U sjećanje na velikog izumitelja: Na rodnoj kući u Šibeniku spomen ploča Faustu Vrančiću
Kako je tom prigodom istaknuo zamjenik šibenskog gradonačelnika
Danijel Mileta, Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih
Šibenčana iz vremena renesanse koji je svojim izumima te radom na polju
jezikoslovlja i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini. Spomen –
ploča koju je Grad dao izraditi i postaviti, nastavio je Mileta,
podsjetnik je da je Faust živio upravo u Šibenika te da ga ispred svih
epiteta krasi onaj da je Šibenčanin.
Vrančić je rođen 1551. godine u Šibeniku, a umro je 1617. godine u
Mlecima, dok je njegovo tijelo pokopano u crkvi sv. Marije od Milosti na
otoku Prviću, gdje je bio obiteljski ljetnikovac Vrančićevih.
Obrazovao se u Požunu, kod strica Antuna Vrančića, potom je u Padovi
studirao filozofiju i pravo. Od njegovih brojnih djela najznačajniji
su: ‘Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga,
talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga’ tiskan 1595.; potom
„ Machinae novae“- ‘Novi strojevi Fausta Vrančića’, knjiga tiskana
1595.g., s crtežima vlastitih i tuđih izuma koje prate i opis samih
izuma, ‘ Život nekoliko izabranih divic’, itd.
Zadnjih desetljeća Faust Vrančić postaje sve više predmet
istraživanja. Medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski lanac
Sveučilišta u Zagrebu 1969., dok je 1992. Hrvatski sabor ustanovio i
Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić. Godine 1993. postavljeno
je Vrančićevo poprsje u Parku skulptura velikana hrvatskog
prirodoslovlja i tehnike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U čast ovom
velikanu održava se i godišnja manifestacija ‘Kreativni dani Fausta
Vrančića’ u okviru Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću,
rekao je Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.
Video zapisom Faustovih dostignuća, koja uključuju i prikaz
konstrukcije padobrana ‘Homo volans’ ( leteći čovjek), Grad Šibenik se
prošle godine predstavio i u europskoj prijestolnici Bruxellesu u povodu
950 godina od prvog spomena grada Šibenika.


