Ovo je prva ostavka jednog dužnosnika u mandatu Vlade Andreja Plenkovića.

Prema izvorima Jutarnjeg lista glavni je razlog Brzičine ostavke ostanak nekadašnjeg pomoćnika ministra obrane za obrambenu politiku Zorana Drče u Ministarstvu obrane. Upravo je pomoćnik ministra Nikola Brzica na tome mjestu naslijedio Drču.

Drugi, navodni, razlog za ostavku je nezadovoljstvo Brzice što usprkos mnogobrojnim obećanjima nije imenovan za državnog tajnika. Brzica je za pomoćnika ministra obrane imenovan u veljači 2016. godine, u mandatu Josipa Buljevića. Nakon dolaska na tu dužnost, Brzica je Drči dao do znanja da ne računa na njega iako ga je ostavio da radi u njegovoj službi na čelu jednog od sektora. Razlog animoziteta prema Drči seže u vrijeme pred kraj mandata Vlade Zorana Milanovića.

Nekoliko dana prije odlaska iz Banskih dvora Milanovićeva Vlada usvojila je dokument Plan obrane RH označen oznakom tajnosti. U MORH-u je samo nekoliko osoba imalo taj dokument, a među njima i Drča. Dokument je ubrzo nestao iz njegova ureda, a Vojno-sigurnosna agencija pokrenula je istragu. Do danas nije poznato što se dogodilo s tim dokumentom, piše tportal.

Prema dostupnim informacijama, to nije jedini dokument koji je nestao iz Drčina ureda. Prema nekim izvorima nestali su i neki dokumenti NATO saveza, ali nižeg ranga. Istraga je pokrenuta u vrijeme mandata ministra Buljevića, a istragu osim VSOA-e obavlja i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Brzica nije imao povjerenja u Drču i smatrao ga je odgovornim za nestanak dokumenata i nepodobnim za rad u sustavu.

Brzici bi ovo bio drugi odlazak iz vojnog sustava. Naime, kao časnik Oružanih snaga izašao je iz vojske 2008. godine iz nikad javno poznatih razloga. Brzica je jedan od prvih hrvatskih dočasnika koji je 2002. godine završio američku akademiju West Point u generaciji s Irenom Pehardom koja je donedavno bila na čelu Operativno-tehnološkog centra za nadzor telekomunikacija. I Brzica je u SAD-u diplomirao iz područja nacionalne sigurnosti i upravljanja sustava.

Na sastanku gradonačelnika Imotskoga Ivana Budalića, njegovih zamjenika Vice Čikeša i Milana Zdilara te predsjednika Gradskog vijeća Grada Imotskoga Perice Tucaka i njegova zamjenika Branislava Škeve s dožupanom Antom Šošićem, direktorom Hrvatskih cesta Split Nevenom Matijevićem, ravnateljem Županijske uprave za ceste Petrom Škorićem te Zlatkom Čaljkušićem, voditeljem organizacijske jedinice građenja Županijske uprave za ceste dogovoreni su konkretni pomaci prilikom rješavanja prometnih problema u Imotskom. Direktor Hrvatskih cesta Split, Neven Matijević istaknuo je kako će uskoro krenuti rješavanje problema raskrižja kod Vukadinovića.

 "Do kraja kolovoza raspisat ćemo natječaj za projektiranje i nakon što budu ispoštovane sve procedure, krenut ćemo u gradnju kružnoga toka na toj lokaciji", kazao je Matijević. Gradonačelnik Budalić Matijevića je upoznao sa zahtjevima Imoćana, a jedan od najvažnijih je cesta prema Zagvozdu. "Radi se o prometnici koja omogućava prekograničnu povezanost. Bitno je istaknuti da je u cijeli projekt uključena lokalna zajednica sa svojim idejama. Sljedeći korak je raspisivanje natječaja za razrađivača visibility studije", istaknuo je Matijević. Dožupan Ante Šošić istaknuo je kako će on osobno i Splitsko-dalmatinska županija dati potporu svim dobrim projektima na području Imotskoga.

 

Istaknut je i problem križanja na imotskoj Điradi između ulice Bruna Bušića i Blajburške ulice. Ravnatelj ŽUC-a Škorić dao je suglasnost za pokretanje procedura kako bi se napravio kružni tok na toj lokaciji. Škoriću je prezentirana ideja gradnje ceste kojom bi se obišlo Crveno jezero, kako bi stvorio prostor za bolje gospodarenje Crvenim jezerom. "Podržavam ovu ideju i uzet ćemo ju obzir. Struka mora kazati svoje, razmotrit ćemo sve što je predloženo i vrlo brzo ćemo dati svoj odgovor", kazao je Škorić.

 

Sudionici sastanka obišli su i Vinjane Donje, gdje stanovništvo negoduje zbog brze vožnje i otežanoga prolaska pješaka. Dogovoreno je da će se pristupiti primjerenom obilježavanju pješačkih prijelaza i izgradnji nogostupa na tom području. Također, obišli su i križanje Ulice Bruna Bušića i državnih cesta D60 i D76.

Iako živi u Rijeci, Danijel Romić rođeni je Zadranin, otac dvoje male djece koji u životu ima puno želja, ali jednu koja se nažalost postavila kao prioritet. Danijel samo želi biti zdrav otkako mu je dijagnosticiran GIST (Gastrointestinalni stromalni tumori), a doktori su mu dali priliku putem eksperimentalne kontrolne terapije lijekom Nexavar, inače namijenjenim za liječenje bolesnika s lokalno uznapredovalim ili metastatskim karcinomom bubrega u drugoj liniji liječenja, piše antenazadar.hr

Lijek, odnosno terapija istim, za 28 dana košta 27 tisuća kuna, a Danijelu treba dovoljno Nexavara za tromjesečnu terapiju. Bolnice u Zagrebu i Rijeci odbile su njegov zahtjev za nabavkom lijeka, a odgovor Ministarstva zdravlja nije dobio. Danijel Romić upravo zato treba našu pomoć, odnosno pomoć bivših onkoloških bolesnika koji su uspješno pobijedili svoju bolest uz pomoć Nexavara, a u zalihama im je ostalo barem malo tableta koje mu mogu spasiti život.

Danijel je apel uputio i putem Facebooka. 

https://www.facebook.com/danijel.romic.5/posts/10214343974379643

Do kraja jučerašnjeg dana zaprimljeno je 235 prijava, no štete se i dalje mogu prijaviti.

Pročelnik za mjesnu upravu i samoupravu te zaštitu i spašavanje Filip Butorović rekao je da je zakonski rok za prijavu šteta osam dana , ali odlučeno je da će se iskoristiti zakonska mogućnost
koja u slučaju izvanrednih okolnosti omogućuje produženje roka.
 
2015. godine nakon bure ukupno su zaprimljene 162 prijave.

Apelira se na građane da što prije dostave prijave kako bi bile obrađene, ali one će se zaprimati sve dok ne budu morale biti upućene županijskom povjerenstvu na daljnju obradu.