Slavimo Tijelovo: Diljem zemlje mise i procesije

Blagdan Tijelova katolički vjernici obilježavaju devetog četvrtka, odnosno 60.dan nakon Uskrsa. Za Katoličku crkvu svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak na posljednjoj večeri. U središtu euharistijskog slavlja su kruh i vino koji izgovaranjem Kristovih riječi i zazivom Duha Svetoga postaju Kristovo tijelo i krv. 

Pojavljuje se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. 

Augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog Mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. 

Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju tog blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. 1264. objavljuje bulu kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu, no brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširuje blagdan Tijelova na cijelu Rimokatoličku crkvu.

 Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije i misterija pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Slavi se u četvrtak poslije Blagdana Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 26. svibnja.
Tijelovo je u Hrvatskoj neradni dan, a u župama i svetištima se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama, prenosi HRT.