Deset ključnih trenutaka u
Prvom svjetskom ratu, čija se stogodišnjica obilježava ovog ljeta, od
bitke na Marni u rujnu 1914. do opće savezničke protuofenzive u ljeto
1918:
1914:
Od 5. do 12. rujna: Nakon mjesec dana munjevite ofenzive u
Belgiji i na sjeveroistoku Francuske, Nijemci su u svom napredovanju
prema Parizu naglo zaustavljeni u prvoj bitki na Marni, a zatim
potisnuti zahvaljujući francusko-britanskoj protuofenzivi kojom
zapovijeda general Joseph Joffre. Gubici su golemi u svakom taboru (po
250.000 mrtvih i ranjenih na obje strane).
17. studenoga: Zapadno bojište se stabilizira od Sjevernog mora
do Švicarske a sukob, za koji su obje strane mislile da neće trajati
dugo, nastavlja se. To je početak rovovskog rata koji će se otegnuti do
ožujka 1918. S jedne i s druge strane bojišnice borci se ukapaju u
rovove kako bi se zaštitili od neprijateljske vatre. Takve nove
okolnosti daju prednost obrani pa u svakom napadu gine velik broj
ljudi.
1915:
22. travnja: Njemačka se u Ypresu, u Belgiji, prvi put koristi
kemijskim oružjem. Dvije godine poslije, opet u Ypresu, Nijemci prvi
put upotrebljavaju bojni otrov plikavac koji će se po tom gradu nazvati
iperit. I saveznici će poslije upotrijebiti bojne otrove. Plinovi će
se zbog složenog rukovanja ograničeno koristiti pa će uzrokovati
razmjerno malen broj žrtava, ali će se strah od njihove uporabe uvući u
svakog vojnika. A Njemačka će biti izložena osudi zbog njihova
korištenja na bojnom polju.
25. travnja: Početak pokolja nad Armencima u Osmanskom Carstvu,
kada je u Konstantinopolu uhićeno i pogubljeno 2300 armenskih
intelektualaca i uglednika. U šesnaest mjeseci, u genocidu nad
Armencima koje su Turci optužili da podupiru Ruse, ubijeno je između
500.000 i 1,5 milijun ljudi, po pojedinim izvorima.
Istog dana, britanske i francuske snage iskrcavaju se na
Galipolju, u turskom tjesnacu Dardanelima, i napadaju snage Centralnih
sila s krila kako bi uspostavile pomorsku vezu sa saveznicom Rusijom.
Ta se operacija, pod vodstvom Winstona Churchilla, završila
katastrofalnim porazom: 180.000 mrtvih u redovima savezničkih postrojba
koje se povlače u siječnju 1916.
1916:
Veljača/lipanj: Bitka kod Verduna koju su poveli Nijemci,
završila se krvoprolićem: oko 770.000 žrtava na obje strane, među
kojima više od 300.000 mrtvih. No francuski borci su pružili snažan
otpor i spriječili bilo kakvo veće njemačko napredovanje. Za Francuze će
ta obrambena bitka, doživljena kao pobjeda, ostati simbol Prvog
svjetskog rata praćena užasima, patnjom i junačkim pothvatima.
1. siječnja/18. studenoga: Bitka na Sommi koju su počeli
Britanci, najkrvavija je u ratu, sa 1.200.000 žrtava, među kojima oko
400.000 poginulih i nestalih. Teritorij koji su Saveznici osvojili nije
velik. Za razliku od Verduna, ovaj put su Nijemci pružili snažan otpor
i spriječili odlučan proboj. Ta će bitka za obje strane ostati simbol
Velikoga rata.
1917:
9. siječnja: Kako bi probila britansku pomorsku blokadu pod kojom
je stenjala, Njemačka objavljuje opći podmorski rat. S flotom s više
od 150 podmornica (U-Boot) nada se da će ubrzati završetak sukoba
gušeći gospodarski Veliku Britaniju.
6. travnja: Ta se rizična strategija pokazala lošom: Sjedinjene
Države koje su, usprkos torpediranju nekoliko njihovih brodova – među
kojima “Lusitanije” s američkim civilima 1915. – sve dotad htjele
ostati izvan sukoba, objavljuju rat Njemačkoj.
6. i 7. studenoga: Nakon abdikacije cara Nikolaja II. u
revoluciji u veljači, ruski boljševici preuzimaju vlast u Oktobarskoj
revoluciji (po ruskom kalendaru). Lenjin 15. prosinca u Brest-Litovsku
zaključuje primirje s Nijemcima koji su tada dio snaga mogli prebaciti
na Zapadno bojište.
1918:
18. srpnja: Presudna saveznička pobjeda u Villers-Coteretsu, u
Aisneu, u Francuskoj. Tu je bitku obilježilo prvo veće sudjelovanje
američkih snaga i tenkova. Pod zapovijedanjem Ferdinanda Focha
saveznička vojska zaustavila je tromjesečno napredovanje Nijemaca koji
su u ožujku probili bojište i ponovo došli nadomak Parizu. Za njom je
slijedila opća saveznička protuofenziva koja je konačno preokrenula
tijek rata. Njemačke snage se povlače prema granici sve do sklapanja
primirja 11. studenoga.