Kako izbjeći enteroviroze?

Enterovirusi su prepoznati diljem svijeta, a viroze uzrokuju najčešće u mjestima umjerene klime. Razlikuje ih se sedamdesetak vrsta, uzrokuju veliki broj bolesti – od blagih do životno ugrožavajućih.

– Ono što ljudi krivo doživljavaju je da to enterovirus znači da je riječ o infekciji probavnog sustava i da je neposredna posljedica te infekcije proljev. Osoba koja se zarazi enterovirusom može imati mekše stolice, ali proljev nikada ne dominira kliničkom slikom – objašnjava prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece KB Dr. F. Mihaljević.

Simptomi ovise o tipu enterovirusa kojim se osoba zarazila. Visoka temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, bolovi u mišićima samo su neki od njih.

Postoje neke enterovirusne bolesti koje imaju tipičnu kliničku sliku. Jedna od njih je bolest šaka, stopala i usta. Ona spada u enterovirusne bolesti koje su karakterizirane osipom. Te promjene su prisutne na koži trupa i ekstremiteta, ali i oko usta, i u usnoj šupljini.

Enteroviroze spadaju u bolesti prljavih ruku. To su fekooralne bolesti kod kojih se uzročnik izlučuje stolicom, a s osobe na osobu prenosi se bliskim kontaktom, dodirom. Prevencija podrazumijeva dobre higijenske navike.

Iva Butić, spec. med. mikrobiologije s parazitologijom, KB Dr. Fran Mihaljević savjetuje: Ruke moramo prati kada dođemo kući nakon što smo se vozili u tramvaju, dirali sve okolo, znači na rukama smo prenijeli bakterije koje onda kod kuće ostavljamo u lavabou. Također ruke moramo prati naravno nakon obavljanja nužde.

Neke enteroviroze mogu uzrokovati respiratorne simptome i tada se uzročnik može širiti i kapljičnim putem.

Kod djece su enteroviroze češće jer ona velik dio vremena provode u kolektivima, pa je samim time i veća mogućnost zaraze. Osim toga, mala djeca još nemaju razvijene navike higijene. S obzirom na to da je riječ o virusnoj bolesti, mogućnosti liječenja su ograničene, stoga se u većini slučajeva liječi simptomatski.

Bolesnici koji imaju glavobolju dobiju analgetike, koji imaju vrućicu dobiju lijekove za snižavanje temperature, oni koji ne mogu uzimati hranu, dobivaju infuziju, parenteralnu prehranu.

Enterovirusi vrebaju u morskim plićacima, na bazenima, u kolektivima… Najčešće žrtve enterovirusa su djeca od 4 do 14 godina. Iako klinička slika može imati razne varijacije, većina ovih viroza prođe sama od sebe uz puno odmora, piše HRT.