INTERVJU Marko Jelić: ‘Naša zemlja je duboko korumpirana! Jedan kvalitetan čovjek mijenja svijet!’
Zakuhtava se izborna utrka, a kampanja i prije službenog početka svjedok je neizvjesnosti kakva se najavljuje u procesu kojeg će karakterizirati i brojna nova imena, lica i udruženja u hrvatskoj politici.
Ne štedi se već ni s riječima i potezima iz većine političkih opcija, seže se i za ‘udarcima ispod pojasa’, a sve u cilju ostavljanja dojma kod birača koji će o mjestima u Hrvatskom Saboru odlučivati 5. srpnja.
Nova opcija je i ‘Stranka s Imenom i Prezimenom‘ koja je u kratkom roku okupila nezavisne kandidate u cijeloj Dalmaciji i spojila ljude koji su svojim radom i djelovanjem iz vladajućih struktura skinuli već očito monopol dvije najveće stranke.
Jedan od njih je i Marko Jelić, gradonačelnik ponosnog Knina koji je uskočio u politiku kako bi napravio promjenu. Ovaj obiteljski čovjek, otac četvero djece je doktor znanosti u području Molekularne biologije i biokemije.
Posve staložen čovjek doktorirao je u Njemačkoj, nakon progonstva u Zadar da bi se onda i vratio u Hrvatsku i postao dekan veleučilišta sa samo 29 godina.
Iako mu je oružje velika strast dok pričate s Jelićem osjećate onaj duh, ogromnu volju kojom je i Knin doveo na bolje staze. Njegovo pridruživanje ‘Stranci s Imenom i Prezimenom’ bio je dovoljan povod za razgovor.
Što je potaknulo Marka Jelića da postane
dio ‘Stranke s Imenom i Prezimenom’?
– Ime i
prezime, a to je ono što ja jesam. Ja imam svoj svjetonazor, svoj pogled na
svijet i ne želim da mi netko tim svjetonazorom upravlja. Uistinu se trudim, s
druge strane, da gdje god mogu napravim neki iskorak i poboljšam društvo oko
sebe. Moje geslo je ‘pojedinac mijenja svijet’ i ako nađemo još takvih
pojedinaca onda sam uspio.
Ulazak u politiku, ipak, znate i sami,
mnogi će protumačiti kao ‘borbu za fotelju’?
– Ja ću biti
posljednji na listi, tako smo se dosad
dogovorili. Ja imam svoj poziv, živim i radim
svoj posao, a politika je veliko opterećenje. Ne znam tko bi se želio baviti
politikom, a da ne vidi da je to nužno. Što se tiče mene, ali i svih ovih ljudi
s Imenom i Prezimenom nema potreba objašnjavati da mi ne trčimo za foteljama i
uhljebništvom.
Sličite li, možda, na MOST? Prije pet
godina ljudi su im davali pažnje, dobivali su medijski prostor i onda su dobili
19 mandata? Što vi očekujete?
– Javnost me
zna kao znanstvenika, bavim se fundamentalnom znanošću tako da ja ne mogu na
temelju podataka, koje sad imamo, govoriti o
očekivanjima. Moja očekivanja pokazat će narod kada izađe na birališta. S druge
strane, ja nikada nisam rekao nikome da za nekoga glasa. Smatram da imamo
dovoljno pametan svijet oko sebe koji razumije što se događa i što želi imati.
Svaki narod ima vlast koju zaslužuje i koju on želi. Koliko ćemo imati mandata
to ovisi samo o narodu.
Svjesni ste, vjerujem, ako uđete u Sabor da
ćete morati koalirati s nekim ili, čast svima, biti oporba koja ‘laje na
mjesec’. Tko vam je po svjetonazoru bliži od stranaka?
– Nema
bezuvjetnih stvari. Mark Twain je to lijepo opisao kad je rekao: ‘Bolje ne
primiti zasluge za ono što se učinili nego uzeti zasluge za ono što niste
napravili’. Ova stranka je za sve normalne ljude, mi smo za njih otvoreni. A o samim strankama se u ovom trenutku ne može
razgovarati jer svatko normalan, onaj tko drži do ove zemlje i do njezinih
građana te poštuje kršćanski moral on je dobrodošao. Oni
drugi kojima to nije prioritet također imaju pravo na svoj put, ja
poštujem taj put, ali ih ne vidim u svom okruženju.
Neradna nedjelja. Prvo doneseno, sada
ukinuto. Kako vi stojite s tim?
– Neradna
nedjelja je prekompleksno pitanje. Imamo krizu koja je ozbiljna, gospodarstvo
vapi za dodatnim prihodima, a s druge strane ti ljudi moraju imati dan koji će
provesti sa svojim obiteljima. Ako ne mogu provesti taj jedan dan sa svojim
obiteljima treba se naći kompromis. Taj kompromis ne može biti isključiv, on
mora biti mudar. Smatram da možemo napraviti da građani možda rade jednu
nedjelju u mjesecu i da svakako budu adekvatno plaćeni za to.
Dakle, neradnu nedjelju ne podržavate?
– Ja nisam
za konačna rješenja jer ona nikada ne donose dobro. Nekome odgovara raditi
nedjeljom, nekome ne odgovara. Idemo se onda
dogovoriti, napraviti kompromis, nismo bezglavi. Svijet je, osim toga, pun
dobrih primjera, pa onda pogledajmo što drugi rade i
nađimo najprihvatljivije rješenje.
Vaš glavni program je teritorijalni preustroj.
Malo govorite o drugim temama pa evo pitam – kako ćete, primjerice, riješiti
egzodus mladih i poljoprivredu koja je na jako lošim granama?
– Knin je
dobar primjer. Prije svega treba vratiti nadu ljudima, zaustaviti
osjećaj nemoći pojedinca da utječe na smjer kojim društvo ide i to kroz
ukidanje stranačkog kadroviranja. Toga u Kninu više nema jer ja kao
gradonačelnik uopće ne znam tko se u Kninu zapošljava na određenom mjestu i ono
na čemu inzistiram i tako sam i rekao, da ću se tek uključiti ako se dogodi da
je netko namjestio nešto te tako ukinuo jednakost građana. A teritorijalni preustroj je početna točka da bi se sve to
pokrenulo, sadašnje stanje nije dobro i to se ocrtava u velikoj depopulaciji te
blokiranosti razvojnih procesa.
Kako ste vi to postigli?
– Morate
imati jasan i kvalitetan sustav potpora te prije od
svega okružiti se sposobnim i samosvjesnim suradnicima. Više nema
namještanja javnih nabava pa su ljudi dobili nadu da svojim radom, kompetencijama i kvalitetom nešto znače. Takav sustav treba izgraditi u čitavoj Hrvatskoj, pa
će onda doći i do smanjenja, a u konačnici i nestanka
korupcije. Pogledamo li suštinu problema vidimo samo da je naša zemlja duboko
korumpirana. U prvom planu tu je uhljebljivanje ljudi koji nisu kompetentni, a kad to riješimo onda smo riješili sve. Jedan
kvalitetan čovjek mijenja svijet.
Vaš plan lijepo zvuči, ali prije svakih
izbora čujemo slične rečenice. Hoće li vam ljudi vjerovati?
– Čitavu svoju karijeru sam posvetio izgrađivanju ljudskih
kompetencija, posvetio sam se tome i u gradu kojem sam na čelu to primjenjujem
i rezultati su vidljivi. Ne govorim stvari u koje sam ne vjerujem i za koje
nemam dokaze. Pojedinac mijenja svijet – samo se sjetite našeg Nikole
Tesle. On je bio jedan čovjek, a sve što imamo danas u tehnologiji
zahvaljujemo, više manje, njemu. Jedan
čovjek može promijeniti svijet, krenimo od sebe!
Pričamo o korupciji pa jedno vezano
pitanje. Dom u Vukovarskoj ulici u Splitu, proboj koronavirusa i smrt čak 18
štićenika. Ima li tu korupcije?
– Ja o tom nemam informacija osim onih iz medija. Stoga,
ako je taj ravnatelj, o kojem je riječ, bio izabran po sposobnostima onda ja i
vi o ovome danas ne bi trebali raspravljati. Naime, znali bi kako je sve provedeno na ispravan i javan
način te bi onda to što se dogodilo mogli opravdali kako se svima događaju
stvari koje do kraja ne možete kontrolirati, i to bi bilo realno. Ipak, ako
postoji sumnja da je netko došao na neko odgovorno radno mjesto bez potrebnih
znanja i kvalifikacija tada se nameće pitanje kakvo smo mi to društvo koje to
dozvoljava i zašto se ne borimo protiv takvog sustava koji nas sve ugrožava.
Moramo već jednom stati na kraj tim pristupima da je važnije tko je iz koje
stranke, a ne da osoba mora raditi i biti kompetentna i
da to bude presudno za odabir.
Prije nekoliko godina ugledni demograf
Anđelko Akrap kazao je kako je smanjenje broja općina ‘demografsko pustošenje i
koncentracija stanovnika u nekoliko gradova’?
– Ako bismo ugasili većinu općina
onda stanovništvo ne bi imali utjecaja na svoj razvoj i
u tom se slažem s prof. Akrapom. Zato naš prijedlog, za razliku od
drugih, govori o funkcionalnom udruživanju. Ono je vezano uz ljudske kapacitete
jer mi nemamo dovoljno ljudi u svakoj općini da
sve vodimo i osmišljavamo, to treba raditi zajednički i
nadopunjavati se uz smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti. Prava
pozadina negativne selekcije i uhljebljivanja se krije iza raznih ustanova i
poduzeća koja su u vlasništvima lokalne samouprave, a koja
bi mogla biti objedinjena u zajednička poduzeća i ustanove nekoliko naslonjenih
jedinica lokalne samouprave. Čime bi se postigla pokrivenost ljudskim
kapacitetima i kompetencijama i onih najmanjih općina, a njihovi žitelji bi
dobili dodanu kvalitetu života. Ponavljam bez svih onih nepotrebnih radnih
mjesta kojima je svrha zbrinjavanje stranačkih istrošenih kadrova.
Fokus vam je na Dalmaciji. Imate li
rješenja za sjever Hrvatske?
– Mi ćemo
pokriti čitavu Hrvatsku jer ona je puna ljudi s Imenom i Prezimenom. Ti ljudi
su ostvarili karijere izvan politike i odlučili su da više ovako ne može.
Tražimo izvrsnost, poštenje, razum i želju za promjenom. Takvih ljudi u
Hrvatskoj ima puno.
Kako ste ‘stranka s Imenom i Prezimenom’
onda baš evo par imena i prezimena. Josipa Rimac?
– Nemam komentar
Marijana Puljak?
– Pametna
žena.
Bruna Esih?
– Ima svoje
stavove.
Miro Bulj?
– Zanimljiv
čovjek.
Ante Sanader?
– Vatrogasac.
Arsen Bauk?
–
Šaljivčina.
Za kraj. Cijelo vrijeme u fokusu vam je
pojedinac. Možemo li zaključiti da je u politici najvažnije imati stav?
– Vlastiti
stav. U čemu je problem, imamo stranke u kojima ne dozvoljavaju različitost
mišljenja i stavova. Samim time se guši kreativnost i onda vam se ljudi sa
stavovima i sposobnostima izdvajaju i ne uključuju u strateške odluke. Tada je
manje kompetentnima otvoren prostor da naprave s Hrvatskom ovo što rade.


