Muzej Sinjske alke slavi prvi rođendan: U kratko vrijeme postao poznat i izvan granica Hrvatske

Muzej Sinjske alke ove subote obilježava prvu godinu svoga postojanja. U kratko vrijeme ovo moderno muzejsko izdanje privuklo je veliku pozornost domaće, ali i svjetske javnosti. Nema sumnje da će mnogi poželjeti posjetiti muzej sljedećih dana, kada počinju 301. alkarske svečanosti.

Sam muzej, koji je sjedinjuje tradiciju s modernim tehnologijama, nalazi se u središnjem dijelu Alkarskih dvora i smješten je u tri velika dijela na dvije etaže.

Voditelj muzeja je Boris Filipović Grčić za Dalmacija News otkrio je brojne zanimljive detalje vezane uz muzej. 

Kako je došlo do ideje o otvaranju Alkarskog muzeja i tko je sve zaslužan za njenu realizaciju?

– Ideja o izgradnji Alkarskih dvora seže u kraj 19. stoljeća, no prve veće aktivnosti datiraju iz 1927. kada uprava alkarskog društva pokušava osigurati sredstva za gradnju dvora na utvrdi Kamičak. Preko kipara Ivana Meštrovića angažiraju tada poznatog slovenskog arhitekta Vinka Glanzu, koji je osmislio idejni projekt. Bilo je svojedobno i prijedloga da se dvori smjeste u Palacinu – današnjem Muzeju Cetinske krajine.

Godine 1954. ponovo se aktiviraju radovi na projektu, ali zbog nedostatka novca nije došlo do realizacije.

Uprava Viteškog alkarskog društva ponovo 1980. pokreće inicijativu za gradnju dvora, s nekoliko prijedloga za lokaciju. Osam godina kasnije pokrenut je postupak dobivanja gornjeg dijela kompleksa Kvartiri, a arhitekt Ante Milas napravio je idejno rješenje. Također  se razmišljalo i o alkarskom muzeju se u Sinju te je dr.sc. Ivo Maroević koncem 1987. godine razradio Prostorni program za Alkarske dvore s muzejom Sinjske alke, potom cjelovitu Koncepciju stalnog postava Alkarskog muzeja u Sinju te konačno i Muzeološke uvjete za muzej Sinjske alke u Sinju

Viteško alkarsko društvo je 1993. postalo vlasnik gornjeg dijela, a 2004. odlukom Vlade i cjelokupnog kompleksa Kvartira. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu započeo 1999. istraživačke radove, a pokrenute su i aktivnosti vezane za dobivanje potrebnih dozvola. Potom je 2001. raspisano javno nadmetanje za idejno rješenje Alkarskih dvora – Muzeja Sinjske alke na predjelu Kvartiri te je kao najbolji prihvaćen rad Građevinskog fakulteta u Splitu i arhitekta Ante Kuzmanića. Na prigodnoj svečanosti 18. ožujka 2007. tadašnji premijer Ivo Sanader položio je kamen temeljac za izgradnju dvora.

Alkarski dvori i Muzej Sinjske alke dovršeni su u kolovoz 2015. godine.

Autori muzeološke koncepcije su dr.sc. Joško Belamarić i dr.sc. Ante Milošević , a likovnog postava Nikolina Jelavić Mitrović .

Za realizaciju su zaslužni: upravni odbor Viteškog alkarskog društva Sinj svojim vrijednim volonterskim radom. sve Vlade Republike Hrvatske 2004. do danas, Grad Sinj, Splitsko dalmatinska županija, brojne institucije i pojedinci.

Koliko je posjetitelja od otvaranja do danas posjetilo muzej? 
– Od otvaranja u kolovozu 2015. godine muzej je posjetilo oko 35000 posjetitelja.

Koliko je muzej doprinio turističkoj promidžbi Sinja i ovog kraja Dalmacije?

– Muzej donosi veliki turistički potencijal kako gradu Sinju tako i cijelom Cetinskom kraju što je već sad vidljivo nepunu godinu od otvaranja po povećanom broju gostiju koji dolaze upravo zbog muzeja. Kroz muzej je do sada prošlo oko 35.000 posjetitelja što  za mnoge male obrtnike (čije proizvode nudimo u suvenirnici Muzeja) i ugostitelje ovog kraja jako puno znači jer sada svoje proizvode i usluge mogu plasirati znatno bolje kroz cijelu godinu.

Kako je prostor Dalmatinske zagore još uvijek nepoznat širim skupinama turista upravo muzej postaje taj magnet koji privlači goste u ove krajeve i oko kojeg se slaže ostala turistička ponuda.

Što posjetitelji sve mogu vidjeti u muzeju, i koje je radno vrijeme?

– Muzej Sinjske alke prikazuje vitešku igru Sinjsku alku staru 300 godina. Muzej je upravo o 300.-toj obljetnici otvoren za javnost, a nalazi se u sklopu Alkarskih dvora u Sinju. Alkarski dvori su početna točka iz koje kreće alkarska povorka prema Alkarskom trkalištu gdje se Alka svake godine održava. Osim same igre Viteško alkarsko društvo Sinj posjeduje staru opremu i oružje koje se koristilo pri natjecanju, a koja je prezentirana u stalnom postavu Muzeja koji se prostire na 800 m2 stalnog postava. Sinjska alka je na taj način prisutna kroz cijelu godinu, posjetitelji imaju priliku vidjeti i upoznati se sa svim detaljima igre, odore i opreme na interaktivan i suvremen način, a cilj je da nakon posjeta požele doći na samu Sinjsku alku početkom kolovoza svake godine.

Stalni postav počinje reduciranom alkarskom povorkom koja prikazuje 14 tipičnih ljudskih i  8 tipičnih konjskih sudionika, a pomoću suvremene tehnologije i multimedijalnih sadržaja statične figure su oživljene.

U sljedećoj prostoriji, koja je visine polovice prostora i nešto je intimnijega karaktera, posjetitelji najprije vide kartu Cetinske krajine kako bi se upoznali s time tko sve smije trčati Alku. Prikazani su učesnici Alke, koja su njezina pravila i sama igra. Na cijeloj dužini triju zidova nalazi se vitrina tlocrtnog E oblika, koja prikazuje segmente odore i opreme: momka, alkara, alkarskih konja i konja Edeka.

U prostoru koji je u punoj visini, izložen je alkar na konju u položaju kako gađa alku. Na zidu, bočno od alkara u trku, projicira se film s publikom na Alci, kako sadašnjom tako i publikom kroz povijest. Film prate karakteristični zvukovi: galop u tišini, zvuk sudaranja koplja i alke, uzdasi i pljesak publike, mačkule ako je pogodak u sridu…

Posjetitelj se zatim stubištem penje na galeriju koja prikazuje sljedeće cjeline: Bitka kod Sinja 1715., Sinjski Grad, arhivsko gradivo, komparativna kopljo-igračka natjecanja kroz povijest i cjelina sa slavodobitnikom.

Prvi segment prostora sadržava nastavak cjeline s Bitkom, a prikazuje i preostale predmete iz bitke. Na samostojećem pultu, u centru ovoga segmenta, nalaze se dva ekrana osjetljiva na dodir, a prikazuju animiranu video igru Bitku kod Sinja 1715.

Na sljedećem se elementu prikazuje kronologija Sinjskoga Grada kroz povijest, pomoću teksta i prosvijetljenih printanih ilustracija. Dva arhivska crteža su interaktivna- ilustracija je povezana s krugom (sličnim brojčaniku na starinskom telefonu). Brojčanik sadržava brojeve u pozadini koji se vide kada se brojčanik okrene. Pozicioniranjem određenog broja pojavi se isti broj koji je na ilustraciji i jače svijetli, a na većoj rupi na brojčaniku piše o kojem je sadržaju na ilustraciji riječ.

Na parapetu ograde je pult s tri ekrana koji prikazuje komparativna kopljo-igračka natjecanja, u Hrvatskoj i Europi.

Središnji segment čine knjige i novine povezane s Alkom: najstarije primjerke vezane za povijest, knjige o Alki i brojne vrijedne primjerke knjige “Alkar” Dinka Šimunovića u nekoliko izdanja.  U istoj cjelini moguće je i poslušati pomoću priloženih slušalica glazbu sa Alkarskog trkališta.

Na zidu je interaktivna igra-otkrivalica ostvarena uz pomoć abecede, a čini je 30 ploča s poklopcem. Posjetitelji se pomoću slova abecede upoznaju s terminima u Alki.

Posljednji segment se bavi slavodobitnikom. U nastavku zidnog elementa nalazi se svojevrsni „zid slavnih i zaslužnih ljudi kroz povijest Alke.“ Sa stropa vise vitrine s plamencima i jednom alkom koju posjetitelji sami podižu na visinu na kojoj se ona nalazi kad je u funkciji. Alka se sama spusti u niži položaj kako bi je i drugi posjetitelj mogao podići. Na centralnom mjestu je  vitrina sa slavodobitnikom na konju. Pored vitrine se nalazi upravljačko mjesto, povezano s video zidom preko puta vitrine slavodobitnika. Na njemu se nalaze svi poznati slavodobitnici predstavljeni po godinama osvajanja Alke. Posjetitelj može u interaktivnoj igri odabrati godinu koju želi i vidjeti tko je tada dobio Alku.

Postav u ovom prostoru završava cjelokupnom arhivom koja se pretražuje na tri velika ekrana osjetljiva na dodir, a montirani su na pult koji gleda prema prostoriji s povorkom. Ekrani funkcioniraju kao velika arhiva Alke koja se stalno nadopunjuje.

Radno vrijeme je od utorka do nedjelje 9-19 sati, u ponedjeljak muzej ne radi.

Koji su najstariji i najvrijedniji eksponati u muzeju?

– Između velikog broja eksponata izloženih u Muzeju Sinjske alke teško je izdvojiti najvrijedniji. Eksponatima odora i opreme alkara i alkarskih momaka, konjaničkoj opremi, oružju starost varira od 17. do 20. stoljeća.