Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Splitski studenti osmislili pokretni pročišćivač mikroplastike iz mora

Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav koji bi filtrirao morsku vodu i pročišćavao od mikroplastike.

Znanstvenici upozoravaju da je količina plastičnog otpada u Sredozemnom moru već tolika da bi uskoro moglo postati more plastike, te je četvero splitskih studenata osmislilo uređaj za čišćenje mikroplastike iz mora koji se, za razliku od drugih takvih, kreće i daljinski upravlja. 

Svaki tjedan konzumiramo oko 2000 sitnih komada plastike, zaključak je studije Svjetskog fonda za prirodu koju je napravilo ugledno Sveučilište Newcastle u Australiji. U morima se, stoji u izvješću Ujedinjenih naroda za okoliš, nalazi 51 bilijun čestica mikroplastike a preko morskih životinja ona dolazi u prehrambeni lanac čovjeka te mogu štetiti zdravlju životinja i ljudi.

Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav koji bi filtrirao morsku vodu i pročišćavao od mikroplastike, a imao bi i mogućnost kretanja daljinsko upravljanje što ga čini boljim i posebnijim od drugih sličnih pokušaja izrade ovakvih pročišćivača.

Sasvim slučajno susreli su se na natjecanju Ocean Hackathon u listopadu prošle godine u Splitu, koji se održavao i u još 18 gradova Europe, a cilj dvodnevnog događanja bio je razvijanje inovativnih ideja vezanih uz more i obalno područje.

"Nismo baš bili najbolje upoznati s pravilima, pa nismo shvatili da je rješenje trebalo napraviti prije tog natjecanja. Na natjecanju smo trebali imati 'gotov proizvod'. I tako, dok su se neki mjesecima pripremali, mi smo i ideju i izvedbu napravili u svega nekoliko dana", uvodno za Hinu priča Matej Radić, student brodostrojarstva na Pomorskom fakultetu u Splitu.

Priču s biološke strane dočarala je Petra Kundid koja je pred doktoratom iz parazitologije, znanosti koja proučava životne stadije parazita i njihovu bioraznolikost u okolišu.

"Problem mikroplastike je što ona na sebe veže teške metale pa kad progutaš čestice mikroplastike iz mora zapravo unosiš teške metale što naposljetku može dovesti do raznih karcinoma, krvarenja i drugih bolesti", veli Kundid.

Kako se mikroplastika nalazi na površini i na samom dnu mora, prvotno su zamislili valjak s rupama, s osobnostima spužve, da bi, dodatno istražujući, svoju zamisao doveli do poluuronjene kutije kroz koju more prolazi i preko filtera čisti tu vodu. Proizvod su nazvali "CBRO" što bi, otkrili su nam, izvlačenjem pojedinačnih slova značilo "prijatelj mora".

"Koristili smo se jeftinim materijalima jer su za ovakav proizvod inače potrebna izdašna sredstva pa u tome, vjerujem, leži i jedan od razloga zbog čega se pojedinci ne usuđuju 'uhvatiti u koštac' s ovim problemom", kaže Andro Rudan koji je objasnio i što sve sadržava njihov prototip.

"Propeler je isprintan na 3D printeru, motor je iz bušilice, a pokreće se pomoću tri baterije iz laptopa koji se više ne rabe. Elektronika i uređaj spojena je na internet. Kormilom i brzinom motora upravljamo putem mobitela", govori dodajući kako imaju namjeru na uređaj staviti i senzore koji bi mjerili količinu vode koja prolazi kroz njega kako bi se dobio brojčani podatak kojeg je kasnije lakše koristiti u studijama i za druge zabilješke.

Ovim studentima glavni je cilj standardizirati protokol prema kojem bi znanstvenici radili prilikom istraživanja problema mikroplastike.

"Baš je jedan od glavnih problema što nema standardiziranog protokola u mikroplastici i znanstvenici, tako, koriste različite uređaje tijekom uzorkovanja pa se rezultati koje dobiju ne mogu adekvatno usporediti, pa sve to otežava i daljnje istraživanje i rješavanje problema", priča Antonija Buzov.

Mikroplastiku čine mali dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5 milimetara, a po izvješću Ujedinjenih naroda, ako se ovakvi trendovi nastave, do 2050. godine u morima bi moglo biti više plastike nego ribe. Čestice mikroplastike u more dospijevaju raspadanjem, odnosno razgradnjom većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže, ali i trošenjem sintetičke odjeće i automobilskih guma. Također se dodaje kozmetičkim proizvodima za njegu lica i tijela te i na taj način završava u okolišu.

Plastika čini 85 posto otpada na plažama u svijetu, a prošle godine je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) objavio da u Sredozemno more svake godine dospije više od 200 tisuća tona plastike, uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

Izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“ procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera. Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.

IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 milijuna tona plastike.

Europska unija je od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.

Europski parlament je i na plenarnoj sjednici krajem ožujka u rezoluciji o morskom otpadu ukazao na štete koje ono nanosi ribarstvu i zatražio hitno donošenje mjera za smanjenje takvog otpada, od dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike do promicanja sakupljanja i reciklaže. U rezoluciji su eurozastupnici zatražili i snažnije uključivanje pomorskog aspekta u Europski zeleni plan.

hr Sun Apr 11 2021 09:15:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60a27ecd6f52df51748b46d2/80
Foto: Pixabay

Evo zašto biste svaki dan trebali popiti čašu tople vode

Treba napomenuti da toplu vodu ne treba smatrati nekim revolucionarnim lijekom, ali ako često pijete vodu, možete ponekad popiti i čašu tople vode zbog dodatnih koristi.

Ispijanje dovoljno vode važno je za zdravlje mišića, kože i zglobova. Voda pomaže stanicama da apsorbiraju dovoljno hranjivih tvari i da se bori protiv infekcija. Ispijanje nekoliko čaša tople vode dnevno moglo bi imati i dodatne korisiti za vaše tijelo. Iako je malo znanstvenih dokaza koji to potvrđuju, čini se da je topla voda ipak dobra opcija. Evo nekoliko razloga zašto biste redovito trebali piti toplu vodu.

Zdravija probava

Nedovoljan unos vode može uzrokovati dehidraciju, a to se može negativno odraziti na probavu i pražnjenje crijeva. Kronična dehidracija može uzrokovati zatvor, što može uzrokovati dodatne probleme, uključujući hemoroide i nadutost. Topla voda bolje razgrađuje hranu nego hladna voda pa smanjuje rizik od zatvora i pospješuje pražnjenje crijeva.

Detoksikacija

Topla voda pomaže u detoksikaciji tijela. Topla voda podiže temperaturu tijela što uzrokuje znojenje. Znojenjem se izbacuju toksini iz tijela i čisti pore.

Poboljšava cirkulaciju

Vruća voda proširuje krvne žile, poboljšavajući cirkulaciju. To može pomoći mišićima da se opuste i ublažava bolove.

Gubitak kilograma

Ranija istraživanja sugeriraju da ispijanje više vode pospješuje gubitak kilograma. Razlog može biti i to što se možemo osjećati punije i sitije kad popijemo vodu. Voda također pomaže tijelu da apsorbira hranjive tvari te da izbaci otpad. Topla voda ubrzava metabolizam što bi moglo pomoći u mršavljenju.

Smanjuje bolove

Vruća voda poboljšava cirkulaciju, a može poboljšati i protok krvi, posebno u ozlijeđenim mišićima. Nijedno istraživanje nije izravno povezalo konzumaciju tople vode s ublažavanjem boli. Međutim, ljudi redovito koriste termoakumulatore i boce s toplom vodom kako bi smanjili bol. Konzumacija vruće vode može pružiti neko unutarnje ublažavanje boli, ali važno je napomenuti da toplina također može pogoršati otok.

Dobra je za sinuse

Toplina može ublažiti pritisak uzrokovan prehladom i nazalnom alergijom. Para također pomaže u odčepljenju sinusa, a ispijanje tople vode može potaknuti kašljanje i puhanje nosa.

Smanjuje stres

Čaša tople vode može ublažiti stres i anksioznost. Ranija studija pokazala je da topli napitci, uključujući kavo u čaj, mogu smanjiti razinu stresa i anksioznosti. Studija sugerira da je to možda i zbog kofeina u ovim pićima, no toplina je također odigrala važnu ulogu u popravljanju raspoloženja.

Ako pijete toplu ili vruću vodu, pripazite na temperaturu napitka kako ne biste opekli jezik, usne ili grlo. Topli napitci obično se služe na temperaturi blizu ključanja, piše Medical news today. Studija iz 2008. godine pokazala je da je optimalna temperatura za ispijanje kave 57.8°C. Takva temperatura smanjuje rizik od opeklina, a piće i dalje ostaje ukusno.

Treba napomenuti da toplu vodu ne treba smatrati nekim revolucionarnim lijekom, ali ako često pijete vodu, možete ponekad popiti i čašu tople vode zbog dodatnih koristi, prenosi N1.

hr Mon May 17 2021 16:34:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60a1327a6f52df66728b45e5/80

Velika međunarodna eko patrola u mjestu Povlja na otoku Braču

U sklopu Eko patrole 2021. održana je ekološka akcija čišćenja luke Povlja na otoku Braču u organizaciji Promocije ronjenja i Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic

Međunarodna ekološka akcija u mjestu Povlja na otoku Braču okupila je ronioce iz različitih klubova diljem Hrvatske i Slovenije koji su se s velikim zadovoljstvom priključili čišćenju podmorja u vidu očuvanja ljepota i čistoće Jadranskog mora.

U sklopu Eko patrole 2021. održana je ekološka akcija čišćenja luke Povlja na otoku Braču u organizaciji Promocije ronjenja i Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic.

Tijekom četiri dana trajanja akcije ronioci su izvadili 10m3 otpada od toga 6m3 stakla i 4m3 guma u cilju očuvanja mora, okoliša i prirode, a kako bi time smanjili negativan utjecaj otpada na morska staništa. 

U sklopu Eko patrole 2021. održali smo drugu ekološku akciju čišćenja podmorja i rijeka ove godine u cilju podizanja razine svijesti građana o važnosti očuvanja okoliša i prirode te kako bi potaknuli odgovorniji odnos prema prirodi nastavljamo već idućeg vikenda s čišćenjem podmorja u Vodicama. - rekla je Andreja Vedrina direktorica Agencije Promocija ronjenja.

Osim ekološkog karaktera akcija je imala i edukativan učinak u cilju poticanja građana na odgovornije ponašanje vezano uz gospodarenje otpadom te su članovi Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic ujedno odrađivali mapiranje i monitoring određenih lokacija u vidu detektiranja otpada.

Ekološka akcija čišćenja podmorja provodila se je pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske te uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u čišćenju podmorja sudjelovao je i državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gospodin Mario Šiljeg.

- Svjedoci smo koliko je svijest ljudi još uvijek nedovoljno razvijena kad je u pitanju okoliš sa svim svojim sastavnicama, a tako i morem. Raznolikost materijala i predmeta koji su ovom hvalevrijednom akcijom izvađeni iz mora govori u prilog toj činjenici. Do 90% otpada u moru dolazi s kopna i od velike je važnosti raditi na smanjenju unosa otpada u morski okoliš. Ministarstvo slijedeći trendove EU zakonodavstva uvodi rigorozniji pristup ovoj tematici. Tako se od 3.07. ove godine zabranjuje stavljanje na tržište jednokratnih plastičnih materijala kao što su plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke i slično, a koji su ujedno i jedan od najvećih pritisaka na biološku raznolikost morskog okoliša. Uz te preventivne mjere svakako je važno kroz ovakve eko akcije pridonijeti razvoju svijesti o štetnosti nekontroliranog odbacivanja otpada u okoliš. Ronioci su tu jedna od vrlo važnih karika i u tom smislu vrijedan partner našeg ministarstva. - istaknuo je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gospodin Mario Šiljeg.

U ovoj eko patroli 2021. sudjelovali su ronioci iz Ronilačkog kluba NEMO-Brač Povlja, Jamarske zveze Slovenije, Jamarske rešavalne službe, Slovenija, Zveze Tabornikov Občine Kranj, Kluba potapljačev in Jamarjev i Kluba Vodnikov rešavalnih psov Kranj.

- U Jamarskoj zvezi Slovenije jako puno radimo na čišćenju otpada u špiljama i vodama te prikupljamo podatke o onečišćenim špiljama kako bi kroz naše projekte izvadili što više otpada obzirom da otpad koji se skuplja u špiljama uvelike onečišćuje i naše vode te samim tim štetimo i sebi. Danas je manji problem s mladima koji kroz različite programe u školama uče o važnosti očuvanja prirode, nego sa starijim generacijama. Ujedno se vrlo rado uključujemo i u druge aktivnosti i programe naših kolega iz Hrvatske koji provode aktivnosti za očuvanje okoliša. - rekao je potpredsjednik Jamarske Zveze Slovenije i vođa službe za špiljsko i tehničko ronjenje te predstavnik kluba vodnikov spasilačkih pasa Kranj i predstavnik Zveze taborničkih organizacija mesne občine Kranj, gospodin Robert Anžič.

Medijski pokrovitelji ekološke akcije koji su pružili podršku samoj akciji su Morski.hr, SCUBAlife, Mreža TV i Gorgonija.com


hr Sun May 16 2021 16:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60a00bf36f52dff3718b45a0/80

"More knjiga" očekuje vas u dvorani na Gripama: Tim povodom poklanjamo krimić "Nijema pacijentica" Alexa Michaelidesa

Sajam je otvoren svakim danom od 10 do 20 sati, a nedjeljom do 17 sati.
Povodom rasprodaje knjiga u velikoj dvorani ŠC Gripe koja traje od 5. do 18. svibnja dijelimo neke od najpopularnijih naslova. 

Knjiga koju darujemo jest "Nijema pacijentica" Alexa Michaelidesa.

O romanu

Forenzički psihoterapeut Theo Faber dobiva posao u The Groveu, dobro čuvanom forenzičkom odjelu u sjevernom Londonu, gdje je već šest godina smještena slikarica Alicia Berenson, nakon što je osuđena za ubojstvo supruga, poznatog modnog dizajnera Gabriela Berensona.

U večeri ubojstva policija je zatekla Aliciju samu u kući, u psihički rastrojenom stanju, pokraj suprugova tijela – Gabriel je bio upucan nekoliko puta u lice – i samo su njezini otisci prstiju pronađeni na pištolju. Tijekom policijskog ispitivanja Alicia nije rekla ni riječ. Nije odgovorila ni na jedno pitanje. Nije progovorila ni kada su je optužili za Gabrielovo ubojstvo. Ostala je nijema i kada su je uhitili, odbijajući zanijekati ili priznati svoju krivnju. Jednostavno, Alicia nakon ubojstva svoga supruga više nikada nije progovorila.

Kako do romana?

Na Facebook objavi u komentaru označite osobu kojoj biste poklonili knjigu, a mi ćemo nasumično izabrati sretnog dobitnika/dobitnicu i obavijestiti ga/ju u komentaru!

O sajmu

U ponudi ćete pronaći naslove u izdanju najvećih domaćih nakladnika pa su uz V.B.Z.-ove knjige s nama i sjajni naslovi Mozaik knjige, Naklade Ljevak, Frakture, Znanja, 24sata, Fokusa, Oceanmora, Profila, Planetopije, Veblea, Leo Commercea i Felix Liber Rijeke.   

Sajam je otvoren svakim danom od 10 do 20 sati, a nedjeljom do 17 sati. 
hr Sat May 15 2021 19:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/54c34a05486f9f85148b4667/80
Foto: Screenshot YouTube

Hrvat pogodio šesticu na Eurojackpotu, osvojio više od 2.200.000 kuna!

Evo gdje je uplaćen dobitni listić

Na Eurojackpotu je pogođeno devet dobitaka 5+1 u iznosu  2.268.272,08 kuna, a jedan od njih razveselio je igrača iz Hrvatske. Dobitni listić uplaćen je u Pazinu.

U petak se održava sljedeće izvlačenje, a glavni dobitak iznosi 586.000.000,00 kuna

hr Sat May 15 2021 08:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .