Europska komisija je u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Što se sve mijenja za vozače piše HRT. 

Europa bi trebala imati prvu digitalnu vozačku u svijetu. Sve to zbog procesa digitalizacije, ali i jedinstvene baze podataka koja bi pomogla policijama.

- Vaše vozačke dozvole bile bi na vašim telefonima ili na drugim digitalnim uređajima, iako ćete i dalje moći zatražiti i fizičku vozačku dozvolu ako je tako više preferirate, rekla je Adina Valean, povjerenica za promet Europske komisije.

Mlade generacije mogle bi na probni rok nakon položenog vozačkog ispita. Uvelo bi se i pravilo nulte tolerancije na alkohol, jer iako se u Hrvatskoj statistika popravila, u Europi vozači mlađi od 30 godina još sudjeluju u dva od pet smrtonosnih sudara.

- Ja mislim da se ništa posebno neće promijeniti. Izgledat će kao i do sada, samo šta neće smjeti voziti pod utjecajem alkohola i morat će se pridržavati brzine kao i do sada mislim da neće biti velikih promjena što se tiče mladih vozača, rekao je Krunoslav Antonić, instruktor vožnje A i B kategorije.

No za sve vozače po novom prijedlogu mijenjat će se pravila o kaznama. Policije unutar EU mogle bi vidjeti baze podataka o vozačima u bilo kojoj članici.

Do sada su sve policije u Europskoj uniji mogle vidjeti ako ste kažnjeni zbog prebrze vožnje ili vožnje pod utjecajem alkohola, a Europska komisija sada to planira i proširiti."

Tako, bi svaki policajac uz prethodno navedene prekršaje mogao vidjeti i ako napravite jedan od ovih:

1. neodržavanje dovoljnog razmaka između vozila

2. opasno pretjecanje

3. opasno parkiranje

4. prelazak preko jedne ili više punih crta

5. vožnja u pogrešnom smjeru

6. nepoštovanje pravila o oslobađanju koridora

Promjene stižu i za oduzimanje vozačke. Ako bilo gdje u Europi napravite teški prometni prekršaj, mogli biste ostati bez vozačke, a onda je više ne biste mogli izvaditi ni kod kuće ni u bilo kojoj državi članici.

- Primjerice, kada Njemačka policija utvrdi određeni prekršaj i počinitelja, a ta osoba nije dostupna, koristit će određene podatke putem suradnje sa policijom naše države i na takav način uz naravno ovlasti koristiti podatke i poduzeti određene mjere odnosno izvršiti sankciju i čak, ako je potrebno, oduzeti vozačku, rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a.

Stručnjaci su složni - na implementaciju nećemo dugo čekati. Europa je pred sebe stavila velik zadatak, do 2025. godine, na cestama ne bi smjelo više biti poginulih, prenosi HRT.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je u petak nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Optužuju ga da je odgovoran za ratne zločine počinjene u Ukrajini.

Moskva je opetovano odbacila optužbe da su njezine snage počinile zločine tijekom jednogodišnje invazije na svog susjeda, javlja Reuters.

ICC je izdao nalog za Putinovo uhićenje zbog sumnje na nezakonitu deportaciju djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju, prenosi N1. 

U SAD-u se dogodio drugi najveći bankrot financijske institucije u povijesti te zemlje. Propala je Banka silicijske doline (Silicon Valley Bank), a njezina sredstva zaplijenila je Savezna korporacija za osiguranje depozita, piše HRT.

Banka je počela propadati u srijedu, nakon što je objavila da je prodala veliku količinu vrijednosnih papira s gubitkom. To je dovelo do panične reakcije klijenata koji su počeli izvlačiti svoj novac.

Pad banke djelomice proizlazi iz agresivnog povećanja kamatnih stopa FED-a tijekom prošle godine.

Neovisna vladina agencija, koja osigurava bankovne depozite i nadzire financijske institucije, priopćila je da će svi osigurani štediše imati puni pristup svojim osiguranim depozitima do ponedjeljka ujutro.

Zbog propasti Banke silicijske doline privremeno je zaustavljeno trgovanje dionicama nekoliko drugih velikih banaka.

Iznimno važan UN-ov Sporazum o svjetskim morima napokon je donesen nakon gotovo dva desetljeća pregovora. Tekst Sporazuma sada će se tehnički urediti i prevesti prije službenog usvajanja na idućoj sjednici. Ovaj sporazum velik je uspjeh i značajan korak u zaštiti svjetskih mora, ali i važan pokazatelj da multilateralizam još uvijek postoji i funkcionira u sve podjeljenijem svijetu kad za to postoji politička volja.

Postizanje ovog Sporazuma održava živim tzv. “cilj 30x30”, odnosno zaštitu 30% svjetskih mora do 2030. godine, čime se utire put prema stvaranju morskih rezervata koji će biti potpuno ili u velikoj mjeri zaštićeni. Još uvijek postoje manjkavosti u prijedlogu Sporazuma, kao i potreba da potpisnice osiguraju njegovu provedbu na učinkovit i pravedan način; tek tada će ga se moći smatrati zaista ambicioznim.

Dr. Laura Meller, voditeljica kampanje za oceane Greenpeacea Nordic, izjavila je u New Yorku:

-Ovo je uistinu povijesan dan za zaštitu svjetskih mora i znak da u podijeljenom svijetu zaštita prirode i ljudi mogu pobijediti geopolitičke interese. Države zaslužuju našu pohvalu zbog želje za postizanjem kompromisa i ostavljanja po strani različitih pogleda s ciljem donošenja sporazuma koji će zaštititi svjetska mora, ali i život i sredstva za život milijardi ljudi te povećati našu otpornost prema klimatskim promjenama.

Napokon možemo prijeći iz riječi u stvarne promjene na svjetskim morima. Države sad moraju formalno prihvatiti Sporazum i što prije ga ratificirati kako bismo stvorili zaštićene morske rezervate prijeko potrebne našem planetu. Sat još uvijek otkucava kad je riječ o dosezanju cilja 30x30. Ostalo nam je još samo pola desetljeća da se on ostvari pa nema opuštanja po tom pitanju, zaključuje Meller.

Koalicija visokih ambicija koja uključuje EU, SAD i UK te Kina bile su ključne za postizanje dogovora, iskazavši spremnost na kompromis u posljednjim danima pregovora, gradeći koaliciju umjesto stvaranja razdora. Male otočne zemlje pokazale su se dobrim vođama tijekom pregovora, a Skupina G77 pobrinula se da Sporazum bude provodiv u praksi na pravedan i pošten način.

Pravedna raspodjela financijske koristi od tzv. morskih genetskih resursa bila je ključna točka spora, a razriješena je posljednjeg dana pregovora. Dio Sporazuma koji se odnosi na zaštićena morska područja uklanja nefunkcionalni proces donošenja odluka temeljem konsenzusa koji nije doveo do zaštite oceana pomoću postojećih regionalnih tijela poput Komisije za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR). Premda tekst još uvijek sadrži važna otvorena pitanja, ovaj sporazum dobra je radna podloga i početna točka za zaštitu 30% svjetskih mora.

Cilj 30x30, koji je dogovoren na Konferenciji o bioraznolikosti COP15 u Montrealu, ne bi bio postignut bez ovog povijesnog Sporazuma. Od ključne je važnosti da države hitno ratificiraju Sporazum i krenu s uspostavom potpuno zaštićenih rezervata koji pokrivaju 30% svjetskih mora do 2030. godine.

Sada započinje težak posao ratifikacije sporazuma i djelatne zaštite svjetskih mora. Moramo iskoristiti ovaj trenutak kako bismo zaustavili druge prijetnje, poput rudarenja u morskim dubinama, i koncentrirati se na provedbu zaštite. Više od  5,5 milijuna ljudi potpisalo je Greenpeaceovu peticiju kojom se traži snažan Sporazum. Ovo je velika pobjeda svih njih!