Merkel stigla u Dubrovnik, pogledajte kako su je dočekali Dubrovčani

Točno u podne u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Knežev dvor u Dubrovniku na skup Brdo-Brijuni procesa gdje su je dočekali predsjednik Ivo Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor, čelnici zemalja koji su pokrenule inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.

Po dolasku na trg ispred Kneževa dvora, dobro raspoložena Merkel se, osim sa svojim kolegama političarima, rukovala i s brojnim okupljenim Dubrovčanima i turistima.

Uz razumne mjere osiguranja, kako turisti iz cijelog svijeta ne bi bili zakinuti za istraživanje ljepota starog grada, u Dubrovnik su stigli i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.

Brdo-Brijuni proces nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu počeo u Zagrebu 1. srpnja 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom 25. srpnja 2013. na Brdu kod Kranja.

Na neformalnom sastanku u tzv. Gymnich formatu, kao glavne teme sastanka najavljene su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Europske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Europe i energetska politika.

Počasna gošća skupa, njemačka kancelarka Merkel, stigla je u Dubrovnik s najbližim suradnicima i, kako se doznaje, posebno će htjeti razgovarati o regionalnoj suradnji i poslu što ga u tom kontekstu još treba napraviti. Očekuje se da će sastanak uroditi pozivom novoj Europskoj komisiji, koja s radom počinje na jesen, da se 2015. održi summit EU-zapadni Balkan.

U ponedjeljak je na najvećem skupu poslovnih lidera regije u Cavtatu, na Summitu 100, predsjednik Josipović izjavio da dolazak Merkel znači punu potvrdu regionalne politike koju zagovara.

Merkel dala snažnu potporu europskoj perspektivi regije

– Taj je sastanak vrlo važan za sve nas jer na neki način znači punu afirmacija regionalne politike koju osobno zagovaram, ali i drugi političari u regiji, u prvom redu moj partner u organizaciji tog skupa Borut Pahor. To je potvrda da je naša politika, naš odnos prema regiji postao uglavnom odnos Europske unije prema regiji – ocijenio je Josipović.

Kako je Francuska izrazila želju da ostane podrobno “informirana o ovom prostoru”, u ime francuskog predsjednika u Dubrovnik je stigao državni tajnik za EU poslove Harlem Desir.

Hollande je, naime, na prošlogodišnjem sastanku kazao da “Francuska sad planira u idućim godinama igrati aktivniju ulogu u jugoistočnoj Europi”.

Merkel dala snažnu potporu europskoj perspektivi regije

 Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je u utorak u Dubrovniku snažnu potporu europskoj perspektivi jugoistoka Europe ocijenivši da su “klimu uništavanja” iz prošlosti zamijenile izgradnja i obnova toga područja koji teži priključenju EU-u.

“Na svim razinama radimo na realizaciji europske perspektive za sve države jugoistočne Europe”, istaknula je njemačka kancelarka na regionalnoj konferenciji Brdo-Brijuni.

Njemačka ne odustaje od tog pristupa i sve njemačke političke stranke podupiru europsku perspektivu zemalja jugoistoka Europe, dodala je gošća summita predsjednika država jugoistočne Europe.

Po njezinim riječima, sve države regije odradile su dio puta prema članstvu u Uniji. “Kada govorimo o ovim temama uvijek se radi o političkom pristupu raspravljanja i rješavanja sukoba…prije 15 godina u ovom su gradu još uvijek bili vidljivi tragovi ratnih događaja i zato želim istaknuti da je jako dobro da više ne postoji klima uništavanja koja je ustupila mjesto izgradnji i obnovi”, rekla je Merkel.

Izrazila je zadovoljstvo zbog “zamjetnog” napretka u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova te ocijenila da je tome pridonijela hrabrost vodstva dviju zemalja, ali i buduća europska perspektiva. Nada se, dodala je, da će i u BiH doći do “nove dinamike” te da će se nakon izbora pokrenuti nova inicijativa za tu zemlju.

Govoreći o infrastrukturnim projektima, kazala je da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte.

“Mislim da je to dobro i da danas trebamo razgovarati o konkretnim projektima”, rekla je Merkel i podsjetila da se u Berlinu u kolovozu okupljaju šefovi vlada i sve zemlje Brdo-Brijuni procesa kako bi se raspravljalo o specifičnim problemima.

Kazala je i da je s Austrijom i Francuskom dogovoreno da se takve konferencije, na kojima će se razgovarati o jugoistoku Europe, nastave.

Domaćin skupa, hrvatski predsjednik Ivo Josipović istaknuo je da Europa nije potpuna bez jugoistoka Europe, a zadatak Hrvatske i Slovenije je pomoći susjedima u ispunjavanju uvjeta kako bi što prije postali dio sadašnjeg bloka 28-orice.

“Europa nije potpuna bez njezina sastavnog dijela, jugoistoka Europe. Zadaća Hrvatske i Slovenije je da pomognemo susjedima da što prije postanu sastavni dio Europske unije”, poručio je Josipović u uvodnom dijelu plenarnog sastanka.

Istaknuo je da je gospodarstvo jedna od najvažnijih točaka, spomenuvši projekte u prometu, infrastrukturi i energetici, poput Jadransko jonske autoceste, željezničkog koridora Muenchen-Istanbul te naftnu i plinsku infrastrukturu, među kojima je LNG terminal.

Supredsjedatelj inicijative, slovenski predsjednik Borut Pahor kazao je da sastanak znači puno i za regiju i Europsku uniju. “Ovdje razgovaramo o vrlo osjetljivim pitanjima, kako postići pomirbu u regiji, kako stvoriti prijateljsku atmosferu suradnje, gospodarske i ljudske u procesu proširenja”, rekao je Pahor.

Josipović i Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.

Na skup koji se održava u Kneževu dvoru stigli su i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Kosova Atifete Jahjaga te predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.