Preferirani političar “puši” ako zaokružite drugu listu

Od preferencijalnog, preferencijskog, kako li se sve već ne naziva specifičan glas (prema službenim dokumentima Državnog izbornog povjerenstva te u samom Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor uredno stoji “preferirani glas”) birača na parlamentarnim izborima, mnogi očekuju – čuda.

Valjda svima još uvijek “zvoni” spektakularan uspjeh Tonina Picule, kada je upravo zahvaljujući golemoj većini preferiranih glasova, dakle direktnom voljom birača bez obzira na redno mjesto na listi, otišao u Europski parlament. Tako je barem među političarima, no kod birača, čini se, još uvijek vlada određena zbunjenost. Neki su već najavili kako će njihov glas ići određenoj listi (HDZ, SDP, ili netko treći, nebitno za ovu problematiku), no preferirani glas dati će političaru sa sasvim druge liste… Pa smo odlučili, u tom segmentu, pojasniti izborna pravila. Računajući kako su ona generalna (dakle da su glasački listići nevažeći ako se zaokruži nekoliko izbornih lista ili se nadopisuju imena “željenih” lista – tipa “ja sam za ćaću”) poznata.

Najkraće rečeno, glasovati na izborima za parlament je moguće i glas je važeći u tri osnovne varijante: samo za kandidata, samo za listu, ili za listu i za kandidata s te liste. 

Postoji još nekoliko varijanti u kojima će se vaš glas računati, ali možda ne baš onako kao ste vi to htjeli…

Ako preferirani glas date političaru s jedne liste, a zaokružite drugu listu, preferirani glas se neće uvažiti, no lista za koju ste glasovali će dobiti vaš glas. Nemojte zaokruživati više preferiranih političara s iste liste – niti jedan se neće uvažiti, ali opet, toj političkoj opciji (ako i niste zaokružili njen redni broj) će se pribrojiti glas. U slučaju kada je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na baš tu listu te važeći i u odnosu na preferirani glas za kandidata samo s te liste. Ništa neće vrijediti, recimo, ako zaokružite nekoliko omiljenih političara, ali ne i neku listu…

Zapravo, najjednostavnije je glasovati za najomiljenijeg političara – “važi” se preferirani glas tom kandidatu, a pribraja se i glas za listu na kojoj se nalazi.

Naš izborni sustav najsličniji američkom izboru kongresmena i senatora

Preferirani glasovi su prilično zanimljiva novina, ako se tako može nazvati, u našem izbornom sustavu. Na prilično jasan način naime se “preskače” volja šefova stranaka ili političkih opcija koji sastavljaju liste po nekom vlastitom dojmu ili prijateljskim odnosima s političarima. Zbog toga i ne čudi da velike stranke nisu sretne preferiranim glasovanjem. 

Osim što se neki “odbačeni” pojedinac (poput Picule ili na predstojećim izborima Srđan Gjurković, recimo) može izdignuti iznad volje vrha stranke što je udarac egu, nego i nakon eventualnog uspjeha uvijek postoji “opasnost” (po šefove) da takav političar, posve legitimno, odluči napustiti okvire stranačke stege jer svoj izbor u Sabor zapravo duguje direktno i izravno – biračima, a ne partijskoj mašineriji. U tom dijelu smo najsličniji američkom izbornom sustavu kongresmena i senatora, kaže nam jedan vrstan politički PR-ovac, koji jako dobro paze koji zakon će podržati i za što će podignuti ruku, da li to odgovara njihovoj “izbornoj bazi”.

Ugradile su doduše stranačke vrhuške jedan “osigurač” od masovnosti takve neželjene pojave. Pojedinac naime s “njihovih” lista može ući u Sabor uz dva uvjeta. Prvi je očigledan, da cijela lista pređe izborni prag i osvoji mandat(e), a drugi je da taj kandidat osvoji (najmanje) deset posto glasova koje je određena lista ukupno osvojila. Tek tada kandidat ili kandidatkinja može razmišljati o “preskakanju” onih koji su na listi postavljeni visoko, a nisu osvojili preferirane glasove…

Na listama u dvije dalmatinske izborne jedinice takvih bi se mogao naći priličan broj. Među ukupno 16 lista predanih u X. Izbornoj jedinici, na pomoć preferiranih glasova mogu računati (ili su igrali upravo na to), pored Gjurkovića, i Božo Petrov koji je 14. na listi MOST-a, te recimo Luka Podrug, kao HČSP-ovac 11. na listi Domoljubne koalicije. Dalo bi se i na ostalim listama probrati poznatog i/ili popularnog “svita”, daleko pri dnu liste, no gotovo je sigurno da osim HDZ-a, SDP-a te Mosta nezavisnih lista nitko od ostalih političkih opcija, barem u ovoj izbornoj jedinici, neće proći izborni prag. Čista je to matematika: puno je teže doći do pet posto ukupnih glasova birača, nego osvojiti deset posto preferiranih glasova liste koja sigurno prolazi…

Slično (ili još gore za “male”) je i u IX. Izbornoj jedinici gdje je ukupno prijavljeno 13 kandidacijskih lista. Ponovno će dvije najveće stranke dijeliti sav plijen, teško je zamisliti da će Fani Kerum, Željkova supruga, posljednja na listi u kombinaciji s Nevenkom Bečić, Željkovom sestrom i prvom na listi, prijeći izborni prag. MOST sa Stipom Petrinom – možda.

Zanimljivo je i još jednom spomenuti granicu između dvije izborne jedinice u Dalmaciji. 

Kako bi se donekle zadovoljila potreba za što manjom oscilacijom broja glasača među izbornim jedinicama (i dalje te razlike značajno prelaze zakonske okvire od +/- 5%, no za sada nitko nije uspio dokazati neustavnost izbora…), X. izbornu jedinicu čini Dubrovačko-neretvanska županija te južni dio Splitsko-dalmatinske županije – gradovi i općine: Baška 
Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Lokvičići, Lovreč, Makarska, Milna, Nerežišća, Omiš, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Solin, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zadvarje, Zagvozd, Zmijavci.

Sjeverna, IX. izborna jedinica uključuje cijelu Ličko-senjsku županiju, Zadarsku, Šibensko-kninsku te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir, Vrlika.