Osmislio ju je Filip Jurišić Gašo, a u djelo vrlo uspješno provodi Filip Jurišić – Mali Gašo. Imenjaci su i prezimenjaci, no u rodu nisu. Dijeli ih deset godina, stariji je etablirani jedriličar Mornara, osvajač medalja s europskih i svjetskih prvenstava, dok je mlađi u našem najuspješnijem jedriličarskom klubu zadužen da bi djecu u Školi mora podučavao morskim vještinama.

Ovogodišnje treće izdanje Škole mora privuklo je 247 djece u pet turnusa po dva tjedna, što će reći da ih je bilo sedam više nego što su u Mornaru predvidjeli. Doduše, kaže Mali Gašo kako su se neka djeca vraćala i praktički cijelo ljeto provela u jedinstvenoj školi.

- Bilo je i puno stranaca, Amerikanaca, Rusa, Ukrajinaca, Nijemaca, Talijana…

Što su imali prilike naučiti? Čime su ih to okupirali Mali Gašo, Barbara Vesanović i Saša Jocić, trio koji se najviše bavio djecom prenoseći im znanja?

- Jedrili su u optimistima, upravljali brodicama na daljinsko upravljanje, priuštili smo im ribolov s broda, a pritom su naučili osnove o ribama. Mislim da ih sada sve znaju prepoznati. Isto tako su plivali, u tome smo organizirali natjecanja, ronili su s disalicama i perajama, vezivali su čvorove…

Škola mora se odvijala na nekoliko lokacija. Središnje mjesto je bio Jedriličarski klub Mornar, a od tamo se gumenjacima išlo na Kašjune, Obojenu svjetlost, ispod Vile Dalmacija, dok se „u ribe“ plovilo na Čiovo.

I ove godine se razmišljalo kako Školu mora, zbog interesa, organizirati i u nekim dalmatinskim mjestima, što po otocima, što uz obalu, ali stiska s vremenom i ljudstvom uvjetovala je ostanak u Splitu.

- Zato za sljedeću godinu planiramo ući u još ozbiljniju priču. Sve ovo do sada je bila igra namijenjena prvenstvo djeci kako bi usvojila morske vještine. Jedna od ideja jest organizirati „team building“ u koji bi za vikend uključili roditelje. Naime, roditelji su također zainteresirani provoditi vrijeme s djecom, pa i sami nešto naučiti. Zanimljivo bi bilo napraviti regatu između roditelja i djece za kraj Škole mora. Tamo negdje oko Mrduje.

Tako će Mali Gašo, zadovoljan i sretan što se jedna lijepa ideja pretvorila u popriličan izazov i evidentan uspjeh.

Europska noć istraživača se sada već tradicionalno održava posljednjeg petka u rujnu diljem Europe, a ove godine smo se družili 29. rujna. 

''Provirimo zajedno u unutrašnjost čovjeka!'', ''Kako uloviti kukca?'', ''Što nas razlikuje od banane?'', ''Klimatske promjene: More danas i za 50 godina.'', ''Plastic is not fantastic'', ''Kako znanost može biti zabavna?'', ''Kako učiti STEM kroz igru?'', ''Jesu li mora i oceani budućnost slatke vode?'', ''Kako upravljati brodom'', ''Što rade vinske mušice u laboratoriju?'',  Što je skriveno u Zadarskom kanalu? '' – samo su neka od pitanja na koja smo zajedno tražili odgovore kroz jednostavne i zabavne pokuse, radionice, pokuse i predavanja. 

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u gotovo 150 zanimljivih aktivnosti koje su za njih pripremili istraživači iz pet najvećih hrvatskih obalnih gradova. Hrvatska je tako bila među 26 europskih zemalja u kojima se ove godine održala ova manifestacija popularizacije znanosti, koja se diljem Europe održava tradicionalno krajem rujna još od 2005. godine.

Organizacija Europske noći istraživača glavna je aktivnost projekta Reconnect science with the blue society - Blue-connect, koji za cilj ima predstaviti najnovija znanstvena otkrića na razumljiv i zabavan način, približiti istraživački rad javnosti i pokazati utjecaj znanosti na naš svakodnevni život. 

Podsjećamo, projekt okuplja partnere iz sredozemnog dijela Hrvatske, koordinatora Sveučilište u Splitu te partnere: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci i STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

Iako more povezuje projektne partnere, zastupljene su bile i mnoge druge teme poput ljudskog zdravlja, klimatskih promjena, pametnih gradova, hrane i brojne druge, s naglaskom na važnost za život i razvoj društva na Mediteranu.

Pogledajte što su sve posjetitelji imali priliku istraživati na ovogodišnjoj Europskoj noći istraživača…

SPLIT: Druženje sa znanstvenicima, raznolika predavanja, pokusi i radionice za sve uzraste

Više od 5000 posjetitelja imalo je priliku postati istraživač na jedan dan i to na preko 40 postaja na Prokurativama, Francuskoj alijansi i Pravnom fakultetu. Uz organizatora manifestacije, Sveučilište u Splitu, vrijedni istraživači Mediteranskog instituta za istraživanje života, Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, pokazali su okupljenima najnovija otkrića na zabavan način.

Između ostalog, posjetitelji su se i sami okušali u interaktivnim pokusima i radionicama na temu forenzike i otkrivanja, vizualizacije i dokumentiranja otisaka. Mogli su naučiti i kako trenutačno zamrznuti vodu, izraditi nevidljivu tintu, natjecati se u savladavanju motoričkih zadataka i upoznati se s procesom desalinizacije. Kroz interaktivne radionice smo saznali kojim lovkama možemo uloviti kukce i što krije mikro svijet cvijeta vinove loze. Učenici su učili o osnovama upravljanja brodom.

Znanstvenici su u opuštenom razgovoru uz kavu na pozornici ispričali okupljenima što ih je privuklo svijetu znanosti i pobliže objasnili ideje koje razvijaju unutar svojih projekata. Podijeljeno je tisuću zahvalnica djeci za uspješno obavljanje pokusa i sudjelovanje u kvizovima znanja, a svi su uživali u fotografiranju u okviru ''Ja istražujem''. Za one najmlađe bio je organiziran kutak na kojem su na našim ‘’Ja istražujem’’ majicama mogli nacrtati što za njih predstavlja istraživanje. U okviru aktivnosti ‘’See positive’’ imali smo i izložbu učeničkih radova iz cijele Hrvatske nastalih tijekom brojnih posjeta istraživača školama u okviru Blue-connect projekta, a sudjelovanjem u kvizovima posjetitelji su mogli osvojiti i primjerak publikacije ‘’Ocean u našim rukama: Vodič kroz oceansku pismenost’’.

Uz splitske partnere projekta Blue-connect, radionicu su održale i predstavnice Pomorske srednje škole u Splitu i bosanskohercegovačkog ogranka MCAA Western Balkans.

Učenici ribarsko-nautičkog smjera predstavili su rad eko grupe ''Zdravo more'' čiji članovi, uz pomoć dronova i podvodne opreme, organiziraju brojne akcije čišćenja podmorja i provode učeničke edukativne akcije. 

Za sedam predavanja poznatih znanstvenika na teme poput ''Održivog planiranja morskih resursa'' ili ''Istražujmo svijet eteričnih ulja Mediterana'', u Francuskoj alijansi tražilo se mjesto više.

Na Pravnom fakultetu posjetitelji su mogli sudjelovati u debati i naučiti više o pravnim pitanjima iz svakodnevnog života.

Na EU kutku, smještenom na glavnoj pozornici, predstavljeni su projekti financirani iz EU sredstava, među kojima i SEA-EU alijansa u kojem je Sveučilište u Splitu partner. Na video zidu smo imali priliku uživo se uključiti u Noć istraživača na sveučilištu u Kielu.

Posebno nas je razveselio interes brojnih turista za našom manifestacijom, koji su aktivno sudjelovali u radionicama i raspitivali se o temama vezanim uz more i mediteranske kulture.

Djeca su sudjelujući u brojnim kvizovima imala priliku osvojiti darove koje su osigurali sponzori: Tinker labs, Zajednica tehničke kulture, Udruga Innovatic, Centar znanja, City Centre One, Escape room, Cineplexx i Kino Karaman.

 

 

PULA: Fakultet prirodnih znanosti, Zagrebačka 30, Rektorat Sveučilišta 

Tijekom Europske noći istraživača predstavljeni su organizmi čija se prisutnost povezuje s klimatskim promjenama (rebraš morski orah), organizmi koji su osjetljivi na promjene bioloških čimbenika uslijed klimatskih promjena (puževi, školjkaši, koralji i slično) te termofilni rakovi - crvenopjegava rakovica, plavi rak i kosmati rak samac koji su sve prisutniji u sjevernom Jadranu uslijed globalnog zagrijavanja. Predstavljene su sljedeće radionice:

Radionica 1: Klimatske promjene: More danas i za 50 godina. Prikazane su dvije situacije - stanje mora i organizama u njemu danas te predikciju koja će se vrlo vjerojatno dogoditi za 50 godina (promjene ekoloških čimbenika, pH, temperatura i salinitet) te kako će navedeno utjecati na organizme koji izgrađuju kućice, ljušture i skelete.

Radionica 2: Priča o invazivnom rebrašu morski orah. Prikazane su žive jedinke u malom kreisel bazenu od 5 litara. Prikazano je također koliko litara morske vode ova vrsta profiltrira u 1 sat. Osim toga, prikazano je koliko jajašca jedna jedinka ove vrste proizvodi tijekom razmnožavanja.

Radionica 3: Posjetitelji s juga. U radionici je dan prikaz crvenopjegava rakovice, plavog raka i kosmatog raka samca kao primjere vrsta koje se s južnog Jadrana sele prema sjevernom Jadranu zbog zagrijavanja mora. 

Radionica 4: Plastic is not fantastic. Prikazani su razni oblici plastičnog otpada pronađeni na moru, morskoj obali, ali i u organizmima. Tijekom radionice objašnjeno je porijeklo plastičnog otpada te koji su sve mogući načini njegova unosa u more.

U okviru EU kutka predstavljene su ostale aktivnosti Sveučilišta financirane kroz programe Europske unije, a najmlađim posjetiteljima osobito je bilo zanimljivo predstavljanje 3D mikroskopa i robotske ruke koji su proizvod dva europska projekta ostvarena u suradnji sa srednjim strukovnim školama u Puli.

Sadašnji i bivši studenti preddiplomskog studija Znanost o moru su doprinijeli raznolikosti ponuđenih sadržaja.

 

RIJEKA: Preko 2100 posjetitelja velikog znanstvenog laboratorija u Exportdrvu

Riječki program ove je godine krenuo već u jutarnjim satima, takozvanom matinejom Noći istraživača, koja je Exportdrvu na Delti okupila oko 200 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u pratnji svojih nastavnika organizirano sudjelovali u aktivnostima 8 znanstvenih postaja, ali i kreirali vlastiti program. Predstavljali su svojim vršnjacima rezultate vlastitih istraživanja provedenih u okviru inovativnog programa građanskog odgoja i obrazovanja u srednjoj školi “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Sveučilište u Rijeci, Institut za društvena istraživanja Zagreb i Prva riječka hrvatska gimnazija. Iste su se prezentacije, savršeno interpretirajući slogan projekta “ja istražujem”, simultano provodile i “na daljinu”, u onim školama koje nisu mogle fizički prisustvovati događanju.

Na glavno događanje od 17 do 22 sata, umjesto lanjske kiše, na riječku Deltu slila se rijeka građana - preko 1.900 posjetitelja svih generacija. Svoj je rad tijekom ovogodišnje Noći predstavilo više od stotinu istraživača, na 19 znanstvenih postaja. U program su, u jutarnjem te poslijepodnevnom dijelu, bili uključeni: Odjel za biotehnologiju, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Medicinski fakultet, Fakultet za fiziku, Fakultet za matematiku, Pomorski fakultet, Pravni fakultet, Tehnički fakultet, Učiteljski fakultet, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta i Građevinski fakultet. Dodatno, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija predstavio je u EU kutku sveučilišni projekt INNO2MARE, a Građevinski fakultet projekt THREAD, na čijoj je postaji bio niz mladih istraživača iz inozemstva. STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci i ove je godine imao zadaću upoznati javnost o tome kako se znanost i postignuća znanosti mogu prenijeti u zajednicu i u gospodarstvo.

Posjetitelji, među kojima velik broj djece, kroz razne su se igre i aktivnosti mogli okušati u ulozi porotnika na suđenju, naučiti sve o vinskoj mušici i o matematici u svakodnevnom životu, baciti pogled u nanosvijet, naučiti nešto o kemiji boje i svjetlosti, izvlačiti DNA iz banane, upoznati čudesni svijet vode, saznati više o ADHD-u i još mnogo, mnogo toga. Najveći dio posjetitelja bila su djeca i mladi, a svi posjetitelji imali su priliku sudjelovati u raznim pokusima, isprobati tehnološke naprave te na nekoliko sati postati istraživači - što su iskoristili do zadnje minute!

 

Zadar: Poluotok postao učionica na otvorenom za velike i male

Uz 65 aktivnosti, nekoliko tisuća djece, odgojitelja, nastavnika, profesora i znanstvenika te brojne Zadrane koji su došli sa svojom djecom istražiti svijet znanosti, sinoć je u Zadru obilježena Europska noć istraživača.

Nakon prošlogodišnjeg izdanja u Providurovoj palači, ove je godine Noć istraživača izašla na zadarske trgove i ulice, u prostore Pomorskog simulatora i polupodmornice na zadarskoj rivi, ali i uselila u obnovljeni sveučilišni objekt u prostoru nekadašnje stare Tehničke škole.

Najveselije i najprometnije bilo je tri povezana otvorena prostora – Trgu pet bunara, Trgu Petra Zoranića i Poljani Šime Budinića, koji su bili pretvoreni u učionicu i laboratorij na otvorenom. Za mlade i one starije bilo je pripremljeno puno zanimljivih eksperimenata, igara, radionica, kvizova, natjecanja i brojnih drugih aktivnosti.

Učenici osnovnih i srednjih škola prikazali su zanimljiva mjerenja, kemijske pokuse, matematičke formule, alternativne izvore energije, izazove koje nose klimatske promjene, a slijedili su ih oni najmlađi iz vrtića koji su na svoj način predstavili prirodne zakone. Udruga Robotic zaintrigirala je one s interesom u robotiku, koji su mogli testirati vožnju robotskih vozila na daljinsko upravljanje, a nešto stariji mogli su razgledati bespilotne letjelice, dronove svih vrsta pa čak i mali avion kojim prostor snima i analizira sveučilišni Centar za geoprostorne tehnologije. Na njihovom štandu bila je i prezentacija rada 3D printera.

Na Poljani Šime Budinića bio je postavljen Park znanosti, u kojem su djeca kroz igru mogla sudjelovati u eksperimentima s osnovnim fizikalnim zakonima o gibanju tijela ili svojstvima zvuka, pa su tako preko Zvučnih zrcala mogli provjeriti je li moguće razgovarati šaptom na većoj udaljenosti.

Bilo je živo i u nekadašnjoj Tehničkoj školi, gdje se uz pomoć mikroskopa i druge laboratorijske opreme mogli analizirati vodu, tlo, razmatrati ekološke izazove budućnosti ili se upoznavati s bogatom baštinom zadarskih glagoljaša. Ispred same zgrade organizirana je astronomska radionica s promatranjem neba kroz teleskope, radionica o plemenitoj periski, prezentacija starih rimskih začina uz degustaciju Hipokratove ljekovite juhe, pa čak i sudjelovati u izradi velike slike u maniri Jacksona Pollocka.

U Kazalištu lutaka izvedena je predstava Mali puž, u Pomorskoj školi radionice za djecu, u Providurovoj palači projekcija dokumentarnog filma „Led u plamenu“, a veliki interes vladao je za istraživanje Zadarskim kanalom u polupodmornici, koja je zainteresirane posjetitelje ukrcavala na rivi ispred Sveučilišta. Sve je zaokruženo besplatnim posjetima gradskim muzejima, koji su podržali akciju.

- Ovom manifestacijom još jednom smo pokazali kako znanost i obrazovanje imaju veću vrijednost kad su spojeni te se njome povećava vrijednost i znanosti i obrazovanja. Ona je također pokazatelj da se može učiti u svim prostorima, u učionici ali i izvan učionice, da učiti mogu zajedno djeca i roditelji, komentirala je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

Za sve sudionike pripremljena je bogata lutrija, u kojoj se moglo sudjelovati obilaskom štandova i prikupljanjem pečata. Na kraju je u kutiju ubačeno preko 2.500 kupona, što je pokazatelj uspjeha manifestacije i potrebe za njezinim održavanjem u budućnosti.

 DUBROVNIK: Interaktivne radionice okupile sve uzraste 

I ove godine Europska Noć istraživača održana je na Sveučilištu u Dubrovniku, na adresi Ćira Carića 4.

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u 6 interaktivnih radionica.

Nastavnici i znanstvenici s četiri sveučilišne sastavnice: Odjela za primijenjenu ekologiju, Odjela za umjetnost i restauraciju, Pomorskog odjela te Laboratorija za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) pripremili su bogat i zanimljiv program edukativnih i kreativnih radionica, eksperimenata, predavanja i igara.

Dubrovački osnovnoškolci i srednjoškolci imali su, među ostalim, priliku okušati se u kreativnoj radionici „Od pjata do vrata“. Sudionici su izrađivali magnete od smjese dobivene mljevenjem ljuštura dagnji i kamenica. „Zašto su nam važni podvodni roboti i kako ih možemo koristiti za čišćenje mora?, Što se događa kad se mijenjaju životni uvjeti u moru i kako porast temperature mora i zakiseljavanje utječu na njegove stanovnike, kopno i ljude?, Kako se upravlja brodom i kako rade brodski motori?“ samo su neka od pitanja na koje su odgovore tragali istraživači sa Sveučilišta u Dubrovniku i njihovi pomagači raznih uzrasta. 

Na EU kutku predstavljena su 23 projekata financirana iz EU sredstava na kojima je Sveučilište u Dubrovniku nositelj ili partner.

Ovogodišnju Europsku noć istraživača u Dubrovniku posjetilo je više od 400 posjetitelja, a dojmovi su, kao i na prethodnoj bili odlični. Veselimo se budućim događanjima za popularizaciju znanosti kojih na Sveučilištu neće nedostajati. 

Rat s plastikom se nastavlja – nakon nestanka plastičnih slamki na red su došle šljokice. Europska komisija odlučila ih je izbaciti iz kozmetičkih proizvoda, a vrlo brzo počet će nestajati i s polica dućana, piše Danas.hr

Upravo je takav naputak stigao i u trgovinu specijaliziranu za kozmetičke proizvode u Koprivnici objašnjava voditeljica marketinga trgovine Šarlota Gnand:

-Dobili smo jučer od našeg dobavljača asortimana za nokte popis. Prilično je podugačak, čak nekoliko stranica. Radi se naime o ovakvoj vrsti proizvoda za završnu obradu u manikuri.

Uz lakove i ukrase za nokte, na meti su i drugi proizvodi. Na popisu se nalazi dekorativna kozmetika, od sjajila do sjenila za oči, u svima njima nalazi se mikro plastika. Prema nedavnoj procjeni, samo u Europskoj uniji, na godinu je se ispusti 42 tone.

-U smislu da su čestice manje od pet milimetara, ali tu govorimo o primarnoj mikro plastici koja se namjerno dodaje u proizvode i o sekundarnoj koja nastaje razgradnjom polimernih materijala, pojašnjava voditeljica Odjela za predmete opće uporabe u HZJZ-u , Ivona Vidić Štrac.

Više od četiri posto mikroplastike koja se nalazi u vodi, dolazi upravo iz kozmetičkih proizvoda.

Marina Matijević iz Inicijative Ja Bolji Građanin objašnjava da pročišćivači vode ne mogu zaustaviti tako sitne čestice plastike.

-Onda se opet događa to da kroz vodene tokove dolazi do vodenih organizama i tako sve skupa ulazi u naš hranidbeni lanac.

Ipak, neće svi proizvodi odmah nestati. Za proizvođače odgovorne za manje količine plastike, zabrana će nastupiti kasnije.

Ivona Vidić Štrac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pojašnjava da postoji prijelazni period od 12 godina.

-Do 2031. će se morati u potpunosti ukloniti ili zamijeniti. Ako se ne nađe odgovarajuća supstitucija ti će se proizvodi nakon 2031. dobiti oznaku da sadrže mikro plastiku.

Prve zabrane stupaju na snagu već za 20-ak dana. Za sve ljubitelje šljokica, utjeha bi mogla biti da su rasprodaje u trgovinama već krenule.

U petak navečer u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu pretpremijerno je prikazan dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije "Naš sveti Jeronim". Autorica filma je Antonia Hrvatin Roth, a dokumentarac je nastao na inicijativu Splitsko-dalmatinske županije, a sniman je u Splitu, Solinu, Jeruzalemu, Rimu i drugim lokacijama vezanim uz život i rad svetoga Jeronima. Župan Blaženko Boban rekao je kako je zadovoljan te je zahvalio ekipi Hrvatske radiotelevizije koja je prikazala ono što mnogi ne znaju o svetom Jeronimu.

-Kroz ovaj film mnoge stvari o svetom Jeronimu prikazane su našim građanima. Interesantno je vidjeti život jednoga čovjeka koji u sebi ima ono što gotovo svaki Dalmatinac danas ima - temperamentna narav u segmentima kada unutar sebe osjetiš da si u pravu u svojim stavovima, rekao je Boban i podsjetio kako se Jeronim u Betlehemu izborio da njegova špilja bude najbliža špilji Isusova rođenja.

Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan-Velić podsjetio je kako čovjek može prepoznati što je istinito, a što lažno.

-Čovjek može prepoznati što je pravedno, a što nije te što je lijepo, a što je. I kroz ovaj film se može ispričati istina, pravednost, dobrota i ljepota. Hvala na ovoj inicijativi i na svim inicijativama koje se trude da sveti Jeronim zaživi u našim srcima, rekao je u svom govoru generalni vikar.

Poznati splitski skladatelj Tomislav Mrduljaš skladao je glazbu za ovaj film. On je naglasio kako je sveti Jere zaštitnik svakog Dalmatinca.

-Hvala dragoj Antoniji koja me obavezala kad je rekla da je glazba jednako važna kao i slika. Kroz našu suradnju i dnevnu komunikaciju našli smo odličan jezik gdje sam dobio slobodu svoje kreacije. Osjetio sam odgovornost i kad sam krenuo, jednostavno se sve izlilo iz mene, prepričao je Mrduljaš proces stvaranja skladbi za ovaj film.

Scenaristica Antonia Hrvatin Roth prisjetila se kako je ovaj projekt dugo trajao te je zahvalila svima koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu stvaranju.

-Želim istaknuti moje kolege s Hrvatske radiotelevizije koji su strpljivo sa mnom hodali stopama svetoga Jeronika gotovo 30 dana. Svaki film je timski rad, zaključila je Hrvatin Roth, koja je zahvalila i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Polovica puta, treći dan ovogodišnjeg 6. Mediteranskog festivala knjige započela je promocijom zbirke kratkih priča mladog Omišanina Ivana Katičića Ovdje ničeg nema, koju su predstavili Patricija Horvat i Marinko Koščec.

Katičić je rekao da je njegova knjiga o "crnilu, srcu tame i pokušaju da se u teškom nađe zrnce humora". Koščec je istaknuo da je Katičić putopisac, jer pokazuje jednu verziju Mediterana kakvu nam ne bi prikazali ni u jednoj turističkoj publikaciji.

-On nas vodi u zaleđe, u krš u kojem se živi brutalno, u zakutke svake tamošnje obitelji. Istodobno ga prikazuje i surovo i nježno i s dozom ciničnog humora. Zato pojam putopisac treba shvatiti uvjetno, kaže Koščec, dodajući da su Katičićevi likovi zapravo varijacija uvijek istog tipa likova, počevši od surovog oca. Sam Katičić kaže da piše o ljudima koji ga frustriraju, poput kolega s posla koji zabadaju nos u tuđe poslove, i pokušava ih prenijeti u okruženje svojih priča.

Patricija Horvat istaknula je spoj povijesti i zemljopisa u Katičićevim pričama, i smještanje cijelog jednog malog svemira kroz jednostavne rečenice. Sam autor kaže da ga i inače privlači tama, koja je za njega ljepota, koju nalazi i u bavljenju speleologijom. Koščec je, pak, njegov stil usporedio s tehnikom carverovskih "kratkih rezova", "mudro sažimajući izričaj na najbitnije, usko se fokusirao, onako kako mu je diktiralo pisanje o uskogrudnoj sredini".

Nešto vedriji tonovi vladali su na drugoj promociji, izuzetno posjećenom predstavljanju romana Život i snoviđenja neustrašivog žohara Zaštomira, noviteta i prvog djela Borisa Dežulovića namijenjenog djeci i mladima, kojeg je publici predstavila Patricija Horvat.

-Ne volim kategoriju dječja književnost, sve su knjige namijenjene svima. Svaka je dječja knjiga za odrasle, svaka je knjiga za odrasle i za djecu. Ovo je ozbiljan ljubavno pustolovni roman, jednako namijenjen svima, rekao je na početku Dežulović, dodajući da odgovornost pisanja za djecu proizlazi iz toga što se djecu ne može prevariti.

Dežulović u svom romanu piše o žoharu koji napušta svoju nastambu i ide u život u kojem se među ostalim zaljubljuje u gusjenicu Sunčicu. Priča mu se - kako priznaje - u glavi "kiseli" godinama zbog nepravde koja se oduvijek nanosila kukcima, kojih u svjetskoj književnosti nema, osim kukca-čovjeka Franza Kafke.

-Nemojte ubijati žohare, ako vam smetaju preselite se, rekao je, dodajući da je pouka njegovog romana da na svijetu ima mjesta za svih nas.

Zaštomir je ime dobio zbog konstantnog zapitkivanja, na svaki odgovor imao je tisuću zašto, a kad prestane pitati ulazi u svijet odraslih.

-Tako je i kod ljudi, kojima u školama ubijamo želju da pitaju 'zašto'. Dok se pitamo, dijete u nama je živo. U tom smislu nisam nikad odrastao, i nadam se da nikad neću prestati pitati, kao što želim svakom djetetu da nikad ne prestanu zapitkivati. Inače se pomirimo sa svijetom kakav je danas, kaže Dežulović, dodajući da je propitivanje teži put za prolaz kroz život.

Dežulović smatra da svaka književnost treba oplemeniti ljude. Njegov roman nije stručna knjiga o kukcima, i iz nje neće naučiti kakav je doista život žohara. No, naučit će o pravdi i nepravdi, ljubavi i mržnji, odgovornosti...

-U današnjem svijetu sve je postalo banalna tema, pa i ljubav, koji je najplemenitija ljudska osobina. No, neću zbog toga odustati od ljubavi i pisanja o ljubavi, pa je i ovo prvenstveno ljubavni roman, kaže. Roman o Zaštomiru uči čitatelja i čuvanju različitosti, jer se on s prijateljima žoharima udružuje u otporu prema kupcima koje ljudi zbog ljepote vole. Istodobno, on je i posveta Cervantesovom Don Quijoteu, Kafkinom Preobražaju..., a ilustracijama ga je obogatio Damir Urban.

-To je i autobiografski, jer se u ovom društvu, državi i svijetu osjećam kao prezreni žohar. A svi smo isti kukci, samo su neki šareni, a neki žohari. Puno je lakše mrziti, teže je razumijevati druge i preuzimati odgovornost za svoje postupke, i to treba učiti djecu.

Istoga dana saznali smo što u knjizi Šalaporte o otoku Prviću donosi Marko Gregur (uz promotoricu Patriciju Horvat), koji se prvi put predstavio splitskoj književnoj publici. ZA neupućene, šalaporta je prvićki naziv za prozorske škure. Otkud Koprivničanin na Prviću?

-Važan mi je zavičaj i identitet i čuvanje stvari od propadanja. No, i Prvić doživljavam kao zavičaj, jer mi je kroz ljetovanja dio djetinjstva, i želim ga sačuvati za sebe, kaže Gregur, koji se - kaže - bezbolno prebacio na prvićki dijalekt, a da inače osim na standardnom hrvatskom piše i na kajkavskom. Jasno, kaže, imao je savjetnike, kao i u kulturološkim, pa i tehničkim pitanjima. Također, cjeloživotnim boravcima na Prviću ušao je i u način života malog mista, u kakvima radije živi nego u velikom gradu, jer mu se čini da se u njima više vodi računa o drugim ljudima.

Najposjećenija promocija dosadašnjeg tijeka Festivala ipak je bilo predstavljanje knjige Depra Aleksandra Stankovića s kojim je razgovarala Tanja Mravak. Stanković je, kako je rekla Mravak, jedan od 400 tisuća građana Hrvatske oboljelih od depresije, koji je pritom od 2009. kad mu je postavljena dijagnoza radio mnogo gledanih televizijskih emisija poput "Nedjeljom u 2", pisao zbirke poezije i kratkih priča...

-Volio bih da sam hrabra osoba, ali za ovo nije trebala velika hrabrost. Trebala bi da mi je 30 i da je preda mnom karijera, da me obitelj ne podržava. Zapravo ništa ne gubim 'izlaskom iz ormara'. Oni koji me ne vole neće me zbog ovoga zavoljeti. Jedina hrabrost je bila objašnjavanje supruzi zašto ovo radim i izlažem i obitelj. No, shvatili smo da će korist od knjige biti veća od inkomodacije koju je izazvala. A najveća korist je da će poslužiti ljudima koji imaju takve probleme da potraže pomoć, i da će senzibilizirati ljude koji ne znaju što je depresija da bi shvatili oboljele, rekao je Stanković.

Kako je rekao, pisanje je za njega neka vrsta terapije. Depresiju je opisao kao dezorijentaciju, nemogućnost smislene komunikacije, uz somatske probleme. Najgore kod depresije je što ona traje, i ne prestaje, niti se čovjek osjeća bolje.

-U tim trenucima puno su mi značila svjedočanstva ljudi koji se s depresijom nose godinama, a istodobno su funkcionalni ljudi u svojim karijerama i obiteljskim životima. Osjećao sam ih kao ruku koja me izvlači iz bunara. Nadao sam se da će i ova knjiga kod drugih izazvati isti učinak, kaže Stanković.

Tanja Mravak je, opisujući knjigu, navela da ona pokazuje sve ciklične faze Stankovićeve bolesti, uključujući i poeziju. No, kaže, "'Depra' neće čitatelja baciti u depru". Sam autor kaže da gužve, a time i promocije i javna događanja ili intervjue, ne voli, jer mu se ponekad čini da velikom prisutnošću u medijima može i trivijalizirati tako tešku temu kao što je depresija.

-Nisam skroman čovjek, ali ne osjećam se dobro kad me previše ima na ovoj temi, jer se događa tabloidizacija, kaže Stanković.

Govoreći o mogućim uzrocima ili okidačima svoje depresije, Stanković navodi različite osobne situacije, ali i traume izazvane ratom i buđenjem međunacionalne mržnje, posao u kojem 24 godine radi emisije uživo sa svim anksioznostima, naporima, da bi mu se dogodilo i da osjeća da vlastitom djetetu ne može pružiti mnogo toga što bi želio, poput očinske postporođajne depresije.

Mravak je istaknula i probleme koje okolina ima s depresivnim ljudima, jer ne znaju kako im pomoći. Stanković kaže da je njemu dijagnosticiran srednje težak slučaj depresije.

-Iz ljubavi vas mnogi žele oraspoložiti, savjeti poput izlaska u prirodu ili nalaženja hobija mogu pomoći ljudima na rubu depresije, ali ne i onima koji su već teže oboljeli, kaže, i dodaje da zna slučajeve u kojima ni obitelj oboljelih ne želi priznati čak ni postojanje depresije kao bolesti.

-U Hrvatskoj je jaka i stigma prema farmakoterapiji, a i kao bolest je i dalje neprepoznata. Ovo je bolest kojoj treba pristupiti sustavno, ići kod psihologa ili psihijatra, farmakoterapija ili kombinacija. Izlaza ima, kaže Stanković.

Tanja Mravak iznijela je i problem stigmatizacije, straha od gubitka posla, što navodi i na probleme u sustavu koji se ne bave takvom stigmom. Stanković je svjestan takvih problema, naveo je i primjere izbjegavanja prihvaćanja dijagnoze. Spomenuo je i primjer svojedobnog norveškog premijera, koji je javno priznao bolest, povukao se na tri mjeseca i potom se vratio na posao.

Stanković u knjizi daje različita imena depresiji, od Zvijeri do Gazde, a naslovom "Depra", skoro deminutivom, htio je pokazati da je prigrlio bolest kao što je ona obuzela njega. Mravak je, s druge strane, pitala koliko ga bolest etiketira.

-Najvažnije mi je što o meni misli moja obitelj i moji prijatelji, ali ne mogu razmišljati o tome što jako široki krugovi misle o meni. Kad bih primijetio da me ljudi gledaju drukčije, značilo bi da sam u depresiji, kaže Stanković, dodajući da mu najteže pada što mu se toliki ljudi javljaju s mnogo većim problemima od njegovih, a on im osim nekim praktičnim savjetom ne može pomoći.

Naravno, i treći dan bio je obilježen radionicama za djecu iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, uz one uobičajene bio je tu i kviz posvećen Harryju Potteru, radionica Gradske knjižnice Marka Marulića, Maštaonica...