Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56867c45206abc11058b4614/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Kulturni usponi i padovi Splita kroz 2015. godinu

U kulturnom smislu 2015. godina obilježena je značajnim usponima, ali nažalost i padovima stoga smo za vas napravili pregled onih događaja koji su uzburkali strasti, bilo pozitivne ili negativne.

Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

 

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.


Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

 

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

 

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.


Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

 

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

 

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

 

 

hr Fri Jan 01 2016 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fbb60a26f52dff44d8b459a/80

Naš pijanist među najboljima na svijetu: Podržite ga svojim glasom u borbi za pobjedu

Domaći pijanist sad je na putu da uđe i među top 30
Još prije dvije godine naš portal je donio razgovor s vrsnim pijanistom Ivanom Galićem, Hercegovcem koji je svoj zanat počeo brusiti davne 2004. godine u imotskoj glazbenoj školi. 


Od tada se mnogo toga izdogađalo u njegovom životu - od mnogih koncerata, natjecanja i nagrada do toga da je ove godine, u lipnju, ušao među 100 najboljih pijanista svijeta na velikom natjecanju pod nazivom “Ferrucio Busoni Piano Competition”.

Valja istaknuti kako je Galić ušao u top pijaniste među više od tisuću kandidata koji se natječu za ovo prestižno priznanje. 

Domaći pijanist sad je na putu da uđe i među top 30, u finalnu etapu koja se održava iduće godine u talijanskom Bolzanu, a za to mu treba podrška svih nas, jer osim glasova žirija, na krajnji rezultat utječu i glasovi publike, a glasati možete OVDJE

Postupak je jako jednostavan - registrirajte se i dajte glas našem virtuozu Ivanu Galiću u borbi za pobjedu.


hr Mon Nov 23 2020 08:13:25 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fba6c856f52dfbd4c8b45ed/80

VIDEO Imotski bend Čarobnjak Willy ima novi singl!

Glazbu potpisuje Ante Žužul "Čičak", a tekst Ante Žužuć "Marinović"

Nakon "Skini šminku", imotski bend Čarobnjak Willy objavio je svoj drugi singl "Sara (Putujući Ciganin)". 

- Balada u kojoj će svatko pronaći dio sebe. - tako je bend opisao novu pjesmu. 

Glazbu potpisuje Ante Žužul "Čičak", a tekst Ante Žužuć "Marinović".

Poslušajte i uživajte...


hr Sun Nov 22 2020 14:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fb913166f52dfe14b8b4583/80
Foto: Boranka

U Žrnovnici održana posljednja ovogodišnja Boranka

7 000 volontera Boranke u posljednje tri godine posadilo preko 80 000 novih stabala na požarištima Dalmacije

U subotu, 21.11.2020. održala se šesta i posljednja ovogodišnja akcija pošumljavanja u sklopu kampanje Boranka  - najveće volonterske akcije pošumljavanja požarišta Dalmacije koju organizira Savez izviđača Hrvatske u suradnji s HGSS-om i Hrvatskim šumama. 

Ovo je ukupno 23. akcija pošumljavanja od kada je Boranka pokrenuta 2018. godine, a u akcijama je do sada sudjelovalo više od 7 000 volontera koji su posadili više od 80 000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Ovime je Boranka postala najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi.

Ove subote pošumljavalo se požarište u splitskoj Žrnovnici, a na akciji je sudjelovalo stotinjak volontera. Osim izviđača iz Splitskog skautskog zbora, subotnjoj akciji priključili su se volonteri Hrvatske gorske službe spašavanja, članovi Udruge veterana Domovinskog rata „Brodosplit“, studenti i profesori Kineziološkog fakulteta u Splitu, planinari iz HPD Kozjak i PD Gojzerice, članovi udruge studenata Oceanus, članovi Rotaract kluba Split Novi i drugi građani. Sadila se mješovito bjelogorica i crnogorica i to hrast crnika, pinjol i primorski bor u sadnicama te crni bor u sjemenu.

Ni jaka bura nije ih omela

Ni jaka bura, koja je obilježila subotnju akciju, nije omela volontere u sadnji novih stabala. Jedna od volonterki došla je čak iz Zagreba kako bi pomogla u sadnji. 

- Sudjelovala sam na Boranki posljednje dvije godine i upoznala puno novih prijatelja iz Splita. Odlična mi je ova akcija i puno je pozitivne energije i krasnih ljudi. Odlučila sam se i ove godine vratiti u Split i pomoći u obnovi šuma koje su izgorjele. Puhala je zaista jaka bura danas pa smo se šalili da je današnja Boranka postala Buranka. – rekla je Sara Medved, mlada liječnica iz Zagreba.

Iako je ovo posljednja akcija pošumljavanja u ovoj godini, kampanja Boranka se nastavlja kroz edukativnu kampanju. Početkom prosinca osnovnim školama širom Hrvatske besplatno će se podijeliti 10 000 kompleta edukativnih brošura i paketića boralica – specijalnih pastelnih bojica napravljenih od pepela borova koji su izgorjeli u požarima. 

Cjelokupna kampanja Boranka financira se donacijama i sponzorstvima građana i tvrtki, a glavni sponzori kampanje Boranka su Raiffeisen banka, Radenska i Karbon.

Svim volonterima na akcijama osigurana je pitka voda, sendviči, voće, zaštitne maske, radne rukavice i alat za sadnju. 

Hrvatske šume osiguravaju sadnice i drugi sadni materijala za sadnju, a njihovi stručnjaci volonterima održavaju kratku edukaciju o sadnji. 

Grad Split, kao partner kampanje Boranka, osigurao je besplatne gradske autobuse za prijevoz volontera od Splita do lokacija pošumljavanja i nazad. 

O sigurnosti volontera brinu se volonteri Gradskog društva Crvenog križa Split. 

Ravnateljstvo civilne zaštite osigurava logistiku i drugu opremu za održavanje akcija, a za sve volontere osiguravaju i zaštitne maske. 



hr Sat Nov 21 2020 14:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fb8c0aa6f52dffd4a8b45ab/80
Foto: Grad Imotski

U Imotskom otvorena izložba "Tripalova vizija Imotskog"

U pismima se spominju brojni projekti koje je ovaj dvojac realizirao u Imotskom...
Sinoć je u Zavičajnom muzeju Imotski otvorena izložba „Tripalova vizija Imotskog“. Radi se o izložbi 12 pisama koje je Josip Verilij Perić, tadašnji zastupnik u Dalmatinskom saboru u Zadru i Carevinskom vijeću u Beču, pisao tadašnjem gradonačelniku Imotskoga Josipu Tripalu. U pismima se spominju brojni projekti koje je ovaj dvojac realizirao u Imotskom, poput vodovoda, zgrade suda, građanske škole i slično, ali i oni koji nažalost nisu ostvareni, poput dovođenja željeznice u Imotski.

Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Imotski Ankica Jukić rekla je kako se, unatoč teškim i neizvjesnim vremenima, Pučko otvoreno učilište Imotski trudi da se kultura ne gasi. Zahvalila je Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Gradu Imotskom na pomoći u realizaciji.

Autorica izložbe Snježana Tonković rekla je kako pisma pokazuju društveno i političko stanje u Imotskom i Hrvatskoj. Ona nisu pisana zbog toga i tek nakon proteka vremena ova pisma postala su vrijedni dokumenti, istaknula je Tonković.

Izložba ostaje otvorena u iduća tri mjeseca.
hr Sat Nov 21 2020 08:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .