Priopćenje za medije predsjednika SDP-a Split Damira Barbira i gradonačelnika Trogira Ante Bilića o participativnom budžetiranju
– Radi se o aktivnom uključivanju građana u kreiranje proračuna gdje se omogućuje sugrađankama i sugrađanima da sami predlože komunalne zahvate koje smatraju prioritetnima. Riječ je o manjim komunalnim zahvatima i projektima koji se financijski planiraju te prezentiraju građanima na javnim tribinama, putem medija ili društvenih mreža te se o njima u konačnici glasa. Izglasani projekti se uvrštavaju u proračun i samim time realiziraju – rekao je Barbir.
– Smatram da je ključno u narednom periodu implementirati kroz rad gradske uprave participativno budžetiranje po uzoru na mnoge europske gradove, ali i gradove iz naše okoline poput Trogira ili pak Rijeke. Jedan Pariz ostavlja čak 5% svog proračuna za ovu namjenu dok Trogir ostavlja 2% svog proračuna i već godinama bilježe odlične rezultate.
– Ideja je da motiviramo naše sugrađanke i sugrađane da sukreiraju razvoj našeg grada kontinuirano, a ne samo glasanjem na izborima te budu aktivni članovi zajednice. Stoga, za ovu namjenu ćemo razgovarati sa Gradonačelnikom o mogućnostima da se rezerviraju sredstva u iznosu od 1% gradskog proračuna što bi značilo oko 17 milijuna kuna za 2023. godinu.
– Participativno buđetiranje je odličan primjer uključivanja građana u gradske komunalne procese sa ciljem veće zainteresiranosti o problemima grada što za posljedicu može imati i veću izlaznost na izborima kao jedan od načina razvoja demokracije. Primjer dobre prakse nalazimo u Gradu Trogiru.
Evo što o tome misli Bilić:
– Radi se o aktivnom uključivanju građana u kreiranje proračuna, projektu koji je Trogir 2018. godine započeo kao prvi grad u Dalmaciji i kao jedan od samo nekoliko gradova u Hrvatskoj koji su do sada primijenili ovu dobru praksu. U Trogiru građani predlažu i sami izglasavaju male komunalne projekte i Grad Trogir za to odvaja 1.35 mil kuna proračuna.
– Ovo je 5. godina projekta kroz koju su građani predložili preko 1500 projekata od kojih su izglasali 150 koji su i realizirani. Svake godine su prijedlozi sve kvalitetniji pa tako 2022. ima vrlo malo prijedloga koji nisu u skladu s postavljenim kriterijima.
– Godinama dolazi do pada interesa građana za politiku i do pada povjerenja u politiku na svim razinama. Projekt participativnog budžetiranja je jedan od najboljih načina kako smo Trogirane aktivirali,
zainteresirali za teme koje su u domeni grada, educirali oko tema proračuna i financiranja projekata te postigli da svake godine stiže stotine prijedloga, a da se na tribinama okuplja velik broj građana koji onda biraju projekte koji su po njima najvažniji za dio grada u kojem žive. Ove godine je to 5. put i da predstavnici gradske uprave dolaze u svaki mjesni odbor, sudjeluju na tribinama s građanima koji nas onda pitaju i stvari koje nemaju veze s participativnim odlučivanjem, ali i nama je prilika da ih čujemo, da čujemo što ih brine ili da im objasnimo stvari koje im možda nisu bile najjasnije.
– Govorili su da to nije za Dalmaciju, ali Trogir ima sva obilježja Dalmacije i mentalitetom i geografijom od stare gradske jezgre, rubnih djelova, pa čak i otoka i interes je jednako prisutan. Raste povjerenje građana i njihovo zadovoljstvo jer osjećaju da ih se čuje i sluša češće od jednom u četiri godine kad ih se traži glas.
– To traži dodatni rad, transparentnost i poštivanje rokova jer su građanima projekti koje su direktno izabrali i koji se nalaze u njihovom “kvartu” posebno važni i tu nema blefa i prevare. Očekuju da se od iduće godine projekti realiziraju neovisno radi li se o dječjem igralištu, klupama, zelenoj površini, potpornom zidu, rasvjetnom stupi ili kojem god projektu.
– Interes nije padao ni u vrijeme Covid mjera, a bilo je omogućeno i online glasanje. Plus je svakako i izrada gradske aplikacije koja bi omogućila sudjelovanje još većeg broja građana, interaktivna karta kroz koju će se evidentirati svi dosadašnji projekti , ali i status aktualnih projekata.
– Prilika je ovo za snažnije uključivanje mladih, ne samo u izboru malih komunalnih projekata, nego i puno drugih odluka, pravac u kojem ćemo ići i dalje s nadom da će ga i drugi slijediti po uzoru na nas.