Završen tunel od 12 km u Hercegovini, ekolozi upozoravaju na posljedice za Neretvu

U srcu istočne Hercegovine završena je izgradnja tunela dugog 12,2 kilometra, jednog od ključnih dijelova projekta Gornji horizonti, koji već desetljećima izaziva podijeljena mišljenja. U tunel, koji je dio sustava buduće hidroelektrane Dabar, uloženo je oko 67 milijuna eura, a nositelj projekta je Elektroprivreda Republike Srpske.

Projekt, čiji su temelji postavljeni još u bivšoj Jugoslaviji, predviđa izgradnju niza akumulacijskih jezera, hidroelektrana i tunela kojima bi se voda iz sliva Neretve preusmjeravala prema Trebišnjici, s ciljem povećanja hidroenergetskog potencijala i proizvodnje električne energije.
Prema planovima, voda bi naposljetku završavala u Platu kod Dubrovnika, gdje se već nalazi dio sustava.

No, dok investitori ističu energetske koristi i regionalni značaj projekta, stručnjaci i ekološka udruženja upozoravaju na moguću ekološku cijenu. Preusmjeravanje voda moglo bi, tvrde, dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave, kao i do narušavanja prirodne ravnoteže u cijelom slivu Neretve.
Znanstveni izvještaji navode kako bi smanjen dotok svježe vode povećao rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, osobito u delti i Hutovu blatu, područjima koja već danas osjetljivo reagiraju na klimatske promjene i smanjenje dotoka.

Stručnjaci upozoravaju da bi takve promjene mogle imati dugoročne posljedice – ne samo po bioraznolikost, nego i po pitku vodu, poljoprivredu i cijeli ekosustav juga Hrvatske.
Unatoč upozorenjima, vlasti Republike Srpske najavljuju da bi hidroelektrana Dabar trebala biti puštena u rad do 2027. godine, čime bi projekt Gornji horizonti konačno ušao u završnu fazu, prenosi tportal.