnoga obrazovanja za klasični balet, pa je plan Glazbene škole Josipa Hatzea od sljedeće godine otvoriti i program klasičnoga baleta, rekla je Alebić za Hinu.

- S kazalištem zaista imamo odličnu suradnju, kao i s direkcijom Baleta, imamo njihovu podršku, a za to je zainteresiran i ravnatelj Baleta Igor Kirov. Kazalište bi nam ustupilo prostor svog baletnog studija gdje bi naši učenici vježbali do eventualnog preseljenja u novi i veći prostor. - kaže Alebić.

Osim toga, želja škole je da njezin Puhački orkestar Hatze Brass2Go u budućnosti preraste u Gradsku glazbu Split.

U školi su, napominje Alebić, najpopularniji instrumenti gitara i klavir, a među učenicima starijega uzrasta i pjevanje, no kandidatima nastoje ponuditi sve simfonijske instrumente jer od njih "kreće budući orkestar" pa stoga, kaže Alebić, rade na promociji deficitarnih simfonijskih instrumenata.

U proteklim desetljećima kroz splitsku glazbenu školu prošli su mnogi ugledni glazbenici, ali i političari poput maestra Harija Zlodre, opernoga pjevača i prvaka berlinske opere Ante Jerkunice, pijanista Kemala Gekića, dekana zagrebačke Muzičke akademije Dalibora Cikojevića, ali i Olivera Dragojevića, Danijele Martinović, Tončija Huljića te gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je učio klarinet.

Škola danas obljetnicu obilježava bogatim programom pa su tako ujutro na koncertu u Muzeju grada nastupili solisti i ansambli, učenici Glazbene škole Josipa Hatzea te studenti Umjetničke akademije Sveučilišta Split.

Puhački orkestar Hatze Brass2Go u 18.30 sati izvest će Promenadni koncert tijekom kojega će svirati od crkve Gospe od Zdravlja do crkve Sv. Frane, a u 19.30 na velikoj pozornici HNK nastupit će Zbor i Gudački orkestar Glazbene škole pod ravnanjem Jure Bučevića, te solisti, nekadašnji učenici škole, a danas profesionalni glazbenici, te glazbenici koji su u posljednjim desetljećima obilježili kulturnu scenu grada Splita.

Na koncertu će nastupiti violinist Valter Lovričević, oboistica Sanja Milić, pijanisti Zoran Velić, Vesna Podrug i Jadranka Garin, bas Ante Jerkunica, violončelist Mihovil Karuza, saksofonist i skladatelj Gordan Tudor, fagotist Žarko Perišić, te klarinetist Željko Milić. Osim njih nastupit će i Simfonijski orkestar sastavljen od profesionalnih glazbenika, nekadašnjih učenika škole okupljenih posebno za taj koncert, pod ravnanjem Harija Zlodre.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .