Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG), koja je već ranije najavljivala poduzimanje pravnih koraka u osporavanju natječaja, podnijela je dvije žalbe od kojih je jednu odbacilo Državno povjerenstvo za javnu nabavu, a o drugoj će se očitovati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. 

Raspisivanje natječaja, koji je otvoren u veljači, a zaključen sredinom travnja, pokrenulo je lavinu prijepora vezano za favoriziranje arhitektonske struke u odnosu na građevinsku, no te su primjedbe odbačene. Još se čeka očitovanje mjerodavnog tijela o drugoj žalbi koja, po Bilićevim riječima, ne bi trebala utjecati na provedeni natječaj, nakon čega će se otvoriti postupak javne nabave za izvođača radova.

- Na natječaj koji je raspisao Grad Trogir, a provodi ga Društvo arhitekata Split, pristigla je 21 prijava što je zaista veliki odaziv.  

Nadamo se da će provoditelj natječaja dati svoj sud o pristiglim radovima u roku mjesec dana, a Grad Trogir će u najkraćem roku raspisati postupak javne nabave za izvođača radova. Naša cilj je da most bude završen i spreman za iduću turističku sezonu , rekao je trogirski gradonačelnik. 

Drveni most preko Foše, koji spaja kopneni dio Trogira sa zapadnim dijelom povijesne gradske jezgre, zatvoren je prije godinu pol zbog velikih oštećenja na dotrajaloj drvenoj konstrukciji koja je ugrožavala sigurnost pješaka i plovila. Otvoren je 2006.godine u nazočnosti tadašnjeg državnog vrha, a nedugo nakon toga specijalizirani švicarski časopis za mostove i graditeljstvo IABSE uvrstio ga je među deset najljepših drvenih mostova u svijetu. Kako su godine prolazile, a ulaganja u njegovo održavanje presahnula, most je počeo propadati i ugrožavati sigurnost Trogirana i njihovih gostiju. Od najljepšeg mosta na svijetu i turističke atrakcije prometnuo se u najveće arhitektonsko ruglo, a zbog narušene stabilnosti i nosivosti postao je i ozbiljna prijetnja te je zatvoren potkraj 2020. 

Ako sve bude onako kako bi trebalo biti, čemu se nadaju svi, a posebno stanovnici stare gradske jezgre, uski kanal Foše premostit će se do početka iduće turističke sezone. 

Vijeće Europske unije u srijedu je usvojilo nacrt i poslalo ga u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Roberti Metsoli o punoj primjeni šengenske stečevine u Republici Hrvatskoj. Prema tom prijedlogu od 1. siječnja 2023. godine ukinut će se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora. Za zračne luke će to vrijediti od 26. ožujka 2023. godine, jer za to postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama je potrebno promijeniti „izlaz“ za zrakoplove koji dolaze iz Hrvatske i odlaze iz nje. To se uvijek radi kad se pomiče sat, dakle, posljednje nedjelje u ožujku.

Ne dogodi li se nešto nepredviđeno, Hrvatska će u desetoj godini od ulaska u EU postati članica šengenskog prostora i eurozone, što je jezgra cijele Unije.

Prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu i Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srca) potpisali su u srijedu Ugovor o upravljanju i korištenju Podatkovnog centra HR-ZOO.

- Podatkovni centar HR-ZOO ST sastavni je dio nacionalne mreže podatkovnih centara,  ključnog elementa nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koja je nužna za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Republike Hrvatske. Završetkom radova na uređenju i opremanju podatkovnog centra dobiven je suvremeni podatkovni centar koji dugoročno osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za smještaj naprednih računalnih i spremišnih resursa, a zahvaljujući mrežnoj povezanosti s ostalim podatkovnim centrima HR-ZOO-a u Zagrebu, Rijeci i Osijeku kapacitetima od 100 Gbit/s dugoročno smo osigurali kapacitete za potrebe nacionalne e-infrastrukture. Time ćemo korisnicima omogućiti brži i sigurniji pristup uslugama iz oblaka HR-ZOO te povezati nacionalnu infrastrukturu s infrastrukturama u Europi i svijetu - istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca i voditelj projekta HR-ZOO.

Podatkovni centar HR-ZOO ST koji se nalazi u suterenu zgrade Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu ima bruto površinu od 379 m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojene snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kW, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 100kW.

 - Sveučilište u Splitu niz godina uspješno surađuje sa Srcem, a suradnja na projektu Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) je od strateške važnosti za Sveučilište i njegove sastavnice. Puštanjem u rad podatkovnog centra u Splitu koji ima dvojnu ulogu, nacionalnu i sveučilišnu, stvoreni su preduvjeti za smanjenje troškova sveučilišne IKT infrastrukture te neophodni prostorni uvjeti za digitalnu tranziciju Sveučilišta - dodao je rektor prof. dr. sc. Dragan Ljutić istaknuvši kako je  Podatkovni centar HR-ZOO u Splitu jedan je od pet podatkovnih centara HR-ZOO-a koji će uz mrežnu povezanost, vrhunske računalne i spremišne resurse te znanstvene alate predstavljati temeljni element nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO, što će zasigurno doprinijeti cjelokupnom razvoju obrazovnog sustava RH.

Podatkovni centar opremljen je brojnim kompleksnim tehničkim sustavima koji osiguravaju sigurno čuvanje podataka i njihovu dostupnost korisnicima u bilo kojem trenutku 24 sata dnevno 365 dana u godini. Spojen je na centralni sustav za nadzor infrastrukture koji u realnom vremenu prati temperaturu, vlagu, iskorištenost električne energije i druge parametre. Svi tehnički sustavi su izvedeni u redundanciji čime se osigurava njihova neprekinutost rada, a time i neprekinutost usluga iz kataloga HR-ZOO krajnjim korisnicima.

- Radovi na uređenju podatkovnog centra HR-ZOO ST uspješno su dovršeni iako su bili kompleksni i odvijali se u izazovno vrijeme krize opskrbnih lanaca i pandemije bolesti COVID-19. Ovom prilikom želim zahvaliti našim domaćinima, zaposlenicima i studentima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu na strpljenju i razumijevanju za sve aktivnosti koje su se odvijale tijekom ovih radova, kao i svim sudionicima koji su svojim profesionalnim odnosom, radom i angažmanom doprinijeli njihovom uspješnom okončanju - zaključio je Ivan Marić.

Projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) strateški je projekt u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u kojemu, pored Srca, sudjeluju sljedeće partnerske ustanove: CARNET, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu.

Projekt HR-ZOO podržalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznajući ga kao strateški projekt čiji će rezultati omogućiti razvoj sustava znanosti i obrazovanja.

Ukupna vrijednost projekta HR-ZOO iznosi gotovo 200 milijuna kuna, a projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 85 posto, dok je preostalih 15 posto osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.

Jake snage HDZ-a ukazale su se ispred Pirje kako bi dale podršku Zoranu Đogašu, svom nestranačkom kandidatu za gradonačelnika Splita. Prije svega valja naglasiti dolazak Gordana Jandrokovića, predsjednika Sabora. On je prvi stao pred mikrofone.

- Veliko mi je zadovoljstvo biti u Splitu i izraziti čvrstu potporu Zoranu Đogašu. Došao sam ovdje poslati jasnu poruku, on je izvrstan kandidat, iza njega stoji cijela stranačka organizacija HDZ-a. Bilo je dosta priča da ne stojimo iza njega, ali to nije točno i vidjet ćete do 10. srpnja kako će to izgledati. Vjerujem da će Splićani prepoznati manipulativnu kampanju Puljka u kojoj kontinuirano pokušava stvoriti dojam da je HDZ izazvao ove izbore. Grad Split je postao talac njihovih nesređenih odnosa i političke konfuzije. Optužuju druge za ono što je njihova odgovornost.

Bez obzira što je Puljak stekao veliku prednost u prvom krugu, Jandroković je uvjeren da to ništa ne znači.

- To je bilo prvo poluvrijeme, sada će se voditi bitka jedan na jedan. Župan Boban nam je ispričao da je na boćanju gubio 1:14, pa dobio 16:14. Nećemo se predati do kraja. Đogašu treba vremena da ga građani prepoznaju. U ovome trenutku je sporedno pitanje hoće li se Đogaš učlaniti u HDZ.

- Puljak je godinu dana neuspješno upravljao gradom, svega je tu bilo, a kulminiralo je nesretnom Internet prepiskom. Oni se služe retoričkim vratolomijama i za sve optužuju HDZ. Mi nismo puno godina vladali Splitom, probleme u Splitu izazvao je Puljak sa svojim suradnicima. Tamo gdje smo na vlasti, kao u Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, sve je dobro. Ne bu im prošla taktika da demotiviraju građane Splita – poručio je Jandroković.

Đogaš je najprije nahvalio Vladu RH:

- Veliki je podstrek za nas što nas podržava cijela Vlada RH. Hvala Bogu da je na vlasti HDZ, da se otvara Pelješki most, da ulazimo u eurozonu i Schengen, da dobivamo sredstva iz EU-a, da brodimo dobro kroz svjetske krize… Zamislite da je netko drugi bio na čelu vlade, to nam ulijeva optimizam.

Očito je da Đogaš u drugom krugu neće štedjeti svoga suparnika. Dapače.

- U Splitu imamo zamjenu teza, njima je priča sve, a kad počnu raditi, dolazi do problema. Zbog toga su izazvali ove izbore, kako bi prikrili svoju nesposobnost. Rasturili su ljevicu, Možemo i Pametno se nisu snašli, SDP nikada gori rezultat. Ne znam što je Centar, gdje pripadaju? Svjetonazorski su nedefinirani, oni su politički eksperiment. Da su ostali na vlasti još godinu dana, potonuli bi sami od sebe. Mislim da su oni ultra ljevica.

Nastojao je korigirati izjave koje je dao u ponedjeljak. O normalnim i nenormalnim sugrađanima.

- Ljudima treba vremena, mi nismo imali dovoljno vremena za kampanju. Ovo nije drugo poluvrijeme nego potpuno nova utakmica. Krećemo od 0:0, pa je zato Puljak nervozan.

Puljak nije bio na zadnjem sučeljavanju i svih sedam ljudi se složilo da je to bilo najbolje sučeljavanje. Jednog od Puljkovih zamjenika nitko nije čuo, a drugi puno priča.

Svi su ljudi normalni, ali situacija nije normalna. Tko je izazvao tu situaciju? Puljak! Imao je demokratsku većinu, a sada je krenuo u jednoumlje, u autokratsko vladanje. Ja jasno govorim, ukazujem na devijacije.