Vlado Bužančić, zapovjednik antiterorističke postrojbe Policijske uprave Splitsko-dalmatinske od 1. rujna 1990. do 15. siječnja 1991. godine, za Slobodnu Dalmaciju tvrdi da je HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac kao član taekwondo kluba “Kocunar” cijelu 1990. bio uključen u sve aktivnosti vezane uz stvaranje samostalne Hrvatske. Kako tvrdi Bužančić, 14. siječnja 1991. godine bio je uključen u operacije kao dio antiterorističke postrojbe.
S druge strane Andrija Hebrang, koji je izašao iz HDZ-a kad je objavljeno da je ovaj stranački kandidat, Primorac je prevarant i ratni dezerter koji je pod radnom obavezom pobjegao u SAD i tamo proveo rat.
Bužančić je za Slobodnu rekao da je jedan od glavnih zadataka te paravojne jedinice bila organizacija protuterorističkih djelatnosti te preventivno djelovanje protiv snajperista. Na pitanje novinara što su konkretno radili, Bužančić odgovara:
– Pretresali smo po Splitu sumnjive stanove.
Tvrdi da su, na temelju dojava, pretresli više od 3000 stanova.
– Bez te paravojske nikad ne bismo mogli imati državu niti bismo sada vi i ja o ovome razgovarali.
Kaže da su pretresom tih stanova “doslovno spasili Split od snajperista”.
Početak devedesetih u Splitu naziva se i ratom za kvadrate u tom gradu gdje je bio svaki treći stan u vlasništvu JNA i SSNO. Ukupno je u vojnom fondu bilo 38.226 stanova, od kojih ih je čak 8640 bilo u Splitu.
Deložacije su početkom devedesetih provođene praktički svakodnevno. Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, admiral Sveto Letica kazao je u ožujku 1992. godine kako je svih 900 praznih stanova u Splitu nasilno useljeno, s tim da su u 11 posto slučajeva u stanove nasilno ušli pripadnici HRM-a te da je 55 pripadnika mornaričkog pješaštva i vojne policije također nezakonito ušlo u stanove, pišu Novosti.
U studenom 1993. godine Mladen Bajić, tada zamjenik državnog vojnog odvjetnika za zborno područje Split, izjavio je u Feral Tribuneu kako je te godine zaprimljeno 185 tužbi protiv počinitelja koji su nasilno uselili u stanove.
Novinari su pisali da su prvi na meti bili prazni stanovi, a da su 1992. na red došle deložacije osoba u pravilu nehrvatske nacionalnosti. Izbacivani su stariji ljudi, žene s djecom, bez ikakve imovine…