Srebrenica: Pokopani ostaci 136 žrtava genocida, fetvom zabranjena osveta

Posmrtni ostaci 136 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu koji su u srpnju 1995. počinile vojska i policija bosanskih Srba pokopani su u subotu unutar memorijalnog kompleksa u Srebrenici, a poglavar Islamske zajednice objavio je fetvu o otklanjanju genocida i zabrani svake osvete.

Na posljednji počinak rodbina i prijatelji ispratili su skeletne ostatke ekshumirane proteklih godina u masovnim grobnicama, a među pokopanima su i kosti osmorice dječaka koji su ubijeni kao šesnaestgodišnjaci dok je najstarija žrtva 75-godišnji starac.

Od ovog 11. srpnja na spomen-mezarju u Potočarima leže ostaci 6377 žrtava genocida dok ih je još 230 po željama obitelji pokopano na drugim grobljima.

Vjerski obred predvodio je poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović.

“Obilježavamo tužnih i dugih 20 godina od zločina genocida nad Bošnjacima, nad našim najmilijima, braćom i sestrama, očevima i majkama, djedovima i nenama, nad našim sinovima i kćerima u cvijetu njihove mladosti”, podsjetio je reis Kavazović.

Kazao je kako je ovaj dan “duboko i neprolazno uklesan na mramornom kamenu sjećanja”.

“Nadamo se, upravo danas ponajviše, da i pravdoljubivi dio svijeta osjeća breme zla koje nosimo na našim nejakim plećima i da nam se hoće pridružiti u čuvanju napora da se ono više nikada ne ponovi”, rekao je Kavazović.

Istaknuo je da težina zločina obvezuje na sjećanje i stalno suočavanje s neporecivom istinom o osam tisuća nedužnih pobijenih “u kukavičkom pohodu zločinaca”.

“Srebrenica istodobno simbolizira nadu da je ovakvim zločinima došao kraj i da se buduća pokoljenja neće okupljati na sličnim stratištima”, poručio je poglavar bosanskohercegovačkih muslimana i dodao da je to u današnje doba najvažnija zadaća čovječanstva.

Reis Kavazović objavio je i fetvu kojom se ratni teror nad muslimanima Srebrenice i Žepe i sa stajališta islamskog prava kvalificiraju kao genocid, a na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 1993. godine i presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) iz 2007. godine.

Fetvu je donijelo Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH kao vrhovno vjersko tijelo i ona je obvezujuća za sve muslimane.

“Vijeće muftija obvezuje svakog muslimana i muslimanku da čine što je u njihovoj moći kako bi se posljedice genocida otklonile”, rekao je Kavazović.

Odlukom Vijeća muftija Islamske zajednice u BiH prihvaćaju se odluke međunarodnih i domaćih sudova u postupcima po optužnicama za genocid.

“Samim tim svaka osveta koju bi poduzeo pojedinac ili grupa je zabranjena i predstavlja kršenje principa zakonitosti u uređenom ljudskom društvu”, pojasnio je sadržaj fetve Kavazović.

Vijeće muftija pozvalo je sve muslimane da čine dobro i da štite život, vjere i dostojanstva svih ljudi bez obzira na vjeru i nacionalnost.

“Gospodaru moj, nauči me da je tolerancija najviši stupanj moći, a želja za osvetom prvi je znak slabosti”, kazao je u svojoj hutbi reis Kavazović.

Poglavar Islamske zajednice u BiH je prije vjerskog obreda morao intervenirati i pozvati na red masu okukljenu u memorijalnom kompleksu jer je u trenutku kada je ondje stigao predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić slijedilo masovno negodovanje praćeno zviždanjem i pogrdama na račun srbijanskog premijera.

“Kada vam dođe uglednik nekog naroda iskažite mu poštovanje. Vi koji ste muslimani tako se trebate ponašati”, kazao je reis Cerić okupljenom mnoštvu podsjećajući na riječi iz Kurana.

Obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici, dosad najveće okupljanje

Načelnik općine Srebrenice i predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida Ćamil Duraković kazao je da se na komemoracijama očekuje nazočnost oko 50 tisuća ljudi. “Mi smo obavili sve pripreme, a na dženazi očekujemo pedeset tisuća ljudi”, izjavio je Duraković.

Hrvatsku će na komemoraciji predstavljati predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i potpredsjednica vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić.

Uz članove obitelji i druge posjetitelje, u Srebrenici će se u subotu naći i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija koji žele odati počast žrtvama. Osim Hrvatske, na razini šefova država bit će zastupljene Slovenija i Crna Gora, a dolaze premijeri i Turske i Albanije.

I predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić najavio je nakon dugog premišljanja kako će im se pridružiti. Europsku komisiju predstavljat će visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. Počast žrtvama genocida doći će odati predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron i tužitelj Serge Brammertz. No najveću pozornost vjerojatno će privući bivši američki predsjednik Bill Clinton koji u Srebrenicu stiže kao osobni izaslanik sadašnjeg predsjednika Baracka Obame.

Postrojbe kojima je zapovijedao Ratko Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.

Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.

Istodobno je trajao progon bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.

Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.

Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.

Do sada su pronađeni i identificirani te u Potočarima pokopani ostaci 6241 žrtve. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice.

Za zločine počinjene u Srebrenici za proteklih dvadeset godina optuženo je ukupno 70 osoba.

Od toga je njih 20 optuženo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a 50 pred Sudom BiH.

ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 13 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno. Čekaju se još prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću te pravomoćne presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.