Crkva u Hrvatskoj mora razvijati odnose s javnošću i prilagođavati se novim okolnostima, a svećenici trebaju biti otvoreniji i koristiti se modernom tehnologijom za komunikaciju s javnošću, istaknuto je u petak u Split na međunarodnome simpoziju “Vjera u medijima – mediji u vjeri” koji je organizirao Katolički bogoslovni fakultet.
– Crkva treba još više razvijati odnose s javnošću i prakticirati uzrečicu: ‘Radi dobre stvari, ali i pričaj o tome’ – rekao je profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko u izlaganju s temom “Imidž Katoličke crkve u hrvatskoj javnosti i mogućnosti upravljanja njime”.
Po njegovim riječima, Crkva u Hrvatskoj imala bi znatno “bolji imidž o svojem djelovanju i svemu onome dobrome što radi kada bi to bolje pokazivala javnosti”.
– Čujemo iz Crkve primjedbe kako mediji ne prikazuju najbolje sve ono što ona radi. Ja bih okrenuo priču i rekao da se Crkva možda dovoljno i ne trudi prikazati sve ono dobro što radi – od socijale, karitativnih i odgojnih aktivnosti do očuvanja kulture i povijesne baštine. To su silni doprinosi Crkve hrvatskome društvu, međutim ona to ne komunicira s javnošću – istaknuo je Skoko.
Također je rekao kako trendovi pokazuju da se Crkva “mora prilagođavati novim okolnostima” te da svećenici moraju biti otvoreniji, koristiti se modernom tehnologijom u komunikaciji i izravno se obraćati javnosti”.
Po njegovoj ocjeni, u Hrvatskoj površnim pristupom medija “nastaju dojmovi o Crkvi i biskupima” te se na taj način stvara “pseudostvarnost”.
– U kulturi spektakla ljudi nemaju nemaju vremena prosuđivati, nego se prepuštaju stereotipima medija – rekao je Skoko.
Istaknuo je da se u Hrvatskoj umnožavaju mediji, ali se time dobiva “sve više istoga” jer njihova kvantiteta nije praćena porastom kvalitete.
Profesor osječkog Sveučilišta Ivica Šola u izlaganju s temom “Slika vjere i Crkva u hrvatskim medijima” upozorio je na paradoks u hrvatskim medijima glede odnosa prema papi Franji, kojeg se pozitivno prikazuje, i Crkvi koju se predstavlja negativno.
– Radi se o paradoksu koji sam nazvao ‘Papa da, Crkva ne’, tako što se o papi Franji govori sve najbolje, a o Crkvi sve najgore, ali – kako to Crkva može biti loša ako je odgojila papu Franju i ako je on izrastao iz njezina stabla – istaknuo je Šola. Podsjetio je da se i u Bibliji navodi kako “ne može loše stablo roditi dobrim”. Mediji prate crkvene događaje “logikom političkih događaja, ne promatra se papinska služba, nego se Papa gleda kao celebrity i papa Franjo se kao vjerski poglavar uklopio u to društvo spektakla”, ocijenio je Šola.
Profesor Američkog sveučilišta u Rimu Davor Džalto rekao je da su suvremene medijske slike zavodljive i “nisu kompatibilne s onim o čemu govori kršćanstvo”.
– Svi su mediji ograničavajući i iluzorno je od njih očekivati da potpuno prenesu ono što su načela kršćanske vjere. Treba s punom sviješću o ograničenosti medija razmisliti na koji se način njima koristiti za prenošenje nekih aspekata kršćanske vjere – rekao je Džalto.
Jerko Valković s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu rekao je kako Crkva u javnosti ne stvara samostalnu sliku o sebi, nego je to “uvjetovano medijima”, a internet kao novi medij u 21. stoljeću “otvara novu granicu punu opasnosti i obećanja”.