Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53812ac8179942e7587b2507/80
Foto: Dalmacija News

Gdje je blato slađe od meda?

"Gdje je blato slađe od meda?" – pita se jednom starom albanskom poslovicom kad se želi otkriti istinskog lokalpatriota a taj, ako je zaista istinski, trebao bi odgovoriti kao iz topa: "Samo i isključivo u vlastitoj domovini!"

"Gdje je blato slađe od meda?" – pita se jednom starom albanskom poslovicom kad se želi otkriti istinskog lokalpatriota a taj, ako je zaista istinski, trebao bi odgovoriti kao iz topa: "Samo i isključivo u vlastitoj domovini!"

No, da je blato zaista slađe od meda, i da ovo nije tek pjesnička figura, znali su svi naši pradjedovi pred 2, 3 i više tisuća godina, kada bi vješto ograđivali plitke lagune u kojima se miješala slatka voda sa morskom vodom stvarajući onu treću, boćatu vrstu vode. A onda bi te plitke lagune, stanište brojnih riba i ribica, zapanjivale rimske putopisce koji bi opisivali prostore Ilirije te lakoću i umješnost sa kojom  naši pradjedovi „samo kupe ribe šetajući po plićacima prepunima riba“.

Jedan takav intaktni prostor sa još uvijek vidljivim antičkim zidom pod morem, star barem dvije tisuće godina,  koji je ograđivao plitku i muljevitu lagunu vidljiv je pored Nečujma na otoku Šolti Otopljenoj. Poznat je u narodu kao uvala Piškera (tal. peschiera – ribnjak) u kojoj je, kako kažu, bio smješten glavni ribnjak cara Dioklecijana.

Ako izuzmemo činjenicu da su tako ograđene lagune bile nepresušna antička hranilišta za veliki broj ljudi koji je naseljavao naše otoke i prostore uz obalu i onu još bolniju, da smo zaboravili da se na mjestima susreta slatke i slane vode dešavala "riblja gozba" i onu, prestrašnu, da nam na otoke slatka voda danas dolazi isključivo metalnim podzemnim vodovodima iz obližnjih gradova jer pitku vodu rašljama više ne znamo locirati..... znači, ako izuzmemo ovaj "prehrambeni moment" cijele priče, priča se nastavlja dalje u svojoj apsurdnosti!

Spomenuta blata su bila iznimna i po svojoj ljekovitosti. Koristile su ih starije dame „da izvuku reumu iz kostiju“ a nešto mlađe dame bi ih mazale po prednjem dijelu "da grudi ostanu čvrste k'o i blato ka'no se stvrdne" il' pak da potaknu fertilnost svojih uterusa a danas, ova naša blata, koristi samo šaćica bistrih vremešnih Njemica koje žele nadmudriti vrijeme i nije im teško „potegnit“ iz Njemačke za omazat se ninskim ljekovitim blatom.

Grad Nin je nastao na jednoj od brojnih prirodnih laguna koju formira ušće rijeke Miljašić Jaruge te dva prirodna pjećšana spruda Ždriljac i Kraljičina plaža. Nekada velebni grad od 40.000 stanovnika sa najvećim rimskim hramom na našoj obali, danas je tek mali gradić čiji razbacani arhitektonski fragmenti tek najmaštovitijima mogu pomoći da naslute nekadašnju važnost Nina, kao velikog obredno - liječilišnog centra.

No, kada vidite ono što je opstalo kroz tisućljeća, prirodna ljepota ninske plitke i ljekovitim blatom ispunjene lagune, shvatite zašto se upravo u Ninu nalazi najveći rimski hram; nekome se trebalo zahvaliti za blagodati u kojima je uživalo ninsko pučanstvo i svi oni koji su se dolazili liječiti peloidom – stručnim nazivom za iznimno ljekovito ninsko blato a sam hram je posvećen, logika nalaže, ili samo jednom od ženskih kultova koje simboliziraju Veliku Majku (Vlažnu) Zemlju ili, zbog dva svetišta (celle) podjednake veličine koje su jasno vidljive u tlocrtu hrama, Solarnom (muškom) i Lunarnom (ženskom) božanstvu, moguće Artemidi i Apolonu.

Ako nije postojalo prirodnih pješćanih sprudova, u vremenima Ilira su se takve blagodatne lagune ograđivale podmorskim kamenim zidovima koji su se nazivali ungradi. Jedan takav ungrad je sačuvan na otoku Zlarinu pored Šibenika. Cijelog dana bi se uvala otvorila prema moru da bi se, pred večer, središnji dio ungrada zatvorio dračom i tako bi se spriječio izlazak ribe u more. Mještani bi prošetali plitkom lagunom i ulovili večeru. Na žalost i na neznanje, cijela zlarinska laguna do ungrada je zabetonirana i sada taj dio predstavlja centar mjesta no, o tome što je zaista bila prvotna namjena prostora svjedoči naziv istoga – Fingac (lat. fangus – blato).

Na kraju ovog kratkog izlaganja o velikoj temi za nasušnu je potrebu ne izuzesti ni splitski Poljud koji, tek malobrojni građani Splita znaju, ime dobiva po močvari ( tal. pallude – močvara ) a tek neki vremešniji od njih će se sjećati njegove slavne i glavne namjene - liječilišta Salone - a oni odista religiozni da se sadašnji franjevački samostan i crkva Sv. Ante nazivala Santa Maria de Pallude (Sveta Marija od Močvare). Toj ženskoj energiji Velike Majke Zemlje, na sreću, svjedoči jedno predivno ulje na platnu koje danas krasi lijevi zid crkve i to upravo verzija Majke Marije kao Virgin of Mercy koja, svojim plaštom, štiti stanovništvo a predstavlja bitan nastavak ženskog kulta fertilnosti nastavljajući se na Artemidu Iokheiru, onu po kojoj pljušte nebeske strelice.

A kad vidi Marija Milosrdna u kakve smo se budale pretvorili i kako smo devastirali naše svete, ljekovite i bogomdane prostore, izgradivši nogometna igrališta na lijekovitom blatu i kad se sjeti da smo cementom prekrili više od sto sumpornih ljekovitih vrela u Splitu čujem je kao da rezignirano ponavlja jednu drugu poslovicu: "Kad si bolestan, i med ti je gorak!" jer i milosrđe ima svoje granice, a mi smo ih odavno probili u svim smjerovima.

hr Sun May 25 2014 07:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f8d6c246f52df8f1a8b45ab/80

Novi mural u Splitu: vatrogasac u Ulici slobode

Murali koje oslikavaju talentirani hrvatski umjetnici dio su velike društveno odgovorne kampanje “Dobri ljudi“ kojom Ožujsko pivo i Zagrebačka pivovara odaju počast ljudima velikog srca
Ožujsko pivo i Zagrebačka pivovara te umjetnički kolektivi Graffiti na Gradele i Dostava Zvuka ovog su vikenda u Ulici slobode na kućnom broju 16 oslikali mural vatrogasca. Prve reakcija građana su sjajne. To je treći, i ujedno posljednji, mural u nizu koje su Žuja i umjetnički kolektivi oslikali na gradskim zidovima u sklopu kampanje “Dobri ljudi“.

Nakon donacija hrvatskim organizacijama u kojima djeluje velik broj volontera, izložbe Mare Milin koja je fotografirala neke od tih volontera i aktivacije “Opjevani junaci“, a potom i pjesme “Junaci“ u Vanninoj izvedbi, Žuja je ljudima velikog srca zahvalila i muralima u tri hrvatska grada: Zagrebu, Osijeku i Splitu. Tako je nakon crteža alpinistice u Zagrebu i liječnice u Osijeku ovog vikenda u Splitu osvanuo crtež vatrogasca.

Kad se ta tri crteža spoje čine jedan u kojem se alpinistica, liječnica i vatrogasac drže za ruke i
simboliziraju zajedništvo.

- Drago nam je što smo dobili poziv da sudjelujemo u ovako velikom projektu koji je, prije svega, fokusiran na zajednicu i one vrijednosti koje se u društvu često pogube. Muralima želimo napraviti trajni podsjetnik na solidarnost, angažman u lokalnoj sredini i pomaganje jednih drugima. Ove smo godine mogli vidjeti kako su brojni poznati, ali i nepoznati, odnosno “nevidljivi“, heroji pomagali sugrađanima i zajednici te su se uz brojna odricanja stavljali drugima na raspolaganje - što je u konačnici i rezultiralo time da se neke situacije lakše prebrode, odnosno da što prije nastavimo, barem djelomično, živjeti živote koje smo živjeli i prije kriza. Zajednički nazivnik svih tih situacija je solidarnost, odnosno nesebično i herojsko pružanje ruke jednih drugima, stoga je upravo to središnja poruka naših murala“, rekao je Marko Boko, osnivač Graffita na Gradele.

Na svim muralima su istaknuti i dirljivi stihovi zahvale herojima današnjice koji su odabrani u sklopu Žujine digitalne aktivacije “Opjevani junaci“ čiji je cilj bio prikupiti što više emotivnih zahvala građanki i građana njihovim herojima.

Dio odabranih stihova iz aktivacije postao je dio murala, a drugi je dio pretočen u pjesmu “Junaci“ u Vanninoj izvedbi.

Kampanja “Dobri ljudi“ počela je u lipnju ove godine i još uvijek traje. Svi se mogu uključiti u kampanju donacijom financijskih sredstava Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Hrvatskoj mreži za beskućnike, Plavom telefonu i Fondu 5.5 ili prijavom za volontiranje u jednoj od organizacija.

Donirati se može i putem KEKS Pay aplikacije u svega nekoliko klikova.
hr Mon Oct 19 2020 12:37:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f8d46936f52dff1198b45ab/80

Prava turistička destinacija: Modro jezero posjetili i 'mali zeleni'

Na dnu Modrog jezera osvanuli su neobični krugovi
Posljednjih godina Imotski se profilirao kao prava turistička destinacija, a koliko je poželjan, svjedoči i 'posjet malih zelenih'. Modro jezero godinama privlači brojne posjetitelje pa nije ni čudo da su upravo na dnu jezera ostavili svoj trag.

Neobični krugovi ovog jutra iznenadili su Imoćane, a znatiželjnici neće još dugo moći promatrati neobičan prizor jer se dno opet puni vodom.


*Iako je 'pojava' na dnu jezera stvarna, članak je satiričnog karaktera.
hr Mon Oct 19 2020 10:21:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f8c84306f52df5c198b45ba/80
Foto: Goran Leš

„Memorijal samostalnog zrakoplovnog voda 4. Brigade ZNG“: Održano natjecanje motornih pilota u preciznom slijetanju

U sklopu obilježavanja 30. godišnjice osnivanja SZV 4. Brigade ZNG, na aerodromu Sinj održano je natjecanje motornih pilota u preciznom slijetanju pod nazivom „Memorijal samostalnog zrakoplovnog voda 4. Brigade ZNG“.
Zbog lošeg vremena, natjecanje je održano danas, a ne jučer kada je bilo svečano obilježavanje povijesnog događaja stvaranja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na samim počecima Domovinskog rata.

Sudjelovalo je osam motornih pilota, uglavnom članova aeroklubova Sinj i Split sa četiri aviona i to dva iz Ak Split te po jedan iz Ak Sinj i Split Air d.o.o.

Nakon tri serije, najbolji rezultat sa 200 kaznenih bodova ostvario je Igor Jajac te zauzeo prvo mjesto, dok su Marino Kotoraš sa 400 kaznenih bodova i Nediljko Ivačić sa 600 kaznenih bodova zauzeli drugo, odnosno treće mjesto. Treba naglasiti da je trećeplasirani Nediljko Ivačić bio pripadnik ove slavne postrojbe i to od prvog dana njenog osnivanja. Svima njima su dodjeljeni prigodni pehari, a pobjednik je dobio i prijelazni pehar jer je ideja organizatora da ovo natjecanje postane tradicionalno kao živi spomen na jedan od slavnih dana naše novije povijesti. 

Nagrade su uručili Matko Raos - ratni zapovjednik postrojbe, Neven Bazina – pripadnik postrojbe i jedan od njenih osnivača te Zvonko Kovačević – pripadnik postrojbe i sadašnji predsjednik Aerokluba Sinj. Nositelj teničke provedbe natjecanja bio je Ivan Tomasović – upravnik aerodroma Sinj.

- Ideja o ovom memorijalu nastala je prije nekoliko godina među članoviima Aerokluba Sinj i nekoliko članova postrojbe. Za ovu godinu, obzirom da je 30. godišnjica planirali smo organizirati i aeromiting, a također i ovaj Memorijal, ali na većem nivou te smo u tom smjeru obavili razgovore sa MORH-om, Županijom Splitsko-dalmatinskom i Gradom Sinjom. Pripremili smo kandidature za objavljene natječaje, dobili načelnu potporu Ministarstava obrane i hrvatskih branitelja te Županije, ali sve je poremetila ova situacija sa virusom. Nama je važno da je ipak krenulo, a za dogodine se nadamo puno boljoj situaciji i Memorijalu kakav ovaj događaj i naš kraj zaslužuju“ – riječi su predsjednika Aerokluba Sinj, Zvonka Kovačevića.

Organizatori i domaćini ovog natjecanja bili su Udruga veterana 2. Bojne 4. Gbr „Cro Angels“ i Aeroklub Sinj.
hr Sun Oct 18 2020 20:08:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7f4ec929111cd4b08b46e5/80

Evo kako platnene maske mogu biti učinkovitije i kako ih ispravno nositi

Zaštitne maske i dalje izazivaju kontroverze u javnosti. Preporuka američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) u početku je bila da maske nose samo bolesne osobe. Ista preporuka na samom početku epidemije koronavirusa vrijedila je i u Hrvatskoj.

Međutim, znanost svakim danom barata sa sve više informacija o koronavirusu, istraživanja su sve brojnija, a mnoge studije dokazuju kako i asimptomatske osobe mogu širiti zarazu. I upravo bi zbog toga, zbog prevencije, maske trebali nositi svi kako bi se spiječilo širenje kapljica među populacijom.

Kako možete sami napraviti učinkovitu masku za lice?

"Što više slojeva, to bolje", poručuje Raina MacIntyre, stručnjakinja za zarazne bolesti sa sveučilišta New South Wales, koja je proučavala efikasnost zaštitnih maski.

U nedavno provedenoj studiji, MacIntyre i kolege preporučuju najmanje tri sloja tkanine. Bilo koji pokrivač za lice bolji je od nikakvog. Ako imate samo zavoj ili majicu, nosite to.

Vanjski sloj zaštitne maske trebao bi biti od vodootporne tkanine, poput poliestera, kako kaplice ne bi prodrle kroz tkaninu, dok oni uz vaše lice mogu biti pamučni.

"Postoji jednostavan način za testiranje bilo koje tkanine. Na komad tkanine stavite kapljicu vode i vidite što se dogodi. Ako tkanina upije vodu, nije dovoljno učinkovita", objašnjava MacIntyre.

Ben Abbott, profesor znanosti o okolišu sa sveučilišta Brigham Young u Utahu naglasio je kako jednako bitno pokriti maskom i nos.

"Kapljice se formiraju kada izdišete kroz nos kao i kad izdišete kroz usta", kaže Abbott.

Jesu li medicinske maske bolje?

N95 maske s ugrađenim respiratorima nose liječnici koji brinu o zaraznim pacijentima. Takve maske učinkovitije su od platnenih jer bolje sprečavaju prolazak virusnih čestica. Ipak, građani se mole da ih ne kupuju kako bi takve zaštitne opreme bilo dovoljno za medicinsko sooblje.

Platnene maske pružaju određenu zaštitu, a što je više slojeva, maska je učinkovitija.  Studije potvrđuju kako su takve maske, s više slojeva, jednako učinkovite kao i medicinske u sprječavanju raspršenja zaraznih čestica kada osoba priča, kašlje ili kiše.

"Moja maska štiti vas, a vaša maska štiti mene", kaže Abbott.

Kada bi svi nosili platnene maske u javnosti, manje bi virusa cirkuliralo među populacijom.

Treba li vam filter?

Filter koji se može ugraditi u masku pružio bi dodatnu zaštitu, ali MacIntyre ističe kako to nije potrebno sve dok imate višeslojnu masku i fizički se distancirate od drugih.

Prema nedavnom istraživanju, nekoliko slojeva maramice ili papirnatog ručnika moglo bi čak dodati malo dodatne filtracije.

Kada treba nositi masku?

Koronavirus se prenosi kapljično i putem zrakom, a dosad je utvrđeno da je rizik za prijenos virusa znatno veći u zatvorenim prostorijama, budući da se virusne čestice bolje raspršuju na svježem zraku.

To znači da biste zaštitnu masku trebali nositi svaki put kada izađete među ljude, osobito tamo gdje nije moguće održavati fizičku distancu.

Treba li nositi masku prilikom vježbanja?

Ako vježbate u zatvorenom prostoru, svakako biste trebali imati masku, kaže Abbott.  

S druge strane, ako ste vani i sami, slobodno skinete masku. Malo je vjerojatno da ćete se zaraziti ako protrčite pored nekoga, dodaje Abbott, piše Time.

Treba li nositi masku kod kuće?

Realno, mnogi ljudi neće nositi masku kada su doma. Međutim, ako živite s nekim tko spada u rizičnu skupinu ili radi u, primjerice, bolnici, ne bi bilo loše razmisliti o nošenju maske, kaće MacIntyre.

Kako prati masku?

Platnene maske možete bacati u perilicu rublja s običnom odjećom, samo pripazite da odjeću perete na visokoj temperaturi.

Masku je potrebno prati nakon svakog korištenja, stoga se preporučuje da imate barem dvije maske kako bi jedna uvijek bila čista.

Postoje li opravdani medicinski razlozi za nenošenje maski?

Za većinu populacije, nošenje platnene maske je sigurno. Najgore nuspojave koje možete imati su nelagoda, akne i "lažan osjećaj sigurnosti", zbog kojeg biste mogli zanemariti važnost fizičke distance, objašnjava Abbott.

Maske mogu izazvati probleme s disanjem kod osoba koje i inače imaju takve probleme, poput astme. Zbog toga bi se trebalo potražiti alternativno rješenje kako bi minimizirali vrijeme koje provedu ne noseći masku, piše N1.

hr Sun Oct 18 2020 19:18:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .