Otvaranje 10. IMSC konferencije - Međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti (International Maritime Science Conference) Pomorskog fakulteta u Splitu održalo se u ponedjeljak, 8. svibnja u hotelu „President“ u Solinu.

Konferencija IMSC, koja se održava 8. i 9. svibnja, ima višegodišnju suradnju s Polish Naval Academy iz Gdynie (Poljska), Fakultetom za pomorstvo i promet iz Portoroža (Slovenija), Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Akademijom Nikola Vaptsarov iz Varne (Bugarska), Hrvatskim hidrografskim institutom (Split), Međunarodnom hidrografskom organizacijom (International Hydrographic Organisation-IHO), Veleučilištem Nikola Tesla iz Gospić, koji su i suorganizatori. Uz njih je ove godine organizaciju podržala i Splitsko-dalmatinska županija.

Tema konferencije je znanstveni pristup rješavanju pomorskih prometnih problema. U godinama punoj pomorskih izazova u smanjivanju troškova transporta tereta putem autonomnih brodova i pametnih luka, rješavanja zagađivanja upotrebom zelenih goriva i smanjivanje emisije stakleničkih plinova, rješavanja pomorske sigurnosti podataka (maritime cyber security).

- Na ovogodišnjoj konferenciji je više od 180 sudionika s oko 170 znanstvenih radova podijeljenih u sekcije. Tema je privukla izniman broj znanstvenika i zbog svoje aktualnosti jer se danas suočavamo sa sve više izazova u pomorstvu. Nakon situacije s pandemijom COVID-19, prekinuo se dotadašnji logistički lanac i postao je problem kako teret transportirati od Dalekog istoka prema Europi i zapadnim zemljama. Također, za vrijeme njenog trajanja dosta brodova je bilo u raspremi, neke su novogradnje naručene i došlo se do novog problema – kako smanjiti sve troškove. Danas se ide prema smanjivanju ljudstva na brodovima te se ide prema autonomnim brodovima, odnosno smanjivanju broja članova posade te se također teži zelenim tehnologijama, pa se konstruiraju brodovi kojima je pogon vodik, električna energija, amonijak… Također se ide i prema pametnim lukama, u kojima će se teret iskrcavati uz što manje ljudske podrške – ustvrdio je prof. dr. sc. Pero Vidan, dekan Pomorskog fakulteta na otvaranju konferencije.

U ime Sveučilišta, rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića i svoje osobno, sve uzvanike je pozdravio prof. dr. sc. Igor Jerković, prorektor za znanost i kvalitetu. Istaknuo je kako su teme ovog skupa koje se vezuju za zaštitu mora kao i pomorski promet vrlo važne i za rangiranje Sveučilišta sukladno Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te kako Pomorski fakultet zaista puno doprinosi dobrom plasmanu splitskog sveučilišta u ovim područjima. Kazao je i kako se Sveučilište u Splitu ovim temama bavi i kroz suradnju sa sveučilištima alijanse SEA-EU, odnosno njihovim gradovima i lukama.

Na konferenciji će biti održan i okrugli stol o rješavanju prometne mreže grada Splita prema europskim prometnim koridorima povezivanjem luke cestovnim i željezničkim pravcima.

- Riječ je o panelu na temu „Konkurentnost i perspektive splitskog prometnog pravca“ na kojem će se istaknuti problematika infrastrukturnih nedostataka u pogledu željezničke i cestovne povezanosti koja ne dopušta jačanje konkurentnosti teretnih terminala Luke Split, te onda i ostalih izazova urbane prometne mreže grada Splita – pojasnio je doc. dr. sc. Luka Vukić, koji će i moderirati okrugli stol.

Sudionici konferencije su znanstvenici iz Hrvatske i svijeta (Francuska, Poljska, SAD, Katar, Švedska, Finska, UK, Španjolska, Filipini, Slovenija, Crna Gora, BiH i dr.). Program je dostupan na poveznici. 

Sve prijatelje mora rastužila je vijest da je jučer u Zagrebu iznenada preminuo Mladen Šutej, čuveni moreplovac i jedriličar, autor brojnih knjiga, dokumentarnih serijala i iznad svega čovjek koji je Hrvatima i stanovnicima bivše nam države otkrivao ljepotu, tajanstvenost i dramu plovidbe dalekim morima i oceanima. Napustio nas je u 78. godini života ostavivši za sobom sina Gorana i kći Anu, piše more.hr. 

Zaljubljen u plovidbu i jedrenje u doba kad su se tek rijetki otiskivali u malim jedrilicama na debelo more uspijeva na sve muke doći u posjed deset metarske jedrilice HIR 3 s kojom namjerava preploviti Atlantik. Isprva je to kanio učiniti zajedno s prijateljem Ozrenom Bakračem a kad je ovaj bio poslovno spriječen otisnuo se 1982. godine sam do Karipskih otoka i Floride. Ostao je na tom putu punu godinu dana pobudivši maštu brojnih jedriličara ne bi li mu slijedili put. Nekoliko godina kasnije zajedno s Ozrenom oplovio je čitav svijet – najprije Atlantik, potom Tihi i Indijski ocean te se kroz Crveno more vratio kući. Usput su osvojili Rt Horn postavši prvi hrvatski jedriličari kojima je to uspjelo. Znatnim dijelom te plovidbe s njima je bio ukrcan i televizijski snimatelj Mario Saletto koji je producirao jedan od najprodavanijih dokumentarnih serijala TZV Zagreb Beskrajem svijeta kojeg bez Šuteja ne bi bilo moguće snimiti.

Ranih devedesetih godina Mladen utemeljuje Hrvatski oceanski jedriličarski klub i u vrlo teškim, ratnim okolnostima uspijeva sagraditi Hrvatsku Čigru, s kojom se 1994. godine s posadom sljedbenika uputio u ekspedicijske plovidbe rubovima svijeta od Arktika do Atlantika koje su trajale punih trideset sedam mjeseci. Osam godina potom ponovo se s Čigrom zaputio na plovidbu oko svijeta, ovaj put promotivniju i manje napornu, podijeljenu na 25 etapa na kojoj mu se u različitim fazama pridružilo gotovo dvije stotine jedriličara. O svojim plovidbama objavio je šest knjiga. Mnoge od njih bile su bestseleri među nautičarima.