Sve više mladih konzumira alkohol: “Piće je dostupna droga, ali to nitko ne doživljava”

Rijetko kada su Hrvati po nečemu u samom europskom vrhu, ali eto dogodi se i to s vremena na vrijeme. Nažalost, nije riječ o nečemu lijepome, niti o nečemu što je novina, no svakako je zabrinjavajuće i postoji potreba upozoriti javnost na trend među mladima koji je u stalnom porastu.  

Hrvatski su adolescenti po binge drinkingu na visokome trećem mjestu. Rezultat je to ESPAD- ovog istraživanja iz 2011. godine. Ako niste upućeni, riječ je onačin pijenja gdje se nastoji u što kraćem roku opiti, na brzinu se popije što više pića se može ne bi li se što brže postigao efekt euforije i opijenosti. Ono što zabrinjava jest činjenica da zainteresiranost mladih za alkohol ne jenjava, taj je problem stalno prisutan, a ne pridaje mu se prevelika pažnja.

ESPAD je kratica za Europski projekt školskih anketa o alkoholu i drogama. Istraživanje se radi u više od 40 zemalja, a usmjereno je na uporabu i zlouporabu psihoaktivnih tvari, kao što su alkohol i droge među 15- godišnjacima i 16- godišnjacima. Projekt su pokrenuli švedsko vijeće za alkohol i druge ovisnosti te Pompidou grupa Vijeća Europe.

Prvo takvo istraživanje napravljeno je 1995. godine, provode se svake četiri godine, a iduće se očekuje ove godine, no njegovi rezultati će biti objavljeni tek 2016. godine. 1995. godine Hrvatska je bila u nekakvom prosjeku, no prema posljednjem istraživanju- mi smo iznad prosjeka po tome.

Prema tom istraživanju čak 85 posto hrvatskih učenika izjasnilo se da je pilo alkohol (87 posto dječaka i 84 posto djevojčica), a “u posljednjih 30 dana” njih 66 posto (71 posto dječaka i 61 posto djevojčica). 24 posto dječaka priznalo je da se u posljednjih mjesec dana opilo, a kod djevojčica je taj udio iznosio 17 posto djevojčica. Binge drinking je priznalo 59 posto dječaka i 48 posto djevojčica.

“Bolje da pije, nego da se drogira”

– Trend je to rizično opijanje mladih. Klinci od 15- 16 godina popiju bocu votke kao ništa. Alkohol je postao dostupan svima, a među mladima je posebno aktualan binge drinking. Na taj način se žele dobiti efekti što prije, to je postalo gotovo kao natjecanje. To je jako rizično i pogubno za zdravlje – kazala nam je na tu temu Sanja Kuvačić, predsjednica Županijske zajednice klubova liječenih alkoholičara Split.

Niti roditelji niti sama djeca ne vide problem u opijanju vikendom. Roditelji često kažu “bolje da pije nego da se drogira”. Upravo to i jest prepoznato kao najveći problem.

– Piće je dostupna droga ali to nitko ne doživljava. Ide se u bagateliziranje priče. Nekada su u klubove liječenih alkoholičara dolazili ljudi od 50 do 60 godina koji su propali od pića, no u posljednje vrijeme se događa da nam dolaze ljudi od 30-ak godina. Djeca s eksperimentiranjem počinju u višim razredima osnovne škole, krenu s isprobavanjem duhana i alkohola. Alkohol je danas postao dosupan svakome, mladima se nudi već u kući. Ono što zabrinjava jest da im se ponudi gutljaj- dva piva da probaju nakon ručka. To je za mlade najpogubnije. Odgođeno prvo pijenje je najveća garancija da ta djeca u budućnosti neće postati alkoholičari. Ljudi misle da nema nikakve štete da daju djeci da probaju alkohol, no dogodi se to da kad krenu piti rano, već do srednje škole organizam traži sve više i više – dodaje Kuvačić.

“Teško žive, pa nalaze izlaz”

Uzrok zašto se netko redovito opija nekada može biti genetika, nekada loši uvjeti u obitelji. Ako dijete ima u obitelji alkoholičara, može se dogoditi da i ono u budućnosti postane alkoholičar, no često se dogodi i da dijete prema alkoholu razvije odbojnost. Ono što je činjenica jest da sve više mladih iz najnormalnijih obitelji  piju. Isto tako ima i djece koja teško žive pa u tome nađu “izlaz”. Sve ovisi o osobnosti samoga djeteta. Zato je jako bitan dobar odnos s obiteljima. Ukoliko su roditelji emocionalno hladni, prezaposleni, u vlastitim ambicijama, ta djeca mogu imati nisko samopouzdanje pa potvrdu traže kod svojih vršnjaka, najčešće kroz alkohol. 

Osim što im je alkohol kući na dohvat ruke, mladi ga mogu kupiti i u trgovinama, bez ikakvih problema. Iako bi trgovcima trebali pokazati osobne karte prilikom kupovine alkoholnih pića, vrlo često se dogodi da ih to nitko niti ne traži.

Rizik opijanja vikendom

– Alkoholu se jednostavno ne pridaje previše pozornosti. Bilo što da se pojavi stavlja se na n-tu potenciju, ali alkohol nikada. U nekim zemljama proizvođač pića je dužan uplaćivati dio novca za potrebe liječenja od ovisnosti. Kod nas to nije slučaj. Ne postoji preventivni program, a mlade se u gradu Splitu nema gdje poslati na liječenje – mišljenje je Sanje Kuvačić.

Klubovi liječenih alkoholičara nisu mjesto gdje se mladi mogu javiti, no oni se najčešće niti ne javljaju na vlastitu inicijativu. Mjesto gdje se mogu obratiti za pomoć, jest Hrvatski crveni križ.

– Mladi nam se javljaju, no ne u zadovoljavajućem broju. Ako se uzmu u obzir ti podaci istraživanja i da je alkoholizam mladih u porastu, brojka bi ipak trebala biti veća. Najčešće mladi dođu do nas preko Centra za socijalnu skrb. Mislim da opća populacija nije upoznata s rizikom koje nosi opijanje vikendom, to vrlo lako može preći u ovisnost o alkoholu. Mladost je pod pojačanim rizikom, to su tijela koja su u razvoju, brzo se oštećuju, a posljedice po zdravlje mlade osobe mogu biti jako ozbiljne- kazala nam je Silvana Nikolić Perasović iz Hrvatskog crvenog križa.

Crveni križ u suradnji sa školama s područja Splita redovito ima akcije upoznavanja roditelja i djece s ovim problemom, a svoje akcije provodi i MUP.