Na Hvaru otkriveni tragovi tsunamija od udara asteroida!

Znanstvenici se danas slažu da je u području Yucatana, odnosno Meksičkog zaljeva prije 66 milijuna godina udario golemi asteroid. Potvrđuje to postojanje samog kratera, ali i nekoliko desetaka lokaliteta oko njega i u svijetu u kojima su pronađene dubokovodne naslage koje sadrže specifične čestice nastale u eksploziji što su se rasprostranile po cijelom planetu. Udar asteroida izazvao je katastrofalan potres koji je pokrenuo urušavanje američkih obala, a time i golemi tsunami koji je potom udario u europske i afričke obale, piše tportal.

– Posebnost hvarskog nalaza je u tome što je to prvi trag tsunamija pronađen u plitkovodnim naslagama jedne od tada brojnih tropskih karbonatnih platformi, ali i prvi nađen na području nekadašnjeg oceana Tetisa – objasnio je geolog, dr. sc. Tvrtko Korbar, voditelj istraživanja koje je objavljeno u časopisu Bulletin Američkog geološkog društva. 

– tsunami je izazvan urušavanjem rubova kontinenta na području Meksičkog zaljeva i Sjeverne Amerike. Na svom putu zasigurno je ostavio puno nereda. No njegovi tragovi u plitkovodnim naslagama vrlo su rijetki. Postoji nekoliko lokaliteta u okolini Meksičkog zaljeva za koje je dokazano da su posljedica tsunamija izazvanog udarom asteroida. Osim što su u takvoj blizini udarnog kratera očekivane, sve te naslage su dubokovodne, istaložene na dubinama između 100 i 3.000 metara. Takve naslage se lakše očuvaju jer ih odmah prekrivaju mlađe. Naš nalaz je prvi u plitkom moru, ali i prvi na tako velikoj udaljenosti od mjesta udara. Na području Jadrana i današnjih krških Dinarida u to je vrijeme, na granici krede i paleogena, postojala plitkovodna tropska platforma, gotovo identična današnjim Bahamima. Udar asteroida obilježio je kraj mezozoika, doba gmazova, odnosno početak kenozoika, doba sisavaca, a uz njega su vezane drastične promjene klime na Zemlji. Istrijebljeni su do tada najopasniji predatori dinosauri, što je pak omogućilo razvoj sisavaca, pa tako i ljudske vrste – pojasnio je Korbar.

Kako je tsunami od Meksičkog zaljeva došao do Jadrana?

Poznato je da se Afrička kontinentalna ploča zadnjih 50-ak milijuna godina približavala Europi. U tom procesu došlo je do kolizije u kojoj su uzdignuti brojni gorski lanci alpskog sustava, Alpe, Apenini, Dinaridi itd. Na mjestu današnjeg Mediterana prije 66 milijuna godina postojao je nešto širi ocean Tetis. Jadranska karbonatna platforma u to je vrijeme bila smještena unutar Tetisa. Drevni, paleo Gibraltar bio je mnogo širi nego danas, najmanje 400 km, i imao je vezu s Atlantskim oceanom pa je put za tsunami bio širom otvoren.

– Jedna od značajki ovog rada jest da upućuje na to da je Gibraltarski prolaz bio puno širi, tako da je kroz njega mogao proći transatlantski tsunami. On je do europskih i afričkih obala stigao za pet do sedam sati. U to vrijeme nije bilo Apeninskog poluotoka, a Sardinija i Korzika bile su smještene sjevernije, u području današnje Provanse. 

Paleogeografija je bila potpuno drugačija pa pretpostavljamo da je tsunami bez prepreka prošao zapadnim dijelovima Tetisa. Vjerojatno zadnja značajnija prepreka na koju je naišao bila je Jadranska karbonatna platforma, na kojoj se razbio i ostavio tragove u sedimentima – mulju i pijesku – koji su kasnije postali naslage karbonatnih stijena – rekao je naš geolog za tportal.

Naslage pronađene na Hvaru nazivaju se tsunamit, a čine ih uglavnom karbonatne breče nastale komadanjem starijih naslaga koje je potrgao tsunami na svom rušilačkom putu preko plitke zaravnjene platforme. U brečama se nalaze i mali fragmenti, odnosno komadići pretaloženi iz dubljih područja ruba platforme, koje je s dubina većih od 100 metara podigao tsunami. 

– Kada je udario u tadašnji zaljev smješten zapadno od otoka Visa, on se kanalizirao i zbog toga uzdigao do visina većih od 30 metara, a moguće i do 100 metara. Konačno je udario u karbonatne naslage pa se sediment iz dubina pomiješao s plitkovodnim. Naš tim je našao velike fragmente, veće od pola metra, pomiješane s dubokovodnim materijalima, odnosno muljem. To je pokazalo da je tsunami bio vrlo moćan, a budući da je njegova starost procijenjena na oko 66 milijuna godina, zaključili smo da je povezan s udarom asteroida u području Yucatana – pojasnio je Korbar.

tsunami je nastao u moćnom potresu

tsunami nije bio izravna posljedica udara asteroida, već katastrofalnog potresa koji je bio jačine između 10 i 11 po Richteru. Za usporedbu, najsnažniji nedavni tsunami u Japanu 2011. izazvao je potres jačine oko devet. Dakle, potres iz vremena dinosaura bio je čak dva reda veličine jači od japanskog. Oznake za jačine potresa ne rastu usporedno s brojkama – npr. potres jakosti 4,0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta veću amplitudu i 1.000 puta veću energiju od potresa koji iznosi 2,0 stupnja. Drevni potres snage 11 uzrokovao je urušavanje između 50 i 150 tisuća kubičnih kilometara materijala s rubova američkog kontinenta u duboki Atlantski ocean. To urušavanje pokrenulo je tsunami koji je došao čak do područja današnjeg Hvara.

Koliki su bili razmjeri ovog urušavanja, dobro ilustrira činjenica da je kolaps vulkanskog otoka La Palma u Kanarskom otočju (blizu sjeverne Afrike) prije 500-tinjak tisuća godina izazvao tsunami duž obala sjeverne Amerike visine 30-ak metara. Tada je urušeno ‘samo’ 500-tinjak kubičnih kilometara materijala, javlja tportal.

Tragovi na Hvaru, vjeruje Korbar, mogli bi se pretvoriti u turističku atrakciju. No neupućeni prolaznici takve detalje teško mogu zapaziti, pa bi bilo korisno urediti lokalitet u lijepoj uvali Majerovica i napraviti informativnu ploču kako bi turisti znali što gledaju.

U ovom istraživanju sudjelovalo je više naših znanstvenika, među kojima Vlasta Premec Fućek i Ladislav Fuček, stručnjaci za planktonske mikrofosile, na temelju kojih je određena starost naslaga. Jedan od autora bio je i talijanski znanstvenik Alessandro Montanari, podrijetlom s Hvara, jedan od ključnih istraživača koji su otkrili sam udar asteroida u području Yucatana.