Tematska sjednica Gradskog vijeća: Đogaš predložio osnivanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Puljak ga podržao

Piše:

TOČKA 3 – Centar za autizam

Tomislav Prljević sumirao je 3 točke zaključka za koje se traži  izglasavanje:

1.    Traži se suglasnost o izmjenama i dopunama statuta centra za autizam i proširanje djelatnosti na socijalne usluge
2.    Predlaže se gradonačelniku proširenje radne skupine  stručnjacima iz zdravstvene i  edukacijske domene
3.    Pokretanje edukacijsko-rehabilitacijskoga studijskoga programa pri Sveučilištu u Splitu

Uslijedila je pauza od 20 minuta. Željko Domazet (Centar), predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita otkrio je da će se tematska sjednica o Small Mall-u vjerojatno održati 15. ili 16. lipnja. No, to još nije točno definirano, svi vijećnici će uskoro dobiti pozive.

Jakša Balov (HDZ) predložio je da se prihvati zaključak Gordane Rabotin iz Udruge za autizam i da gradsko vijeće prihvati obvezu da se promijeni statut i da se obuhvate korisnici do 21 godine o kojima bi grad preuzeo skrb. 

Za okvirne vremenske rokove gradonačelnik je Puljak rekao kako će pokušati vidjeti postoji li adekvatan prostor. 

– Spremni smo i mi i županija uložiti u prostor, ali ga je ključno pronaći.

Gradonačelnik Puljak kazao je kako je teško pronaći adekvatno zemljište u gradu Splitu jer su opterećena povratima. 

– Nedostatak kadrova je vidljivi problem kod nas. Moramo raditi zajedno kako bi riješili ovaj problem, kazao je gradonačelnik Ivica Puljak, a Zoran Đogaš (HDZ) je pozvao da ovo bude jedan zaključak da se ovaj problem što je moguće prije riješi.

Zoran Đogaš (HDZ): 

– Bez gradske, državne i županijske vlasti očito ništa ne možemo napraviti. Nije ovo problem kojeg možemo brzo riješiti, ali stvaran je problem. Osim toga, mi nemamo viziju, a ni pravi koncept za Centar. Bila bi dobra suradnja sa susjednim gradovima, oni bi možda mogli pobuditi neka prostorna rješenja. 

– Potrebna nam je specifična edukacija, mi još uvijek u Splitu nemamo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, to je najtraženiji fakultet u Hrvatskoj. Znači, uvijek nam nedostaje kadrova. 

HDZ-ov Domagoj Bajić

– Problem autizma je velik. Cilj je daleko, a put pun izazova. Potrebna je sinergija između grada, županije i države. 

Obratio se Tomislav Prljević (HDZ):

– Bio sam na jednom sastanku s roditeljima. Puno je problema i nije ih lako riješiti. Mi kao grad imamo ljudsku i moralnu obavezu suočiti se s ovakvim situacijama. Roditelji gube strpljenje, a problemi su ogromni. Potrebno je tražiti alternativne lokacije. 

U ime Udruge Autizam 365, obratila se Aliče Runjić:

-Prije dva tjedna smo uputili dopis pravobraniteljici za osobe s invaliditetom budući da se upis naše djece u PSP vršio mimo zakona i statuta Centra za autizam. Kriteriji za upis nisu bili javno objavljeni, a iz upitnika kojeg smo dobili dalo se zaključiti da najveći broj bodova nosi zaposlenje roditelja, a ne procjena djetetovih potreba.

– Regionalnim centrom i djeci školske dobi osigurale bi se usluge cjelodnevnog i cjelogodišnjeg boravka, a za provedbu je opet potrebna izmjena statuta. Definitivno treba voditi računa da je sve veći broj djece iz spektra autizma, da trebaju cjeloživotnu skrb te da se kapaciteti brzo pune, nažalost samo smrću polaznika se oslobađa mjesto za nove polaznike.

Ravnateljica Centra za autizam, Alemka Đivoje kazala je kako korisnike centra iznad 21 godinu treba staviti pod sustav socijalne skrbi (reguliranje statusa odraslih štićenik). Osnovana je  i radna skupina koja se bavi rješavanjem problema Centra za autizam, a ključna stvar je prostor. 

Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Mario Negotić obratio se vijećnicima:

– Centar zbrinjava 95 štićenika, a od toga ih je 65 do 21. godine života. Njih 33 ima prebivalište na području Splita dok ostali dolaze iz drugih gradova i općina. Posebno je problem učenika koji po sili zakona gube pravo na zakonski status učenika. Ne radi se samo o problemu Grada Splita već i Splitsko-dalmatinske županije te Hrvatske i njena četiri ministarstva koji bi trebali sudjelovati u rješavanju problema. 

TOČKA 2 – Najam gradskih stanova 

Đerek se nadovezala:

– Kontrole nisu bile. Svi koji rade na kontrolama po cijele dane su na terenu. Kada se ne kontrolira ljudi misle da mogu raditi što hoće. Sve će se strogo sankcionirati. Udruge će se kontrolirati ubuduće. 

Kazala je kako nije problem pravilnika već o načinu na koji se primijenjivao. Problem je bila realizacija i postupanje po pravilniku 

Martin Pauk nadovezao se na cijenu najma stanova. 

– Tjedan dana nakon potpisivanja ugovora ti stanovi pretvoreni su u lukusuzne apartmane za najam. Je li u protekloj vlasti bilo provjera prostora udruga jesu li prenamijenjene u apartmane? Mogu li se očekivati inspekcije? 

Maja Đerek započela je:

– 13 godina nijedan stan za socijalne potrebe nije dodijeljen. Naglasak je na praksi da se to nije odradilo. Za sada je 70 ljudi na listi koje se nema gdje smjestiti. 

TOČKA 1 -Vukovarska 81

U ime stanara zahvalila se Jelena Šimić te naglasila da svi stanari žive u Vukovarskoj 81 od 80-ih i 90-ih godina. 

Nakon pauze, završilo se s točkom jedan, a zaključak je sljedeći:

Cijena najma ostaje ista, a potrebno je provjeriti uvjete za anex ugovora kako bi se sklopili na neodređeno vrijeme. Zadužuje se Upravni odjela za gradsku imovinu po pitanju izmjene struje da se prijeđe s industrijske na osobnu. 

Zaključak će biti napravljen do kraja šestog mjeseca kako bi stanari mogli pristupiti potpisivanju ugovora do 1.7. 

Svi gradski vijećnici glasali su jednoglasno za prihvaćanje prijedloga. 

Nadovezala se Maja Đerek.

– Ne postoji nešto što se zove doživotni ugovor. Riječ je o ugovoru na neodređeno kako bi se mogli provjeriti uvjeti i trenutno stanje. u tome se nalazi odgovor. 

Predsjednik Gradskog vijeća Željko Domazet .

– Ulaže se milijun kuna na nešto što liči na potleušicu, a ne na hotel. 

Mostov Josip Marković, rekao je da je elementarna činjenica kada se Vukovarska 81 gradila da ni tada nije bila stambena jedinica već privremeni smještaj za radnike dok tu rade nešto kao splitski dom. Istaknuo je kako stanari Vukovarske 81 nisu socijalna kategorija. Dodao je da je jedino bitno – može li se definirati da stanari i nakon 2032. godine ostanu na istoj adresi do kraja života. 

– Ako postoji iznimke među njima neka im se individualno prisutpi. 

Lidija Bekavac, iz HGS-a komentirala je kako to nije hotel već radničke spavaonice. 

– Zgrada je izgrađena 1968. godine daleko prije zadnjeg GUP-a. Napravljen je propust kada je cijena najamnine podignuta. 

Martin Pauk, 
vijećnik Domovinskog pokreta kazao je kako situacija nije ugodna ni za raspravu ni za stanare jer nitko ne živi tamo gdje želi već tamo gdje mora. Pružio je podršku stanarima te je predložio sjednicu na kojoj će se raspravljati o gradnji novih sadržaja, a možda i riješiti pitanje soba za studente, umirovljenike. Stanare je potrebno zbrinuti u adekvatne stanove i krenuti sa stvaranjem novog objekta.

Dodao je i problem cijena struje koja se naplaćuje kao industrijska.

– Iz HEP-a su dali pozitivan odgovor kako je potreban dokaz o prebivalištu, a grad trrba dostaviti da se na adresi ne obavlja gospodarska djelatnost već da se struja korisiti za potrošačku naplatu. Nakon toga cijena bi s 90 eura trebala pasti na 20 eura. 

Domagoj Bajić, iz redova HDZ-a kazao je kako je potrebno osigurati dostojanstven život onima koji žive u Vukovarskoj 81, a za sve ostalo trebalo bi sačekati jer je njihov životni prostor ispod egzistencijalnog minimuma.

Maja Đerek, dodala je kako nitko od navedenih korisnika još nije prošao provjeru o davanju stanova u najam rezvijom te kako pojedini korisnici koriste veći broj soba, a imaju i druge nekretnine. Kazala je kako nije isto postupanje kao sa drugim korisnicima stanova grada Splita. 

Danas se u splitskoj Gradskoj upravi Banovini održava tematska sjednica na temu socijalnih potreba u Splitu.

Podsjetimo, oporbeni vijećnici ranije su inicirali ovu sjednicu, a održava se nakon što prvo zasjedanje ‘nije prošlo’ jer gradska vlast osigurala materijalne za raspravu.

Tijekom rasprave o prvoj točki dnevnog reda, na sve se referirala Maja Đerek, pročelnica za gradsku imovinu u Gradu Splitu.

– Sklopljeno je 46 ugovora, 125 korisnika, tri stanara nisu ispunila uvjete, a tri su korisnika odustala. Sklopljeni su ugovori na deset godina, naglasila je Đerek te je kazala da je trošak pričuve iznosi 854,39 eura koji se podmiruje iz proračuna. 

Jelena Šimić, predstavnica stanara se obratila vijećnicima i iznijela kronologiju stanja, napominjući da su je radnici izgradili samodoprinosom.

– Nakon 50 godina života u ovoj zgradi ispada mi nismo dostojni živjeti u njoj, prebačena je s države na Grad i rečeno nam je da se naš status neće promijeniti. Potpisali smo u dobroj vjeri ugovor s Gradom jer nam se i prijetilo, otkrila je te je nastavila:

– Sada se osjećamo tužni i prevareni jer nas naš Grad želi istjerati, nas vrijedne škverske radnike. Neugodno smo iznenađeni prijedlogom da se povisi najam 100 posto, jasno je kazala.