Sadašnji
sustav više nije održiv. HAC i ARZ nisu u mogućnosti vraćati kredite i
ispunjavati obveze jer redovni prihodi nisu dovoljni, pa iz godine u
godinu stvaraju novi deficit, rekao je Radimir Čačić na konferencije za
novinare.
– Novi reprogram sa sadašnjim kreditnim rejtingom zemlje značio bi
novo nepovoljno zaduživanje, daljnji pad kreditnog rejtinga i povećanje
javnog duga, a s druge strane kroz koncesiju omogućujemo vraćanje
nepovoljnih kredita i smanjujemo javni dug – kaže Čačić.
Koristeći, uz nužnu racionalizaciju poslovanja, osnovnu prednost
pristupa tri puta jeftinijem kapitalu koju imaju investitori iz zemalja
s najboljim kreditnim rejtingom, potencijalno kroz mirovinske fondove
sudjelujemo i u profitu koncesionara, mišljenja su Reformisti.
Istovremeno, pojašnjava Čačić, Hrvatska ostvaruje novu povoljnu
poziciju za budući pristup stranom kapitalu, postaje kreditno potentnija
i zanimljivija u investicijskom smislu.
– Današnje stanje duga HAC-a i ARZ-a bez kamata iznosi 30
milijardi kuna. U slijedeće tri godine na naplatu za autoceste dolaze
dvije milijarde eura glavnice koje HAC i ARZ nemaju, a ukupna je
glavnica koju moramo vratiti četiri milijarde eura. Reprogram dugova na
25 godina značio bi da će nas ceste koštati osam, a ne više više
milijarde eura, a dobit iz koje bi trebali isplatiti osam milijardi pri
sadašnjem poslovanju u tih 25 godina iznosi pet milijardi eura. Nemamo
pravo takav teret ostaviti generacijama koje dolaze – upozorio je čelnik
Reformista.
Obrušio se Čačić i na tvrdnju predsjednice svoje bivše stranke
HNS-a Vesne Pusić kako treba, kada je riječ o referendumu protiv
monetizacije autocesta, poslušati glas javnosti.
– Postoje teme koje nisu referendumska pitanja. Ovo je pitanje
izvršne vlasti koja nije u stanju provesti “outsourcing”, koja nije u
stanju realizirati projekte o kojima ovisi budućnost naše djece –
naravno da ne zaslužuju povjerenje građana – poručuje Čačić.
Kako bi izvršna vlast bila uvjerljiva u onome što nudi,
Reformisti će, kaže, izići u Saboru s incijativom u kojoj će tražiti od
vlade da se obveže kako će okvirne tri milijarde eura od monetizacije
upotrijebiti “ne za pokrivanje svoje nesposobnosti već za otplatu
najneopovoljnijih kreditnih obveza”.