Jadranska magistrala ”stvorena” za dokazivanja

Statistika
zna biti varljiva kategorija, no statistika je za prometnu policiju
jedan od značajnijih alata kojima se desetljećima služe u svom
poslu, pokušavajući otkriti i smanjiti broj nesreća. Neki
pokazatelji se ponavljaju godinama pa takvi podaci mogu prilično
sigurno upozoriti na određeni problem u prometu. Recimo, gotovo je
standard kako do 30-ak posto nesreća dolazi zbog nepropisne ili
neprilagođene brzine, a svake godine je uzrok gotovo deset posto
nesreća – nepoštivanje prednosti prolaska.

Pomalo
suhoparne brojke (iza kojih se kriju ljudske sudbine i tragedije)
komentirao je za nas Siniša Mihanović, voditelj Službe za
sigurnost cestovnog prometa u Sektoru policije splitske PU. Izrekao
je i neočekivano zanimljivu konstataciju, reklo bi se “out of
the box”, pogotovo imajući u vidu sustav u kojem radi.

– Ne
budimo licemjerni, s obzirom na prometnu signalizaciju, veliki broj
vozača je u prekoračenju brzine, posebno na otvorenim cestama. Ali
ne govorimo o tome, o vožnji brzinom od 60 km/h ili tek nešto bržom
gdje je ograničenje 50 km/h, govorimo o bahatoj vožnji i
nedozvoljenim brzinama, dosta višim od ograničenja… Policija sama
ne može spriječiti prometne nesreće i pogibije na cesti, dok god
svatko ne preuzme odgovornost za svoje postupke. Dosta je bilo stava
“netko drugi će misliti za mene”, svaki vozač treba
razmisliti o sebi i svojoj obitelji prvenstveno, a onda i o drugima.
Često nam nedostaje ljudske i vozačke tolerancije u cestovnom
prometu. Uzroci nesreća mogu biti različiti, ali da brzine vozila
nisu značajno više od ograničenja, do sudara, naleta ili ne bi
došlo, ili bi posljedice bile puno blaže.

”Alkohol sam po sebi pospješuje počinjenje drugih nepropisnih radnji u prometu”

Mudro
zbori načelnik Mihanović. Iako na popisu uzroka nesreća nema na
primjer “stanja prometnice” (a često su neočekivane
udarne rupe, kolotrazi ili ulje, pogotovo za motocikliste, opasne
“zamke”), nismo puno protestirali – jer, da je brzina u
granicama normalne (možda je bolji termin od “neprilagođene”
koja pokriva puno toga), što sugerira naš sugovornik, posljedice bi
bile znatno blaže.

I
nastavak razgovora nudi neke, uvjetno rečeno, bizarnosti.

–
Alkohol je evidentiran kod 351 sudionika prometnih nesreća u 2015.
godini, ali alkohol sam po sebi pospješuje počinjenje drugih
nepropisnih radnji u prometu, kao što su nepropisna ili
neprilagođena brzina, pretjecanje, obilaženje, oduzimanje prednosti
prolaska i drugih nepropisnih radnji. što dovodi do prometnih
nesreća s teškim posljedicama. Podnosimo odgovarajuće prijave zbog
vožnje u alkoholiziranom stanju, no koliko se prometnih nesreća
moglo izbjeći da su reakcije vozača bile kvalitetnije, a nisu zbog
pijanstva, taj podatak nažalost nije moguće imati… kaže
Mihanović, a pitamo ga o seriji nesreća motociklista s fatalnim
ishodima.

Protekla
godina je naime posebno tragična za vozače motocikala na području
naše županije. Od ukupno 34 poginula, čak ih je 16 bilo na dva
kotača… Pokušali smo doznati zašto je toliko motociklista
nastradalo 2015. godine, a zanimale su nas i “crne točke”,
jesu li u policiji registrirali posebno opasne dionice prometnica.

–
Prošle godine smo imali katastrofično nezapamćen broj nastradalih
motociklista. Bilježimo i neke paradokse. Za početak, naši podaci
koincidiraju s onima koje su dobili s Prometnog fakulteta u Zagrebu
tijekom provedenih istraživanja na razini RH, dakle da čak 98 posto
motociklista nosi zaštitnu kacigu, a i ostalu opremu. Potom, smrtno
nastradali motociklisti su u većini slučajeva bili odrasli,
formirani ljudi. Lijepo vrijeme? Da, vjerojatno je i taj produženi
period “pridonio” većem broju motociklista na cestama pa
stoga i njihovom stradavanju, ali to nije jedini razlog – teško
je, nemoguće naći jednoznačni uzrok brojnim pogibijama
motociklista… Nemamo kritičnih točaka u smislu mikrolokacije, ali
cijelu DC8 (Jadranska magistrala) od Stobreča do Makarske držimo
posebno opasnom. Ukupno je 2015. godine na toj dionici smrtno
nastradalo čak 12 osoba, od toga šest motociklista! Prometnica je
opterećena vozilima, ima “mali milijun” ulaza i izlaza,
prolazi pored kućnih pragova. Što je najgore, čini se da je upravo
zbog takvih svojstava posebno interesantna za nekakva dokazivanja,
izazovna je svim vozačima…

Loša ekonomska situacija i nedovoljno održavanje prosječno starog “voznog parka” ne ide u prilog poboljšanju statistike prometnih nesreća

Zanimalo
nas je i kakve su naše “crne” statistike u usporedbi s
europskim. Posebno, imajući u vidu to da je posljednjih šest godina
broj nesreća pa i poginulih znatno manji u odnosu na prije desetak i
više godina. Najniži broj smrtnih slučajeva zabilježen je 2012.
godine (25 poginulih), iduće su nastradale 33 osobe, a 2014. godine
je u pitanju bilo 27 osoba.

–
Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH cilj je do
2020. godine smanjiti broj poginulih za 50 posto, a kao referentna
godina se uzima 2010. Tako je na nivou Hrvatske cilj smanjiti broj
smrtno nastradalih s 426 na 213 u idućih pet godina.

Dodao
je još nekoliko zanimljivih opservacija glavni zaduženi za
sigurnost na cestama u splitskoj policiji. Daleko je od zanemarivog
činjenica da kroz našu županiju prođe, godišnje, više od dva
milijuna turista i nekoliko stotina tisuća motornih vozila (nota
bene, u prošloj godini je u prometnim nesrećama poginulo četvero
stranih državljana na području PU splitsko-dalmatinske), dok je za
statistiku bitno znati i da se bilježi manji broj nesreća (onih
lakših) i zbog mogućnosti popunjavanja europskog izvješća o
nezgodi vozača, bez poziva policiji.

–
Prosječna starost vozila u RH je oko 13 godina. Uz jednu prilično
dobru razinu stanja prometnica, iako uvijek može bolje, loša
ekonomska situacija i nedovoljno održavanje prosječno starog
“voznog parka”, s lošijim gumama, ovjesu i amortizerima,
također ne ide u prilog poboljšanju statistike prometnih nesreća.
Policija ukratko ne može sama ostvariti zacrtane ciljeve koji se
tiču sigurnosti cestovnog prometa, uvijek to mora biti u
koordinaciji s drugim službama, tijelima, ustanovama, te uz svijest
vozača o odgovornosti koju imaju kada sjedaju za upravljač. –
dovršio je za kraj Siniša Mihanović.