DAN POBJEDE Grabar Kitarović: Hrvatska neće dozvoliti izjednačavanje žrtve i agresora, akcija Oluja “čista kao suza”

Dvadeseta obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluje”, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja svečano su u srijedu obilježeni u Kninu, dan nakon svečanog vojnog mimohoda koji je na punim ulicama Zagreba pokazao spremnost, obučenost i naoružanje Hrvatske vojske.

Središnje obilježavanje obljetnice “Oluje” počelo je u prijepodnevnim satima na Kninskoj tvrđavi podizanjem hrvatske državne zastave i otkrivanjem spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

Svečanosti na Kninskoj tvrđavi, uz brojne ugledne goste, nazočio je cijeli državni vrh – predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, no govor na središnjem kninskom trgu je od najviših uzvanika održala samo predsjednica.

Reakcije na poruke iz Srbije

Dio proslave obilježile su reakcije na poruke srbijanskih političara koji su proteklih dana prozvali Hrvatsku zbog obilježavanja zbog održavanja mimohoda, ali i obilježavanja Oluje u kojoj je, kako tvrde, “nekažnjeno pobijen i protjeran srpski narod”.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u svom govoru je naglasila da svečana proslava 20. obljetnice Oluje nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije. Ponovila je kako žali za svakim izgubljenim životom, hrvatskim i srpskim, ali i poručila da Hrvatska neće dopustiti izjednačavanje žrtve i agresora, te da je akcija Oluja bila “čista kao suza”.

Srbijanskim političarima je u izjavi novinarima uzvratio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekavši kako “srpska politika ne može sa susjedima korespondirati bazirajući politiku na mitovima, poluistinama i nesitinama”, dok je zagrebački nadbiskupu kardinal Josip Bozanić na svečanoj misi za Domovinu upitao “kako je moguće danas optuživati Hrvatsku za protjerivanje, odnosno etničko čišćenje s obzirom da su Hrvati i nesrpsko stanovništvo 1991. bili protjerani, a mnogi i pogubljeni”.

Bozanić je naveo da je na području koje su okupirali pobunjeni Srbi “opustošeno 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika”.

Kninska gradonačelnica Josipa Rimac (HDZ) poručila je kako nikome ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode, dok je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić naglasio kako su se branitelji borili za istinu koju im nitko ne može oduzeti.

Upućeni pozivi na jedinstvo

Na proslavi u Kninu pozivalo se na jedinstvo pa je Dražimir Jukić istaknuo da obilježavanja “Oluje” ne bi smjele pratiti podjele.

Njegovo spominjanje premijera i predsjednika Sabora, koji su u međuvremenu otišli, dio okupljenih građana popratio je burom negodovanja.

Jukić se prisjetio i branitelja koji mjesecima prosvjeduju u Savskoj 66, pozvavši ministra obrane i predsjednika Vlade “da zatome taštinu i postupe časno prema onima koji su im omogućili da danas budu tamo gdje jesu”.

Branitelji, kazao je, ne traže ništa, ali neće dozvoliti da se prema njima vlast odnosi kao da su teret, jer oni to nisu.

Za poginule je molio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pozvavši također na jedinstvo oko vrijednosti za koje su živote dali hrvatski branitelji.

General Ante Gotovina, koji je nazočio proslavi Oluje na Kninskoj tvrđavi i podizanju hrvatske zastave, rekao je da se moramo radovati jer imamo državu. “Danas, nakon 20 godina, osjećam se sretnim. Pogotovo jučer, kad su naše Oružane snage diljem Hrvatske i u glavnom gradu obilježile Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dan branitelja. To je bilo dostojanstveno i veličanstveno. To nastavljamo danas ovdje u Kninu”, rekao je Gotovina.

Subašić: bez “Oluje“ dogodio bi se genocid i u Bihaću

Predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenice i Žepe” Munira Subašić izjavila je u srijedu u Kninu kako bi se bez hrvatske vojno-redarstvene operacije “Oluja” možda dogodio genocid i u Bihaću, u susjednoj Bosni i Hercegovini.

“Da nije bilo oslobođenja Knina u operaciji Oluja, možda bi se u BiH nakon Srebrenice dogodio genocid i u Bihaću”“, rekla je novinarima u Kninu Subašić čije je udruženje prvi put u Kninu sudjelovalo na središnjem obilježavanju 20. obljetnice Oluje.

Subašić je dodala da je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozvala njihovo udruženje “Majke enklave Srebrenice i Žepe” da sudjeluje na obilježavanju 20. obljetnice “Oluje” u Kninu.

“Drago nam je da nas je pozvala predsjednica Grabar Kitarović jer znamo da je ona 11. srpnja sudjelovala na obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici i dala podršku nama majkama, našoj mrtvoj djeci i rekla pravu istinu da se tamo (u Srebrenici) dogodio genocid”, istaknula je Subašić.

Subašić je čestitala svim hrvatskim braniteljima na oslobodilačkoj akciji “Oluji” te je posebice spomenula generala Antu Gotovinu za kojeg je rekla da je jedan od najboljih generala i branitelja.

S Kninske tvrđave pušteno 20 golubova u znak sjećanja na poginule

Proslava je počela simbolično u 9,43 sati, točno u vrijeme kada su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin označivši završetak Oluje, kojom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijelokupni okupirani teritorij, osim istočne Slavonije.

Uoči svečanosti s Kninske tvrđave pušteno je 20 golubova u znak sjećanja na poginule i nestale u toj oslobodilačkoj operacija.

U povodu 20. obljetnice Oluje ispaljeno je 20 počasnih plotuna iz topničkog oružja, a svečanost je uveličala i grupa aviona “Krila Oluje”, sa šest zrakoplova u 15 minutnom aktobatskom programu iznad Knina i Kninske tvrđave.

Podizanju hrvatske državne zastave i otkrivanju spomenika prvom hrvatskom predsjedniku na Kninskoj trđavi prethodilo je otkrivanje muzeja Oluja 95.

U jutarnjim satima upriličena je tradicionalna budnica kninskim ulicama. Nakon svečanosti na Kninskoj trđavi uslijedio je mimohod visokih državnih i vojnih uzvanika predvođen svečanim postrojem OS RH, MUP-a i povijesnih postrojbi.

Oslobodilačka operacija Oluja počela je u petak, 4. kolovoza 1995. godine, a dan poslije, 5. kolovoza, hrvatske snage ušle su u Knin, središte srpske pobune. U operaciji je oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara ili oko 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Proslava jednog od najvećih dana u hrvatskoj povijesti kada je prije 20 godina izborena sloboda nastavlja se u večernjim satima u Kninu, gdje će koncert održati Marko Perković Thompson.

 U Oluji su, prije 20 godina, oslobođeni Knin i najveći dio do tada u Domovinskom ratu, okupiranog hrvatskog teritorija. Oluja je omogućila i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira u tom dijelu Europe. Nakon Oluje ostalo je osloboditi hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) što je mirnom reintegracijom uz Prijelaznu upravu Vijeća sigurnosti UN-a završeno 15. siječnja 1998.

16.45 sati – Grabar Kitarović: Danas vrlo glasni u Srbiji oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ponovila je u srijedu u Kninu kako žali za svakim izgubljenim životom, hrvatskim i srpskim, ali i poručila da Hrvatska neće dozvoliti izjednačavanje žrtve i agresora, te da je akcija Oluja bila čista kao suza.

Žalimo za svakim izgubljenim životom – i hrvatskim i srpskim, no naglašavam da je uzrok tome bila Miloševićeva ekspanzionistička, velikosrpska politika. Stoga nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji baš oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podržavali Miloševićevu politiku, istaknula je predsjednica na središnjem kninskom trgu, prekidana burnim pljeskom i uzvicima “Franjo, Franjo!”

Predsjednica je naglasila da svečana proslava 20-e obljetnice Oluje, nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije.

“Mi smo narod koji zna cijeniti krvlju stečenu slobodu jer rat je bio ovdje, a ne tamo negdje daleko. Danas slavimo svoju pobjedu i zajedništvo, povratak u svoj ustavno pravni poredak 10.400 kvadratnih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S najdubljom zahvalnošću sjećamo se preko 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje nestalih i 200 tisuća hrvatskih kćeri i sinova koji su predvođeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom slomili kičmu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj”, poručila je predsjednica nakon polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95.

Grabar Kitarović podsjeća na značenje Oluje te poručuje da je ta akcija čista kao suza.

Oluja je, podsjeća, bila briljantno vođena vojna akcija koja je spriječila pad zaštićene zone Bihać i možda još i veći masakr od onog u Srebrenici.

“Nitko ne poriče da su se nakon Oluje dogodili zločini i ubojstva, no Oluja je čista kao suza i jedna je do zaglavnih kamena moderne hrvatske države”, poručila je Grabar Kitarović.

Podsjetila je i kako je hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica učinila sve kako bi se okupirani hrvatski teritoriji mirno reintegrirali što su pobunjeni Srbi odbijali. Predsjednik Tuđman, kazala je, pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni da ostanu kod svojih kuća bez bojazni za život i imovinu dočekaju hrvatsku vlast, a zapovjed o evakuaciji srpskog stanovništva s okupiranog područja potpisali su njihovi politički i vojni vođe Martić i Mrkšić.

“Kad danas srpski političari izjavljuju kako je Olujom proveden genocid nad srpskim narodom i to uspoređuju s onim u Srebrenici poručujem im s ovog mjesta: Gospodo okanite se mitova, laži i obmana i okrenite se europskoj budućnosti. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte sjeme novog zla”, poručila je predsjednica.

Odbacila je i pokušaj nametanja teze kako su Srbi danas u Hrvatskoj građani drugog reda. “Upravo suprotno – srpskoj nacionalnoj manjini zajamčena su sva građanska i manjinska prava po najviši europskim standardima i bila bih iznimno sretna kada bi ista uživali i naši Hrvati u Srbiji”, kazala je Grabar Kitarović.

Ocjenila je da je Hrvatska puno postigla u proteklih 20 godina, ali i kako su veliki izazovi pred nama.

“Moramo učiniti sve da mlade zadržimo u našoj domovini i ne smijemo dopustiti da žrtve koje su pale za slobodu budu žrtve za opustjelu i odumiruću Hrvatsku. Pitanje odumiranja nacije postavit ću kao jedno od glavnih tijekom svog mandata”, obećala je.

Čestitajući braniteljima njihov dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te 20 obljetnicu Oluje zahvalila se svima na toplom dočeku u Kninu.

“Ne grije samo sunce, griju i vaša srca. Hvala vam na optimizmu kojeg ovdje vidim danas, hvala na vjeri u svoj narod, na vjeri u svoju hrvatsku domovinu i našu budućnost. Taj vaš optimizam, duh i domoljublje i meni daje optimizam i vjeru u našu Hrvatsku. Vi ste moja snaga. Zahvaljujem vam na tome i moram vam reći: volim te narode moj, volim te zemljo moja Hrvatska”, što je dočekano burnim pljeskom.

Nazočne je na kraju pozvala da ostatak dana provedu “u druženju i dostojanstvenom veselju kako to doliči pobjednicima”.

Kinska gradonačelnica Josipa Rimac poručila je kako nikome ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode.

Pobjeda u Oluji kruna je težnje hrvatskog naroda za ponovnu uspostavu hrvatske države te se može s pravom zvati danom svih hrvatskih pobjeda, rekla je Rimac.

Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić naglasio je kako su se branitelji borili za istinu koju im nitko ne može oduzeti.

Odgovorio je na poruke koje ovih dana stižu iz Srbije.

“Branili smo svoje, hrvatski heroji oslobađali su svoju zemlju i nisu posezali za tuđom i opet bi učinili isto – i pobijedili”, poručio je Jukić.

Kazao je i kako obilježavanja Oluje ne bi smjele pratiti podjele.

“Branitelji ovo je vaš dan, a mene kao hrvatskog branitelja istinski žalosti što u ovom trenutku nisu s nama predsjednici Vlade i Sabora” rekao je Jukić.

Spomen premijera i predsjednika Sabora dio okupljenih građana popratio je burom negodovanja.

Jukić se prisjetio i branitelja koji mjesecima prosvjeduju u Savskoj 66, pozvavši ministra obrane i predsjednika vlade “da zatome taštinu i postupe časno prema onima koji su im omogućili da danas budu tamo gdje jesu”.

Branitelji, kaže, ne traže ništa, ali neće dozvoliti da se prema njima vlast odnosi kao da su teret, jer oni to nisu. .

Za poginule je molio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pozvavši na jedinstvo oko vrijednosti za koje su živote dali hrvatski branitelji.

“Ne dopustimo podjele i nesloge, jer nas podjele razdvajaju, a sloga ujedinjuje”, kazao je Jezerinac.

15.50 sati – Grabar Kitarović: Proslava nije usmjerena ni protiv koga, pa tako ni protiv Srbije

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović poručila je u srijedu iz Knina kako proslava godišnjice osloboditeljske akcije Oluja, nije usmjerena ni protiv koga, pa tako ni protiv Srbije.

Žalimo za svakim izgubljenim životom i hrvatskim i srpskim, no naglašavam da je uzrok tome bio Miloševićeva ekspanziopnistička, velikosrpska politika, kazala je Grabar Kitarović. Stoga, poručila je, nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji baš oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podržavali Miloševićevu politiku.

“Danas slavimo svoju pobjedu i zajedništvo, povratak u ustavno-pravni poredak 10.000 četvornih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S nadom i zahvalnošću sjećamo se više od 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje nestalih i 200 tisuća hrvatskih kćeri i sinova koji su predvođeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuiđmanom slomili kičmu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj”, poručila je predsjednica sa središnjeg kninskog trga nakon polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95.

Kinska gradonačelnica Josipa Rimac poručila je kako nikom ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode, jer je pobjeda izvojevana u Oluji “kruna težnje hrvatskog naroda za uspostavu države te se može s pravom zvati danom svih hrvatskih pobjeda.

“Branitelji ovo je vaš dan i izražavam žalost jer s nama nisu i predsjednici Vlade i Sabora”, rekao je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić, što su nazočni popratili burom negodovanja.

14.45 sati – Predsjednica položila vijenac na spomenik pobjede Oluja ’95

 Hrvatska predsjednica i vrhovna vojna zapovjednica Kolinda Grabar Kitarović u srijedu poslije podne položila je vijenac na spomenik pobjede Oluja ’95 na Trgu Ante Starčevića u Kninu, u povodu 20. obljetnice istoimene vojno-redarstvene operacije.

Prije polaganja vijenca, predsjednica je obišla počasni postroj pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatske policije, koji su nosili ratne zastave iz svih dijelova Hrvatske.

Tom prigodom prijavak vrhovnoj zapovjednici podnio je general Mato Ostović, zapovjednik kopnene vojske.

Pri dolasku na Trg A. Starčevića, na spomenik pobjede Oluja ’95, predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović dočekao je buran pljesak mnoštva nazočnih.

Vijence na spomenik u poslijepodnevnim satima položili su još izaslanstvo Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, šibensko-kninski župan Goran Pauk, gradonačelnica Knina Josipa Rimac, gradonačenik Zagreba Milan Bandić, izaslanstvo udruge Majke Srebrenice te zajednički vijenac položili su i čelnici HDZ-ove koalicije.

Okupljeni kod spomenika pobjede burnim pljeskom dočekali su i generala Antu Gotovinu.

Za postrojavanja blizu Trga A. Starčevića, došla je postrojba sa zastavom na kojoj je pisalo 9. bojna HOS-a ‘Rafael Vitez Boban’. Dok su čekali da svečanost počne, članovi postrojbe više su puta uzvikivali ‘Za dom spremni’. Pjevali su i “Oj, Hrvati, vi nemojte dati da se petokraka vrati”, “Sinjska Gospe ako si u stanju, uzmi Titu, a vrati nam Franju” itd.

Vijenac na spomenik pobjede Oluja ’95 prije podne položili su predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko.

12.30 sati – Mnogobrojni građani okupili su se u srijedu pred novom kninskom crkvom Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta gdje svečanu misu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu služi nadbiskup Josip Bozanić.

Iako velika, nova crkva nije mogla primiti sve koji su željeli sudjelovati u svečanoj misi. Brojni su vjernici ostali ispred crkve, u hladu nekoliko stabala, gdje im djelatnici Crvenog križa besplatno dijele vodu.

Svečanoj misi nazoči predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koju je prije ulaska u crkvu srdačnim pljeskom pozdravilo okupljeno mnoštvo.

Predsjednica Republike prije mise je bila na središnjoj svečanosti Oluje na kninskoj tvrđavi, a potom se susrela sa zborom branitelja i udrugama proizašlim iz Domovinskog rata.

Po završetku mise, Predsjednica će položiti vijence i zapaliti svijeće ispred spomenika “Hrvatske pobjede Oluje 95”.

U Kninu je u srijedu bilo vruće, a tako je bilo i u novoj crkvi.

Za mise je pozlilo Đuri Glogoškom, predsjedniku Udruge sto postotnih Hrvatskih ratnih vojnih invalida, pa su ga izveli iz crkve.

Građani će sa visokim uzvanicima zajednički ručati vojnički grah, a popodne se očekuje moto defile ratnih vojnih vozila od vojarne “Kralj Zvonimir” do stadiona NK Dinara.

Milanović izviždan, Josipoviću vikali “lignjo”

Dok traje misa, veterani su okupljeni i pozivaju na ujedinjavanje protiv udbaša i komunista. Milanoviću zviždaju, a ni Josipović, viču mu “lignjo”. Bandića su okupljeni dočekali kao kralja.

11.15 sati – General Gotovina: Zastava i Kninska tvrđava su simboli

General Ante Gotovina, koji je nazočio proslavi Oluje na Kninskoj tvrđavi i podizanju hrvatske zastave, rekao je da je hrvatska zastava simbol, ali isto tako i Kninska tvrđava.

“Sve su to koraci i proces”, uzvratio je Gotovina komentirajući to što kod polaganja vijenaca ispred spomenika “Hrvatske pobjede Oluja 95” ove godine nije bilo organiziranih zvižduka članovima Vlade.

“Moramo se radovati jer imamo državu. Danas, nakon 20 godina, osjećam se sretnim. Pogotovo jučer, kad su naše Oružane snage diljem Hrvatske i u glavnom gradu obilježile Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dan branitelja. To je bilo dostojanstveno i veličanstveno. To nastavljamo danas ovdje u Kninu”, rekao je Gotovina.

Jučerašnjim vojnim mimohodom u Zagrebu i današnjom proslavom u Kninu zadovoljan je i ministar obrane Ante Kotromanović. Rekao je da je jako lijepo što se u Kninu okupilo puno ljudi.

“Sve je lijepo, no danas je vrlo važno što je otvoren Muzej Oluja ’95 čime svim ljudima pokazujemo kako je počeo rat i kako smo se organizirali i borili, te kako smo na kraju pobijedili”, rekao je Kotromanović.

Ministar kulture Berislav Šipuš je zahvalio je, prije svega, svim sudionicima Domovinskog rata te istaknuo da je Muzej Oluja ’95. važan jer pokazuje možda i najvažniji dio hrvatske povijesti.

“Ovo je trenutak tešina, refleksije, poniranja u sebe, ali i dan veselja i radosti”, poručio je ministar Šipuš s Kninske tvrđave te naglasio da na toj tvrđavi možemo gledati povijest Hrvatske. “Emotivan sam i sretan da Hrvatska na ovu veliku obljetnicu postaje bogatija za nekoliko muzeja, od ovog preko muzeja Sinjske alke pa do Vučedola”, rekao je Šipuš.

10.35 sati – Podignuta zastava i otkriven spomenik Franji Tuđmanu na Kninskoj tvrđavi 

  Središnja proslava 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluje”, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja održala se u nazočnosti državnog vrha u srijedu u prijepodnevnim satima na Kninskoj tvrđavi podizanjem hrvatske državne zastave i otkrivanjem spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

Pročitana su povijesnica O organiziranju i ciljevima “Oluje” te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj akciji, u kojoj je, početkom kolovoza 1995., oslobođeno 10.400 metara četvornih kilometara ili oko 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Tuđmanu postavljen je na najvišem dijelu Kninske tvrđave u neposrednoj blizini jarbola na kojem je podignuta hrvatska državna zastava, na mjestu gdje je prije 20 godina, podizanjem hrvatske državne zastave, označen završetak Oluje, a Tuđman je tom prigodom rekao “Imamo Hrvatsku”. Ta njegova poruka upisana je u postolje njegova spomenika na Kninskoj tvrđavi.

Brončani spomenik na Kninskoj tvrđavi prvom hrvatskom predsjedniku visok je 2,3 metra, težak je 500 kilograma, a izrađen je u ljevaonici “Ujević” u Zagrebu. Autor spomenika je Mirko Vuce. Izgradnja spomenika stajala je oko 600 tisuća kuna i plaćena je iz kninskog gradskog proračuna.

Spomenik su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman.

Hrvatsku su državnu zastavu na kninskoj tvrđavi podignuli bivši pripadnici 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) Jasmin Hadžić, Mario Bilač i Edvard Baltić. Hadžić se, prije 20 godna, po završetku Oluje popeo na jarbol na Kninskoj tvrđavi i skinuo zastavu tzv. Republike Srpske krajine.

Nakon podizanja hrvatske državne zastave na Tvrđavi, iznad Knina su preletjela dva MIG-a.

Kninska crkvena zvona oglasila su se jutros u 9,43 sati, točno u vrijeme kada su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin označivši završetak oslobodilačke akcije Oluja. Uoči središnje svečanosti na Kninskoj trđavi pušteno je 20 golubova u znak sjećanja na poginule i nestale u toj oslobodilačkoj akciji, klapa HRM-a Sveti Juraj otpjevala je pjesmu Stina pradidova.

U povodu 20. obljetnice Oluje ispaljeno je 20 počasnih plotuna iz topničkog oružja, a svečanost je uveličala i grupa aviona “Krila Oluje”, sa šest zrakoplova u 15 minutnom aktobatskom programu iznad Knina i Kninske tvrđave.

Svečanosti na Kninskoj tvrđavi nazočili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Drago Lovrić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministar obrane Ante Kotromanović, ministar branitelja Predrag Matić, ministar financija Boris Lalovac, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ministar gospodartstva Ivan Vrdoljak, ministar uprave Arsen Bauk, ministar rada i mirovinskog sustava, ministar turizma Darko Lorencin, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar zdravlja Siniša Varga, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i ministar kulture Berislav Šipuš.

Bio je tu i predsjedatelj predsjedništva BiH te Majke Srebrenice.

Svečanosti su nazočili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, umirovljeni general Ante Gotovina, predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić Kusić, hrvatski nogometni izbornik Niko Kovač i drugi.

Podizanju hrvastke državne zastave i otkrivanju spomenika prvom hrvatskom predsjedniku na Kninskoj trđavi prethodilo je otkrivanje muzeja Oluja 95.

U jutarnjim satima upriličena je tradicionalna budnica kninskim ulicama. Nakon svečanosti na Kninskoj trđavi uslijedit će, kako je najavljeno, mimohod visokih državnih i vojnih uzvanika sa kninske tvrđave predvođen svečanim postrojem OS RH, MUP-a, povijesnih postrojbi do Crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u kojoj će biti služena svečana sveta misa za Domovinu koju će predvoditi kardinal Josip Bozanić.

Ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95 na Trgu Ante Starčevića ujutro su vijence položili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i premiejr Zoran Milanović, a poslije mise vijence će položiti predsjednice Republike Kolinda Grabara Kitarović koja će se, kako je predviđeno, obratiti nazočnima.

U večernjim satima u Kninu predviđen je koncert Marka Perkovića Thompsona u povodu 20. godišnjice Oluje.

9.30 sati – Kotromanović: “Meni je ovaj dan najvažniji u životu, važniji od rođendana. Na taj dan dobili smo temelje hrvatske države. Užasno sam sretan, ali i nervozan, kao i inače u ove dane. Vidim da puno ljudi teži da budemo zajedno, podržavam Gotovinu i njegove poruke. Mislim da smo glavne ciljeve ispunili, sigurno smo bolja država nego prije 20 godina, moramo bit strpljivi, vjerovati u sebe. Mi smo radišni i vrijedni ljudi, samo trebamo nastaviti.

Što se tiče mimohoda, žao nam je što smo maltretirali građane, što se tiče prometa, ali nadam se da će nam oprostiti. Mislim da smo dobre stvari pokazali”, rekao je Kotromanović.

Otvoren Muzej “Oluja 95”
Na kninskoj tvrđavi Grabar Kitarović je svečano otvorila i muzej “Oluja 95”.

Kitarović: “Posebno mi je zadovoljstvo stajati na povijesnom mjestu, na ovom tvrđavi. Čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnicu Oluje. Još je Ciceron rekao “povijest je svjedok vremena i učiteljica žvota”. Onaj narod koji ima svoju povijest ne može se izbrisati s lica zemlje, kako su neki pokušali. Posebno se sjećam poginulih i nestalih u ratu, zahvaljujem njihovim obiteljima na strpljenju i svemu onome što su prošli i zahvaljujem im što i dalje rade za dobrobit Hrvatske. Našim potomcima ovaj muzej daje realan i znanstveno dokumentiran pregled događaja koji su prethodili Oluji, kao i o međunarodnom kontekstu toga vremena.

Uloga našeg dragog predsjednika Tuđmana tu je dobro prikazana. Strani posjetitelji na najboljem će mjestu moći vidjeti kako je postignuta sloboda. Poštovani branitelji, Kninjani i Kninjanke, građani i građanke, svoju povijest pišemo sami, ponosni na našu povijest i baštinu promičemo i tumačimo na jedini ispravni način. Čuvanjem uspomena na veliki događaj, upravo tako kako to možemo vidjeti u kninskom muzeju. Proglašavam ovaj muzej otvorenim.”, rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Muzej Oluja ’95 smješten je u rekonstruiranoj i saniranoj zgradi u centralnom dijelu Kninske tvrđave. Različiti tematski blokovi, koji ukupno zapremaju površinu 300 kvadrata, raspoređeni su na dva kata, a obuhvaćaju teme stvaranja suverene hrvatske države, početke srpske pobune i agresije, prognanike, mirovne pregovore i apele za mir, oslobodilačke pothvate i operacije hrvatskih postrojbi u Domovinskom ratu (1992.-1995.), operaciju Oluja, Hrvatske snage u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja ’95, zrakoplovstvo u Oluji, kronologiju oslobođenog područja Republike Hrvatske u operaciji Oluja (4.-8. kolovoza 1995), geopolitičko značenje operacije Oluja ’95, reakcije iz svijeta, Oluju ’95” u medijima,

U postavu je izložena arhivska građa – službeni izvještaji i ugovori, potom hrvatska zastava s kninske tvrđave, zemljovidi, plakati, znakovlje, glasački listići, te fotografije. Muzeološku koncepciju je izradila Manda Zelić, viša kustosica Kninskog muzeja. Recenziju muzeološke koncepcije izradila je muzejska savjetnica iz zagrebačkog Hrvatskog povijesnog muzeja Nataša Mataušić, znanstveni savjetnik iz Hrvatskog instituta za povijest Zagreb Davor Marijan, te ravnatelj Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata Zagreb Ante Nazor.

Za likovni postav se pobrinuo Željko Kovačić i dizajnerica Lana Kovačić. Kompleks Tvrđave sa postojećim i novim sadržajem – stalnim postavom Oluja ’95 – u prezentaciji kulturne, povijesne i prirode baštine od iznimnog su značaja za kulturni i turistički razvitak tog područja i snažan doprinos jedinstvenom karakteru i identitetu Knina.

Sanaciju i rekonstrukciju građevine u kojoj je smješten novi stalni postav “Oluja ’95”, financiralo je Ministarstvo kulture s tri milijuna kuna.

9 sati – Diljem Hrvatske naše oružane snage obilježavaju 20. obljetnicu i samo one mogu izvesti nešto tako dostojanstveno i veličanstveno, izjavio je umirovljeni general Ante Gotovina nakon mimohoda u Zagrebu za HRT.

“Mi 20 godina slavimo mir i sigurnost i to je ono o čemu moramo brinuti sutra. Sjetimo se da je prije 20 godina srpska inteligencija imala plan stvaranja Velike Srbije i sve je završilo ratom. Oluja je stvorila uvjete za mir, dodao je. Prije 20 godina sam bio vojnik i zapovjednik, danas sam slobodan čovjek i sretan sam vidjeti ovo što vidim danas, zaključio je Gotovina.

“Ovaj dan je velika pobjeda Hrvatske i Hrvatske vojske i moramo biti ponosni. Svime sam više nego oduševljen. Danas su mi došle suze na oči kada sam vidio snagu i organizaciju Hrvatske vojske. Da smo to imali onda – pa gdje bi nam bio kraj”, poručio je umirovljeni general Ivan Čermak.

SVEČANI PROGRAM U KNINU

Svečani program u Kninu će započeti budnicom ulicama grada u jutarnjim satima. Prema programu proslave u 8,15 sati zajednički će vijence položiti i svijeće zapaliti ispred spomenika Hrvatske pobjede “Oluja ’95” na Trgu dr. Ante Starčevića predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Josip Leko i Zoran Milanović, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnik Dragutin Repinc i glavni ravnatelj policije Vlado Dominić. Na istom mjestu, ali u 13 sati, vijenac će položiti i zapaliti svijeću i Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar Kitarović. Predviđeno je i obraćanje Predsjednice Republike.

U 9,15 sati na kninskoj Tvrđavi predviđena je ceremonija podizanja državne zastave čemu će nazočiti predsjednici Republike, Sabora i Vlade. Odmah nakon podizanja zastave bit će otkriven spomenik prvom predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku OS RH Franji Tuđmanu čemu će nazočiti predsjednica Grabar Kitarović i predsjednik Sabora Josip Leko. Od 10 sati održavat će se zajednički mimohod pripadnika braniteljskih i stradalničkih udruga i državnog vrha ulicama grada Knina do Crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. U 10,05 sati predsjednica Kolinda Grabar Kitarović susrest će se ispred zgrade Muzeja grada Knina sa zborom branitelja i udrugama proizašlim iz Domovinskog rata. Predsjednica Republike i predsjednik Sabora u 11 sati nazočit će svečanoj svetoj misi za poginule, umrle i nestale branitelje u Domovinskom ratu u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

U poslijepodnevnim satima predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko obići će štandove braniteljskih zadruga. Osim predsjednika Sabora svečanosti u Kninu nazočit će brojni saborski zastupnici. U pratnji predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića bit će ministri Ranko Ostojić, Ante Kotromanović, Predrag Matić, Boris Lalovac, Orsat Miljenić, Ivan Vrdoljak, Arsen Bauk, Mirando Mrsić, Darko Lorencin, Mihael Zmajlović, Anka Mrak-Taritaš, Siniša Varga, Vedran Mornar, Berislav Šipuš. Cjelodnevna svečanost u Kninu predviđa i susrete, mimohode, sajam, te sportski i zabavni program.