U Imotskome predstavljena monografija “Macelj 1945.”

Predsjednik udruge “Macelj 1945“ Stjepan
Bačić naglasio je kako je “monografija stvorena u čast svim žrtvama, koje su
pogubljene na Macelju“. Također je reako kako se “o Macelju zapravo počelo
govoriti tek 1991. godine, kada je kardinal Kuharić prvi puta služio misu za
žrtve na ovom području“. 1992. godine iskopane su 23 jame s ostacima žrtava, a
istraživanja govore kako se samo na tom području “nalazi više od sto jama koje
nisu ni taknute. Jer su iskapanja odjednom neobjašnjivo prekinuta“. U te 23
iskopane jame pronađeni su ostaci 1163 osobe, koje su tek 2005. godine
sahranjene. Analizirajući odnos medija prema vijesti o ukopu iz 2005.godine,
kada su 1163 osobe imale zajednički ukop, Bačić ističe: 

– Treba se zapitati
zaslužuju li ove žrtve medijsku pažnju i medijski tretman?“, navodeći podatke o
tome kako je, kada i gdje u javnim medijskim servisima ova vijest plasirana.

Dragutin Koštro iznio je prikaz
povijesnih okolnosti, koje su se odigrale krajem Drugog svjetskog rata, a kako
bi nazočnima približio sva naknadna zbivanja. Iznoseći niz povijesnih
zanimljivosti i manje poznatih činjenica, naglasio je kako su mnoge povijesne
zablude plasirane na temelju vrhunski realiziranih planova, nastalih u samom
vrhu komunističke piramide vlasti. Koštro je istaknuo: 

– Komunistička partija
nije nespremna dočekala početak Drugog svjetskog rata, kako mnogi vole netočno
prikazati. Baš naprotiv. I zbivanja iz svibnja 1945. godine pomno su planirana
u razdoblju koje je prethodilo samom kraju rata.

Mihovil Bogoslav Matković, kao jedan od
urednika izdanja, govorio je i o osobnim obiteljskim okvirima tragičnih
događaja iz ratnih i poratnih zbivanja.

Autor monografije Damir Borovčak govorio
je o pojedinostma ovog izdanja, uzgred iznoseći zanimljivosti s dosad održanih
predstavljanja. Jedan od neočekivanih poziva za predstavljanje djela dobio je
iz Bugarske, iako samo djelo nije prevedeno na bugarski jezik. Stvarajući
poveznicu s tim pozivom, iznio je podatke kako postoje “autentična povijesna
svjedočanstva o tome kako su se bugarski vojnici, iako tada već pod sovjetskim
zapovjedništvom, prema poraženoj vojsci i hrvatskim civilima, ponašali izuzetno
susretljivo, na jedan primjeren, uljudan, baš kršćanski način“. Izneseno je još
nekoliko znanih i manje znanih povijesnih zanimljivosti, koje su zaokupile
pažnju mnogobrojnih nazočnih u prepunoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta. 

U
pauzama programa nastupala je klapa Bratovština.