Žene na današnji dan u Jugoslaviji dobile pravo glasa

Danas mnoge stvari uzimamo zdravo za gotovo pa je tako možda i teško zamisliti da ranije žene nisu imale jednake mogućnosti.

Pravo glasa žena i muškaraca, odnosno ravnopravnost na biračkim mjestima temeljna je odrednica demokratskog društva. Upravo za ta temeljena prava borbu su započele sufražetkinje u 19.stoljeću. Cilj im je bio ukazati na prisutnost žena u društvu i načine na koji mogu pridonijeti.

Stereotipi o ženama počeli su se razbijati u vrijeme Prvog svjetskog rata. Tada, u nedostatku muške radne snage, na ‘scenu’ stupaju žene. Cilj feminizma tog vala bio je omogućiti ženama raspolaganje imovinom, sklapanje poslova te jednakost u političkim pravim.

Tako su žene u Britaniji dobile bolji položaj 1918. godine, a u političkom smislu su s muškarcima izjednačene 1928. U SAD-u pak 1920.

Zemlje predvodnice bile su Novi Zeland (pravo glasa žene su dobile 1893. godine), Danska (1893.) i Island (1930.). Južna Afrika dala je pravo glasa bjelkinjama 1930., a Portugal 1931. s tim da je postojalo ograničenje s obzirom na obrazovanje.

Državljanke Hrvatske pravo glasa su dobile 1945. godine, ali gotovo da se može nazvati formalnim. Zbog jednostranačkog nedemokratskog sustava koji je vladao, svoje pravo žene u Hrvatskoj počele su prakticirati tek 1990. godine nakon osamostaljenja.